Jučerašnji američki ultimatum Rusiji, objavljen kroz riječi američkog državnog tajnika Mikea Pompea i glavnog tajnika NATO saveza na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO saveza u Bruxellesu, kojim se od te zemlje traži da u roku od 60 dana počme provoditi obveze iz Sporazuma o uništenju raketa malog i srednjeg dometa iz 1987, ili će se SAD iz njega povući, izazvao je pravu buru oštrih reakcija ruske političke i svekolike druge javnosti usmjerenih prema Washingtonu. Naravno, u moru objavljenih komentara ovih ili onih ruskih političara i analitičara (od kojih smo danas već neke i objavili), najviše nas zanima što o svemu tome misli alfa i omega ruske politike, predsjednik RF Vladimir Putin, a onda i vojni vrh te zemlje, budući da se američki ultimatum odnosi upravo na vojnu, a ne političku komponentu američko-ruskih odnosa (iako je, naravno, on itekako prožet politikom, kako onom unutarnjoameričkom, tako i američkim geopolitičkim interesima).

Vladimir Putin maloprije se oglasio na tu temu, a u nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove njegovog govora pred novinarima i TV kamerama:

Putin je izjavio kako je jučerašnja izjava američkog državnog tajnika Milea Pompea zakašnjela, jer je Washington već ranije izjavio kako želi napustiti raketni sporazum, nakon čega je počeo tražiti razloge zbog kojih to mora učiniti. Zato, navodi Putin, i optužuju Rusiju da ona krši sporazum, a da pritom ne daju nikakve konkretne dokaze.

Podsjetio je na sličan događaj iz 2001.g., kazavši, kako su tada SAD jednostrano, uporavo kako to čine i sada, i bez ikakvog obrazloženja izišle iz Sporazuma o proturaketnoj obrani, koji je jedan od kamena temeljaca međunarodne sigurnosti u cjelini. Razlika je samo u tome što Amerikanci tada nisu tražili nikakvog krivca za taj potez, već su svoju odluku proglasili jer im se tako htjelo, dok ga sada nastoje pronaći u Rusiji, što je najjednostavniji i za uho zapadne javnosti najugodniji način jer je ona odavno privikla kako je Rusija krivac za sve negativno što se u svijetu događa. Pritom je Putin kazao kako su američki argumenti za napuštanje sporazuma, koji se odnose na to, da takvo oružje već proizvode mnoge (desetak) druge države i da se SAD i Rusija samoograničavaju točni.

Međutim, SAD su sada odlučile kako je došlo vrijeme da i one imaju takvo oružje, ali, dodao je Putin, onda će i Rusija učiniti to isto. Naglasio je, također, kako je ta odluka u Washingtonu donesena u tišini već puno ranije, jer je ove godine Kongres još i prije objave Bijele kuće o izlasku SAD-a iz raketnog sporazuma odobrio novčana sredstva za proizvodnju takvog naoružanja. Ali sada za to optužuju Rusiju, navodi ruski predsjednik i kategorički odgovara: "Mi smo protiv rušenja ovog sporazuma, ali ako do toga dođe, odgovorit ćemo na odgovarajući način!"

Rusija će na odgovarajući način odgovoriti na moguću pojavu američkih brodova na Crnom moru, izjavio zamjenik predsjedavajućeg odbora za odbranu Državne dume Rusije, Jurij Švitkin.

"Bez obzira na to odakle dolazi agresija ili provokativne akcije, iz Ukrajine ili iz Amerike, to nama nije bitno. Za nas je državna granica nedodirljiva. Odgovorićemo na odgovarajući način. Zaista ne bih želio da naše podmornice isplivaju na obali Amerike", rekao je Švitkin novinarima.

Ranije je televizija CNN pozivajući se na izvore saopštila da su Sjedinjene Američke Države započele pripremu za slanje ratnih brodova na Crnom more nakon incidenta u Kerčkom moreuzu gdje su ukrajinski brodovi bili zadržani nakon što su prekršili granicu Rusije.

"Razarač američke mornarice koji je prolazio blizu baze Pacifičke flote Rusije, nije ulazio u teritorijalne vode Rusije, ali ovakve akcije su provokativne po prirodi", istakao je Švitkin.

"Ovde treba da shvatimo situaciju, možda SAD preuveličavaju. Nije se radilo o teritorijalnim vodama naše zemlje, tako da jednostavno tvrde da je (razarač prošao) blizu vojne baze naše Pacifičke flote. Zapravo se ne radi o našim teritorijalnim vodama. Ali, u svakom slučaju, ovo ima provokativan i demonstrativan karakter i ni na koji način ne uljepšava (američkog predsednika Donalda) Trampa i američku politiku", zaključio je Švitkin.

Ranije je američka ratna mornarica saopštila da je raketni razarač "Mekambel" prošao u neposrednoj blizini zaliva Petar Veliki u Primorju gdje se nalazi baza Pacifičke flote Rusije.

Nedavna, pseudo-vojna operacija ukrajinske vojske, preciznije - dolazak njihova tri vojna broda u zonu Kerčskih vrata, gdje su oni gotovo cijeli dan plovili unutar ruskih teritorijalnih voda (čak i u odnosu na granice između dviju država prije ruskog pripajanja Krima) i "igrali se gluhog telefona" s ruskom obalnom stražom ignorirajući njihove zahtjeve za žurno povlačenje, nije imala baš nikakvog vojnog značaja i unaprijed se znalo kako u slučaju ukrajinske tvrdoglavosti može završiti jedino onako kako je i završila - zarobljavanjem ukrajinskih brodova i mornara, jer bi na isti način postupile i sve druge granične postrojbe bilo koje normalne svjetske države i to, vjerojatno, i puno prije nego što su to učinile one ruske.

Moskva je, naime, u startu znala kako je posrijedi klasična provokacija, a ne smišljena operacija, usmjerena na vojnu ili sigurnosnu ugrozu po ruski teritorij, objekte ili građane. Ali zato njezina strpljivost kod mnogih slabije upućenih poznavatelja geopolitičkih prilika u Europi i na globalnoj razinim izaziva nerazumjevanje i čini im se kao znak ruske slabosti. Međutim, ni o kakvoj slabosti tu nije riječ jer bi ruska vojska u vrlo kratko vrijeme, da to uistinu želi, riješila bilo kakav sigurnosni problem uz svoju granicu s Ukrajinom i još puno više od toga.

Ovakva razmišljanja obično se potkrepljuju argumentima, da bi identično posloženu vojnu situaciju u svojim teritorijalnim vodama, primjerice, američka ili izraelska vojska energično riješile bez previše priče i višesatnog natezanja i to sasvim sigurno puno oštrije i s puno većim posljedicama po onoga tko bi se to uopće usudio učiniti. Jer nije u pitanju samo sigurnosni aspekt, nego, još i više, onaj reputacijski - ugled u očima međunarodne zajednice, domaće i svjetske javnosti, što je itekako važno.

Osim toga, pobornici teze o ruskoj pretjeranoj popustljivosti u odnosu na Ukrajinu u obzir uzimaju i činjenicu, itekako vezanu uz spomenuti incident, da ukrajinski vojni brodovi od proljeća ove godine nasilno u ukrajinske luke presreći i prepraćuju teretne brodove koji se tiču krimske pomorske luke, a najčešće upravo one ruske, pri čemu redovito na njima zadržavaju i sve članove posade i kapetane, a prijeti im se i kaznenim progonom zbog nepoštivanja ukrajinskih zakona jer je Krim za Kijev još uvijek sastavni dio Ukrajine, a granica s njim samo administrativna, a ne državna.

Ruska strana na takve ukrajinske poteze ulagala je do sada samo oštre prosvjede i najavljivala pojačanu zaštitu plovidbenih ruta. Na rusku suzdržanost ne samo prema Ukrajini, već i globalno s obzirom na ono što joj se događa, nedavno se (samo s po Moskvu pozitivnim, a ne omalovažavajućim predzanakom u smislu aluzija na nekakvi kukavičluk), oglasio i ugledni bivši njemački političar, stručnjak za međunarodne odnose i bivši državni tajnik tamošnjeg ministarstva obrane Willy Wimmer u intervjuu za Pars Today Deutch. Naglasio je kako "Zapadni svijet stoji na rubu kolapsa", pri čemu je pohvalio veliku rusku suzdržanost na sve provokacije jer bi, u protivnom, do tog kolapsa već davno došlo.

Odgovarajući na ultimatum američkog državnog tajnika koji je Rusiji "dao rok" da se u dva mjeseca "vrati ispunjenju odredbi Ugovora o eliminaciji projektila srednjeg i kratkog dometa raketa (INF) ", ruski predsjednik Vladimir Putin je primijetio da je Pompeo sa svojom izjavom "malo zakasnio", jer je ranije američka strana najavila da se namjerava povući iz sporazuma o kojem govori Pompeo, da bi tek kasnije počeo tražiti razloge zašto SAD to trebaju učiniti, prenosi TASS.

"Kao i obično, nema nikakvih dokaza o povredi ugovora s naše strane", dodao je ruski predsjednik.

Vladimir Putin je podsjetio da je američki Kongres već odredio proračunska sredstva za stvaranje novih projektila ove vrste i prije izjave Washingtona o povlačenju iz ugovora INF.

"Odluka je donesena davno, samo tiho. Mislili su da to nećemo primijetiti, ali je u proračunu Pentagona određen iznos za razvoj ovih projektila. Tek nakon toga su to javno potvrdili i odmah počeli tražiti koga bi mogli kriviti. No, najobičniji ili najpoznatiji čovjek na ulicama Zapada će reći: "Rusija je kriva". To nije tako. Protivno našim interesima je da uništimo ovaj sporazum, ali ako se to dogodi, reagirat ćemo u skladu s tim", poručio je Vladimir Putin američkom državnom tajniku.

U nedavno provedenoj istrazi je internetski časopis Politico prikupio nove dokaze da je Libijski suvereni fond (LIA) bez ikakvih ograničenja dijelio novac od dividendi, prihode od obveznica i kamate od suverenog fonda, koji je nakon NATO agresije i likvidacije Muammara Gaddafija teoretski bio zamrznut.

U ožujku 2011. godine je rezolucijom Ujedinjenih naroda, koju su podržale brojne zemlje, uključujući i one u Europskoj uniji i SAD kako bi se sankcionirala vlada Gaddafija, zamrznuto 67 milijardi imovine koja je bila vlasništvo libijske vlade. Imovina je zamrznuta u raznim svjetskim zemljama, a dobar dio u zemljama Europske unije.

Dio tih sredstava se nalazi u Belgiji na najmanje četiri bankovna računa kojima upravlja Euroclear, financijska institucije sa sjedištem u Bruxellesu. Riječ je o oko 16 milijardi eura, što na papiru pripada Libijskom suverenom fondu (LIA).

Curenje novca Libije s belgijskih računa je otkriveno ranije ove godine, o čemu smo pisali u dva navrata, ali nije samo Belgija imala koristi od uništenja Libije i likvidacije Muammara Gaddafija.

"U šest godina nakon smrti Muammara Gaddafija su zamrznuta sredstva libijske vlade u Bruxellesu generirala desetke milijuna eura kamata, unatoč međunarodnim sankcijama", otkriva Politico.

No, intriga postaje još prljavija, jer je Libijski suvereni fond, koji je bio na računima u pet europskih zemalja, distribuira novac od kamata i dividendi sa zamrznutih računa u Europi koji pripadaju ubijenom libijskom vođi Muammaru Gaddafiju, unatoč sankcijama Ujedinjenih naroda iz 2011. godine.

Podsjetimo da se taj novac formalno vodio na Gaddafijevo ime, a bio je vlasništvo Libijskog fonda za investicije u Africi, kojim je libijski vođa namjeravao u Zemljinu orbitu lansirati afrički satelit, stvoriti jedinstvenu afričku valutu i realizirati druge projekte u dogovoru s čelnicima zemalja Afričke unije.

Pet država Europske unije koje su lešinarile na Libijskom suverenom fondu su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Italija, Luksemburg i Belgija.

Prošle sedmice je američka vodeća TV kuća ponovo pokazala da ima problem s Palestinom. CNN je suspendirao ugovor komentatora i profesora na Univerzitetu Temple Lamonta Hilla, nakon što je održao govor u Ujedinjenim narodima, u kojem je kritizirao izraelsku okupaciju i zloupotrebu palestinskih prava.

Hill je zasnovao svoj govor na činjenicama. Citirao je izraelske zakone koji vrše diskriminaciju nad Palestincima; upotrebu nasumičnog nasilja od izraelskog sigurnosnog aparata; upotrebu mučenja protiv palestinskih zatvorenika; uskraćivanje pripadajućeg sudskog procesa Palestincima od izraelskih sudova; restrikciju na kretanje u okupiranim teritorija... - sve kršenja koja su dobro dokumentirana i koje su osudili UN i mnoštvo drugih organizacija za ljudska prava.

Pa ipak CNN, koji je prošle godine usvojio novi slogan - "Činjenice na prvom mjestu" - nije se izgleda složio s ovim činjenicama. Nakon što su proizraelske organizacije, kao što je Liga protiv klevete - ADL, osudile ovaj govor, ova TV stanica je brže bolje presjekla veze s Hillom. Iako CNN nije najavio zašto je to odlučio uraditi, jasno je mnogima od nas da se urušio pod pritiskom proizraelskih grupa. Hill je optužen da je antisemit jer je upotrijebio frazu "oslobodite Palestinu od rijeke do mora", koja je navodno "Hamasov slogan" i poziv na uništenje Izraela. Pa, nije nijedno od to dvoje.

Izraelska vojska saopštila je da je pokrenula operaciju u cilju "razotkrivanja i osujećivanja" tunela koje gradi libanski šiitski pokret Hezbolah, a koji se pružaju od teritorije Libana do severnog Izraela.

Vojska je saopštila da ti tuneli nisu operativni i da se aktivnosti u cilju njihovog razotkrivanja, koje su počele u utorak, odvijaju na teritoriji Izraela, prenosi AP.

U saopštenju nije navedeno koliko ima skrivenih tunela između libanske i izraelske teritorije, niti koliko dugo će operacija trajati.

Portparol izraelskih snaga Jonathan Conricus rekao je da će tuneli biti zatvoreni ili srušeni, ali nije naveo kada i kako.

Tuneli nisu u funkciji

On je, takođe, kazao da tuneli nisu bili u funkciji, kao i da stanovništvo na severu Izraela nije ugroženo.

Izraelska operacija pokrenuta je nekoliko sati pošto je izraelski premijer Benjamin Netanyahu otputovao u Brisel, kako bi se sastao sa američkim državnim sekretarom Mikeom Pompeom, koji učestvuje na sastanku ministara inostranih poslova članica NATO-a.

Izrael smatra velikom pretnjom Hezbolah, koji uživa podršku Irana i poseduje velike zalihe skrivenog oružja, napominje američka agencija.

Izrael je opružio libanski pokret Hezbolah da je kopanjem tunela na granici grubo ugrozio izraelski suverenitet.

U septembru je Izrael počeo gradnju devet metara visokog zida na severnoj granici sa Libanom, uz obrazloženje da tako želi da spreči napade Hezbollaha.

Ukoliko Iran ne bude mogao da izvozi naftu, to neće moći nijedna zemlja iz regiona Persijskog zaliva, rekao je danas iranski predsjednik Hasan Rohani.

"SAD treba da znaju da, ukoliko Iran bude spriječen da izvozi naftu, nijedna zemlja to neće moći da obavlja iz Persijskog zaliva", rekao je Rohani u govoru koji je prenosila državna televizija.

Zvaničnici Islamske Republike ranije su prijetili da će odgovoriti zatvaranjem Ormuskog moreuza na američke sankcije iranskoj naftnoj industriji.

Taj moreuz je strateški pomorski put koji povezuje izvoznike nafte sa Bliskog istoka i svjetska tržišta, prenio je "Sputnjik".

Vašington je 5. novembra jednostrano uveo nove sankcije iranskim sektorima energetike, transporta i finansija, a cilj je da izvoz nafte bude sveden na nulu.

Slanje britanske vojske u Ukrajinu pokazuje želju Londona da održi napetom situaciju u ovoj zemlji, a posebno u Donbasu, smatra Zaharova.

"Obratili smo pažnju na izveštaje britanskih medija o upućivanju u Ukrajinu 77. Brigade Oružanih snaga Velike Britanije, čiji osnovni zadaci uključuju vođenje specijalnih operacija na internetu, kao i sprovođenje psihološkog i informacionog sukoba. Ove informacije svedoče o tome da London nastavlja provokacionu politiku destabilizacije situacije u Ukrajini i, naravno, može da se smatra direktnim pokušajem provociranja novog kruga vojnog sukoba u Donbasu, kao i osujećivanja mirovnog procesa", objasnila je Zaharova.

Ona je nazvala "kategorički neprihvatljivim" ovakve postupke.

Ranije su se ministarstva odbrane Velike Britanije i Ukrajine dogovorila da povećaju vojnotehničku saradnju, podrže razvoj vojne infrastrukture, poboljšaju kvalitet vojnog obrazovanja u Ukrajini uz pomoć britanskih stručnjaka, nastave dijalog između ministarstava odbrane, unaprede saradnju u oblasti sajber-bezbednosti i zaštite od hibridnih pretnji i povećaju nivo vojne zastupljenosti Velike Britanije u Ukrajini.

Sjedinjene Države dale su danas Rusiji rok od 60 dana da se uskladi sa sporazumom iz 1987. o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF), zaprijetivši da će Washington suspendirati svoje obveze iz tog dokumenta ako Rusija to ne učini.

"Sjedinjene Države danas izjavljuju da je Rusija kršila sporazum i suspendirat ćemo naše obveze za 60 dana ako Rusija ne bude poštovala svoje obveze na način koji se može provjeriti", rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo nakon sastanka šefova diplomacija NATO-a u Bruxellesu.

Rusija negira da vrši "bitne povrede" INF-a

NATO je podupro izjavu Washingtona, kazavši da Rusija čini "bitne povrede" INF-a, što Rusija niječe. Savez je priopćio da je sada na Rusiji odgovornost da sačuva sporazum. "Sada je na Rusiji da očuva INF", rekao je NATO u izjavi.