Britanska vlada nema namjeru odustati od izlaska iz Europske unije, rekao je u utorak glasnogovornik britanske premijerke, koju očekuje teška bitka da osigura potporu parlamenta za sporazum o Brexitu u ključnom glasanju 11. prosinca.

Glavni savjetnik najvišeg suda Europske unije, Europskog suda pravde (ECJ) objavio je u utorak da Britanija može jednostrano povući odluku o izlasku iz Europske unije.

Mayin glasnogovornik naglasio je novinarima da odustajanje od Brexita ne dolazi u obzir.

"To ni u kojem slučaju neće ni na koji način promijeniti jasnu poziciju vlade da članak 50 neće biti opozvan", rekao je.

"Glavni savjetnik Campos Sanchez-Bordona predlaže da Sud pravde utvrdi da članak 50 ... omogućava jednostrano povlačenje obavijesti o namjeri izlaska iz EU-a", objavio je u priopćenju Europski sud pravde (ECJ). "Ta mogućnost ostaje sve do trenutka dok se formalno ne zaključi sporazum o izlasku", navodi se u priopćenju.

"Uvjetovanje odluke o opozivu brexita suglasnošću ostalih 27 zemalja članica bilo bi nespojivo s propisima EU-a o razdruživanju", tvrdi glavni savjetnik Manuel Campos Sanchez-Bordona.

To je pitanje u obliku peticije prvo škotskim sudovima postavila skupina zastupnika predvođena Andyjem Wightmanom koju je zanimalo može li Britanija jednostrano povući aktiviranje članka 50. ugovora EU što je pokrenulo dvogodišnje odbrojavanje do izlaska Britanije iz Europske unije.

Pitanje je proslijeđeno početkom listopada Europskom sudu pravde (ECJ) koji je to uzeo u razmatranje po hitnom postupku kako bi donio stajalište prije nego što Britanija napusti EU 29. ožujka 2019.

Sanchez-Bordona jedan je od 11 savjetnika koji daju pravna mišljenja Europskom sudu pravde i suci obično slijede njihova mišljenja. Odluka suda uslijedit će kasnije.

Jučer je u Francuskoj završio treći veliki prosvjed takozvanih "Žutih prsluka", ljudi koji diljem zemlje, najviše u samom središtu Pariza, prosvjeduju zbog porasta cijena benzina. Heterogeni pokret, koji nema jasno definirano vodstvo i predstavnike, dobio ime "Žuti prsluci" zbog prometnih sigurnosnih prsluka koje nose svi sudionici pokreta u prosvjedima na ulicama i strateškim točkama francuske prometne infrastrukture.

Dio prosvjednika se protekla tri uzastopna vikenda sukobio s policijom, koja je odgovoru koristila suzavac, vodene topove i gumene palice. Izdvojene skupine su palile automobile i bacale kamenje u policiju. Ukupno je zapaljeno oko desetak automobila.

Početni zahtjevi sudionika prosvjeda su bili sniženje cijena goriva, međutim, kako tvrde "Žuti prsluci", oni žele općenito povećati kupovnu moć Francuza, kojima je ozbiljno životni standard, još pod prethodnim administracijama, koje su posegle za mjerama štednje, rezanjem javne potrošnje, promjenama radnog zakonodavstva, povećanjem poreznog pritiska na široke slojeve stanovništva i drugim mjerama poznatim pod eufemizmom strukturne reformne, što je imalo katastrofalan učinak na francusko gospodarstva, da je bivši predsjednik François Hollande morao proglasiti "izvanredno stanje" u ekonomiji zemlje.

Prema najnovijim podacima, ukupno je uhićeno 412 osoba, od kojih je 387 zadržano u pritvoru. U sukobima je ozlijeđeno 133 prosvjednika i 23 policajca. Od 1. siječnja se u Francuskoj očekuje se novi porast cijena goriva, 27% na godišnjoj razini za dizel i 15% za benzin.

Četiri smrtna slučaja

Iako mediji o tome nerado govore, do sada je u prosvjedima život izgubilo četvero ljudi. Ovog vikenda je u Marseilleu jedna starija žena umrla u bolnici, gdje je zaprimljena s ozljedom od krhotine granate sa suzavcem. 80-godišnja žena je ozlijeđena u svom stanu u Marseilleu, gdje je u subotu zadobila ranu od komada granate sa suzavcem. Umrla je u nedjelju u operacijskoj sali bolnice u Marseillesu, priopćio je AFP.

SAD, zajedno sa Kinom i Rusijom, treba da počnu pregovore o završetku trke u naoružanju, napisao je ameriički predsednik Donald Tramp.

"Siguran sam da ćemo zajedno sa predsednikom Si Đinpingom i predsednikom Rusije Putinom početi pregovore o prekidu toga što se pretvorilo u veliku nekontrolisanu trku u naoružanju", napisao je Tramp.

Takozvani "Global Compact" za migracije Ujedinjenih naroda će biti prvi korak ka legalizaciji migracije i ograničit će mogućnosti za javnu raspravu o ovoj temi, kaže francuski sociolog Mathieu Bock-Côté. Istodobno, kao što napominje autor u kolumni za Le Figaro, njegove pristaše nastavljaju govoriti o "simboličnom" značenju dokumenta, iako istovremeno inzistiraju na njegovu potpisivanju. Umjesto da promoviraju "svijetlu budućnost" vezanu za masovnu migraciju, elite bi o tome trebale govoriti istinu, vjeruje autor članka.

Takozvani "Global Compact" za migracije Ujedinjenih naroda je postala još jedna kontroverzna tema u francuskom društvu, za le Figaro piše francuski sociolog i publicist Mathieu Bock-Côté.

"Nema tu ništa čudno, uzimajući u obzir da se međunarodni zakoni rijetko dizajniraju tako da uzimaju u obzir nacionalne i državne suverenitete. Ti se zakoni naknadno nameću stanovništvu. U slučaju odbijanja nekih naroda da provode "međunarodne obveze" usvojene u njihovo ime, oni odmah postaju odgovorni", piše francuski sociolog.

Danas se ljudima govori da je nemoguće izbjeći migracijske procese, te da će "veliko preseljenje" imati duboko pozitivan učinak i "pridonijeti materijalnom i moralnom obogaćivanju čovječanstva ", kako je vrlo ozbiljno navedeno u ugovoru Ujedinjenih naroda.

Vjeruje se da je danas nemoguće zaustaviti ili barem spriječiti masovnu migraciju, stoga je najbolja stvar da se ona nadgleda.

"U ovom mentalnom svemiru sada imamo i propise", objašnjava autor članka.

Zapravo, prema francuskom sociologu, u sporazumu koji bi trebao biti potpisivan od 10. do 11. prosinca, govorimo o stvaranju regulatornog okvira "za buduće pravo na migraciju". Osim toga, govori se da, ako je moguće, treba stvoriti uvjete za javnu raspravu o ovoj temi.

Naime, sporazum poziva vlade da "izdvoje sredstva za potporu medijima u predstavljanju materijala o sustavnom promicanju netolerancije, ksenofobije, rasizma ili drugih oblika diskriminacije migranata, a da pritom zadrže poštovanje načela slobode tiska".

Nedavno smo pisali o "Karavani migranata" iz Hondurasa u SAD, koja je okupljena iz Središnje Amerike prema sjedinjenim Državama krenula u lipnju ove godine, a nešto ranije smo pokušali objasniti raskol unutar pravoslavnog svijeta nakon što je ekumenski patrijarh Bartolomej iz Carigrada ukrajinskim pravoslavnim crkvama priznao pravo na autokefalnost.

U oba slučaja je jasan plan američke nekonzervativne i atlantističke elite, kojeg je u svom navodnom predviđanju u knjizi "Sukob civilizacija" predvidio američki politolog Samuel Huntington, vrlo blizak pokojnom Zbigniewu Brzezinskom, Fukuyami, Kissingeru, Sorosu i "staroj gardi" koja je vjerovala da je pobijedila u borbi za unipolarni svijet na čelu sa Sjedinjenim Državama.

Kao što smo ranije podsjetili, tko je bolje razumio ovo djelo, baš kao i "Veliku šahovsku ploču" Zbigniewa Brzezinskog, dobro zna da to nisu pretpostavke i predviđanja, nego je riječ o konturama detaljno razrađenih planova za djelovanje u budućnosti. Tako gospodin Samuel Huntington previđa "kako će neizbježno doći do sukoba između Zapada, islamskog svijeta, pravoslavnog svijeta, Latinske Amerike, istočnog svijeta koji kao zasebne cjeline sadrži budističke zemlje istočne i jugoistočne Azije, države pod kineskim utjecajem, države pod indijskim utjecajem, Japan kao specifične civilizacije i civilizacije subsaharske Afrike.

Na djelu već vidimo sukobe unutar svih tih svjetova, a svi su potaknuti djelovanjem krugova kojima pripada Samuel Huntington. Zapad, posebice Europska unija, puca po šavovima, islamski svijet potresaju izvana izazvani ratovi i sukobi, civilizacije subsaharske Afrike, sve do jedne po francuskim i američkim utjecajem, razaraju vjerski, sektaški i građanski ratovi, a pravoslavni svijet, uz sukobe ranije u Gruziji, trenutno u Ukrajini, proživljava povijesni raskol.

"Treći Rim" i novi veliki raskol u kršćanskom svijetu

Raspad odnosa između Moskve i Konstantinopola, nakon odobravanja autokefalnosti pravoslavnih crkvi u Kijevu ima izrazito političko i geopolitičko značenje, daleko više od Velikog raskola iz 1054. godine. Američki politolog Samuel Huntington je u svojom poznatom eseju "Sukob civilizacija" odredio da granice zapadne civilizacije završavaju tamo gdje počinje pravoslavni svijet, koji je po svojoj sklonosti kontemplaciji i poštivanju tradicije od oca geopolitike Rudolfa Kjellena nazvan "ogromnim prostorom Istoka". Ono što Huntington nije uspio uočiti, dok je razvijao svoju teoriju u trenucima neposredno nakon završetka Hladnog rata, bila je činjenica da će Zapad, kojeg u toj viziji čine Sjeverna Amerika i zapad Europe, uspjeti proširiti svoj domet djelovanja i utjecaja daleko unutar granica "pravoslavnog svijeta".

Sve vojne baze Velike Britanije dobile su od Ministarstva odbrane zemlje upozorenje nakon što je novinar ruskog Prvog kanala navodno pokušao da uđe na teritoriju sedišta 77. Brigade sajber jedinice britanske vojske, piše "Dejli mejl".

Kako piše britanski tabloid, 21. novembra su novinar Prvog kanala Timur Sirazijev i kamerman Dmitrij Volkov primećeni oko ograde sedišta 77. Brigade. Volkov se, prema podacima "Dejli mejla", nalazio u vozilu i snimao sa suvozačkog mesta.

To je odmah javljeno ministru odbrane Gevinu Vilijamsonu. Obaveštajne službe Velike Britanije su počele istragu.

Vojne baze su dobile naređenje da odmah jave policiji ako otkriju novinare oko vojnih objekata. Vojnici, prema ukazu, ne smeju da razgovaraju sa novinarima.

U upozorenju se nalazi slika pres-karte Sirazijeva i fotografija automobila "tojota avensis", kojim je putovao novinar.

Timur Sirazijev je nazvao neistinitim pisanja britanskog lista "Dejli mejl" da se njegova grupa bavila špijunažom.

"U članku se navodi da smo pokušali da uđemo na teritoriju baze, što nije istina", rekao je ruski novinar.

On navodi da je takav poduhvat osuđen na neuspeh jer oko baze postoje dve ograde. A sa druge strane, to im nije bilo ni potrebno.

"Sam sam prišao čuvaru i pokazao svoja dokumenta koja su objavljena u članku. Niko mi to nije tražio", rekao je Sirazijev.

On smatra čudnom izjavu britanske strane da su ruski novinari snimali tajnu bazu i pokušali da dođu do tajnih informacija. Svi podaci o tom objektu su pronađeni u otvorenim izvorima i nije mu jasno čemu tolika pompa.

Predsednik Rusija Vladimir Putin je rekao je da je malo verovatan događaj koji je opisan u američkom filmu "Hunter Killer" - Amerikanci spasavaju ruskog lidera.

Na konferenciji za štampu nakon samita G20 u Argentini Putinu je bilo postavljeno pitanje o filmu. Novinar je ispričao kratak siže filma u kojem američka podmornica ulazi u vojnu bazu na Arktiku kako bi spasila ruskog predsednika.

Kina i SAD dogovorile su se da u idućih 90 dana neće uvoditi nove carine, a u tom će razdoblju nastaviti trgovinske pregovore priopćila je Bijela kuća nakon sastanka dvojice predsjednika po završetku sastanka čelnika skupine G20 u Buenos Airesu.

Američki predsjednik Donald Trump složio se na sastanku s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom da neće povećati carine s 10 na 25 posto na uvoz kineskih proizvoda u vrijednosti od 200 milijardi dolara, što je bilo najavljeno za 1. siječnja iduće godine, dok je Peking pristao uvesti neodređenu ali znatnu količinu američkih poljoprivrednih, energetskih, industrijskih i ostalih proizvoda, prenosi Reuters.

U slučaju da se u roku od 90 dana ne postigne dogovor o trgovinskim pitanjima, SAD će ipak povećati te carine, kako je ranije bilo i planirano, poručila je Bijela kuća.

Kineska državna televizija objavila je, pak, da su se dvije strane dogovorile da neće biti dodatnih carina od 1. siječnja i da će se pregovori nastaviti.

Carine vrijedne milijarde

Dosad su obje strane jedna drugoj nametnule carine vrijedne milijarde dolara.

Tako je Trumpova administracija od srpnja uvela carine na kineski uvoz vrijedan 250 milijardi dolara, a Kina je odgovorila uvođenjem carina na američki uvoz vrijedan 110 milijardi dolara.

Američke tvrtke i potrošači snose dio troškova zbog skupljih carina na uvoz kineske robe, zbog čega su mnoge tvrtke bile prisiljene povećati cijene. Istodobno, američki seljaci bili su pogođeni zbog smanjenog kineskog uvoza soje i drugih proizvoda.

Isto tako, u posljednje vrijeme rast kineskog gospodarstva usporava, što je, kažu analitičari, posljedica i trgovinskog sukoba između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

Izraelska policija traži da premijer te zemlje Benjamin Netanyahu bude procesuiran zbog slučaja korupcije u telekomunikacijskoj kompaniji.

Policija je u jutrošnjem saopćenju navela da postoji osnovana sumnja i dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv premijera Netanyahua i njegove supruge Sare.

U saopćenju se navodi da se par Netanyahu tereti za primanje mita, prevare i povredu povjerenja javnosti.

Par se tereti za davanje poticaja vrijednih nekoliko stotine miliona dolara u telekomunikacijsku tvrtku Bezeq u zamjenu za pozitivnu pokrivenost premijera na Bezeqovoj internetskoj stranici "Walla".

Izraelska policija je i ranije u još dva slučaja tražila procesuiranje premijera Netanyahua zbog osnovane sumnje za primanje mita i potkupljivanje medija.

Benjamin Netanyahu se o ranijim optužbama izjasnio da nije kriv, a iste je nazvao lovom vještica za kojeg je optužio medije.

U Argentini danas završava summit skupine G20. Cijeli svijet je pratio ključni događaj ovog sastanka i hoće li američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping riješiti nesuglasice, nadajući se kraju trgovinskog rata kojeg je protiv Kine pokrenula američka uprava.

Alex Ward za američki Vox danas poslijepodne piše kako su Trump i Xi Jinping u Argentini mogli su poboljšati narušene odnose, ali se to neće dogoditi.

Predsjednik Donald Trump će se sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, ali na zajedničkoj radnoj večeri na summitu G20 u subotu. Sve sugerira a će to biti propuštena prilika za poboljšanje loših odnosa između dviju najvećih gospodarskih sila na svijetu.

Dva čelnika će zasigurno razgovarati o tekućem trgovinskom ratu. SAD su nametnule carine na kinesku robu vrijednu oko 250 milijardi dolara, dok je Peking dijelom uveo carine na američki uvoz, koji je puno manji od kineskog u SAD, ali je zato odgovorio prekidom uvoza američke soje, ukapljenog plina i drugih roba, koje sada kupuje od trećih zemalja.

Kina još ne pristaje na američke uvjete i ne želi kompromis na vlastitu štetu, samo kako bi se smirile napetosti. U ovim se uvjetima SAD više puta udaljavaju od mogućih dogovora, nadajući se da će Kina na kraju ipak pristati na američke zahtjeve.

Trumpova uprava je prije summita u Argentini izrazila nadu i poručila kako "postoji dobra mogućnost da se SAD uspiju dogovoriti s Kinom", što je novinarima u utorak rekao Larry Kudlow.

"Stvari između dviju zemalja se polako kreću", dodao je Kudlow.

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je napomenuo "kako Trump i Xi imaju dobar odnos, ali će svaki od njih u Argentini čvrsto zastupati interese svoje zemlje".

Stručnjaci upozoravaju da će sastanak vjerojatno biti bezuspješan.

"Očekuje se da oba čelnika kažu neke lijepe riječi o važnosti bilateralnih veza, ali ništa se neće riješiti", izjavio je Bonnie Glaser, stručnjak za Kinu iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.