Rusija, Indija i Iran planiraju da pokrenu međunarodni transportni koridor "Sever-jug", dug 7,2 hiljade kilometara, što će biti jeftinija i kraća alternativa Sueckom kanalu. To će dovesti do ozbiljnog procesa integracije između zemalja, a ekonomijama tih zemalja daće novi impuls u razvoju, jačajući njihovu geopolitičku ulogu u svetu.

Prema oceni politikologa, projekat može i da neutrališe posledice sankcija protiv Rusije i Irana, koje nameću zapadne zemlje, na čelu sa SAD.

Eksperti ocenjuju da su mogućnosti i potencijali tog koridora veoma veliki. To su milijarde dolara.

"Takvi projekti izazvani su diktatom vremena - mnoge zemlje traže nove pravce za transport svoje robe. Transport indijske robe preko Irana i Rusije ka Evropi značajno će skratiti put, a planirano je da se preko tog koridora isporuči do 30 miliona tona robe godišnje. To su prilično značajne količine i omogućiće tranzitnim zemljama da zarade, a smanjiće troškove Indiji koja aktivno ulazi na svetska tržišta", kaže za Sputnjik politikolog Igor Šatrov.

Ekspert ocenjuje da je intenziviranju pregovara doprinelo učešće Rusije i Indije u Šangajskoj organizaciji za saradnju (ŠOS), gde je Iran posmatrač, ali istovremeno upozorava i da bi u celu priču mogle da se umešaju SAD, koje će pokušati da pokvare dogovore oko pokretanja transportnog koridora "Sever-jug".

"Ta pregovaračka platforma (ŠOS) je omogućila ne samo da se razgovara o bezbednosnim pitanjima, već i o ekonomskoj saradnji. Svi imaju koristi od implementacije takvih projekata. Međutim, postoje i politički protivnici ove priče. S obzirom na to da je Iran aktivno uključen, mislim da će SAD pojačati pritisak na Indiju i da će na sve načine pokušati da odgovore Delhi od tog projekta. Ali, mi vidimo da Indija vodi spoljnu politiku u više pravaca i najverovatnije da će se izboriti sa tim pritiskom", rekao je Šatrov.

Američki ministar odbrane Džejms Matis je rekao tokom diskusije u Insitiutu mira u Vašingtonu da će Bašar al Asad eventualno morati da podnese ostavku zato što je izgubio kredibilitet.

- Ja znam zašto će Asad eventualno morati da podnese ostavku. Ne verujem da će izbori koje će održati sirijska vlada imati kredibilitet među sirijskim narodom ili međunarodnom zajednicom - rekao je Matis.

Sjedinjene Američke Države su posvećene podršci lokalnim snagama u Siriji (Kurdima) i mirovnom procesu u Ženevi.

- Rusija se trudi svim silama da preuzme inicijativu u pregovorima, što smo videli u Sočiju ili Astani, ali nisu uspeli, i mi zato pozivamo Ruse da podrže UN i Stafana de Misturu u Ženevi - dodao je Matis.

Rusi su više puta ponovili da o budućnosti Sirije može da odlučuje samo narod Sirije, dok Amerikanci kao glavni uslov za uspostavljanje mira u Siriji navode Asadovu ostavku.

Iz demokratske, slobodne i liberalne, ali prije svega pravne države Kraljevine Belgije dolazi vijest da su miševi pojeli nekoliko milijardi dolara. Dobro, možda nisu miševi, možda su i golubovi, kao što je prije nekoliko godina bio slučaj s rezervama žita u silosima u Đakovu u Hrvatskoj.

Što se dogodilo? Kao što je poznato, Belgija je u okviru sankcija protiv Libije po želji Washingtona 2011. zamrznula libijsku imovinu vrijednu više od 14 milijardi dolara koja je pripadala libijskim državnim tvrtkama i obitelji Gaddafi.

Sada se "iznenada" pokazalo se da je oko 5 milijardi dolara kamata i dividendi od "zamrznutih" sredstava isparilo. Nešto od ukupne svote novca je potrošeno na financiranje terorista koji su u Libiji rušili Gaddafija, sada se pokušava otkriti gdje je ostatak novca.

Netko će reći kako je "odmrzavanje uslijedilo nakon financijskog zamrzavanja totalitarizma", ali se ispostavilo da su "borci za demokraciju" uništili afričku zemlju, ubili njeno vodstvo i desetke tisuća ljudi, a potom je opljačkali.

Naravno, Belgija je djelovala kao jedna od malih hijena u ovoj priči, jer libijska imovina nije zamrznuta i opljačkana samo u Belgiji, nego i drugdje u svijetu i ispostavilo se da je Muammar Gaddafi najveći krivac za vlastitu smrt i što je došlo do uništenja Libije.

Od trenutka kada je počeo vjerovati i družiti se sa Sarkozyem, Berlusconijem, vlastima u Londonu i kada je poslao sina Mutassima Gaddafija krvnici Hillary Clinton u državni posjet Bijeloj kući, počelo je curiti vrijeme u pješčanom satu života Libije i Muammara Gadafija i članova njegove obitelji, uključujući Mutassima koji je također likvidiran u listopadu 2011.

Sada se saznaje ne samo da nije modernizirao vojsku i kupio ruske protuzračne sustave, što je namjeravao, ali je odgodio posao, nego je novac "poklonio" svojim novim prijateljima, od kojeg je dio završio u Belgiji. Uz zanemarivanje oružanih snaga, polaganje ovako velikih količina novca u europske banke je neobjašnjivo.

Libijske i Gaddafijeve financije su zamrznute 2011. godine odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Tada su banke BNP Paribas Fortis, ING, KBC i Euroclear držale ukupno 14 milijardi dolara.

Zbog činjenice da odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda nije obuhvaćala obračunate kamate, za osam je godina taj iznos porastao za 3 do 5 milijardi eura.

Logično je da će europski bankari tvrditi da je taj novac potrošen kako bi se financirali "ustanici protiv režima", eufemizam za islamistički šljam iz Misrate i cijele Libije, te susjednih i zemalja arapskog svijeta koji su došli u pomoć raznim frakcijama od kojih gotovo sve imaju veze s Al-Qaidom, skupinom Ansar Al-Sharia, LIFG i drugima. Sada su europski bankari pokrenuli istragu o tom novcu. Sve je po europskim pravilima i pravu, a institucije odrađuju svoj posao.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da bi Sjedinjene Države mogle rasporediti do 15.000 vojnika na granici s Meksikom kako bi spriječile ulazak u zemlju povorke srednjoameričkih migranata koji bježe od siromaštva u svojim zemljama.

Što se tiče povorke migranata, naša vojska je raspoređena. Imamo oko 5.000 vojnika i ići ćemo do 10.000 ili 15.000", rekao je Trump.

Dvije karavane s oko 6.000 ljudi iz Srednje Amerike, trenutačno su na jugu Meksika i idu prema američkoj granici, gdje migranti planiraju podnijeti zahtjev za azil.

Saudijski disidentski novinar Jamal Khashoggi zadavljen je u saudijskom konzulatu u Istanbulu a tijelo mu je s predumišljajem raskomadano, rekao je glavni turski državni odvjetnik, a prenijela državna novinska agencija Anadolija.

Irfan Fidan rekao je da je Khashoggi ubijen čim je ušao u konzulat te da je njegovo tijelo uklonjeno.

Njegova izjava objavljena je nakon što je saudijski državni odvjetnik Saud al-Modžeb, koji se zbog istrage u Istanbulu nalazio od ponedjeljka, otputovao iz Turske.

Khashoggi, kolumnist Washington Posta i kritičar saudijskog prestolonasljednika princa Mohameda bin Salmana, ubijen je 2. listopada nakon što je došao u konzulat radi dokumenata potrebnih za vjenčanje s turskom zaručnicom.

Međuvladina rusko-kubanska komisija za trgovinu, gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju je potpisala ugovore vrijedne više od 260 milijuna dolara, izjavio je nakon sastanka ovog tijela potpredsjednik ruske vlade Jurij Borisov.

Radi se o modernizaciji tri elektrane na Kubi u vrijednosti od 100 milijuna dolara, drugoj fazi modernizacije metalurških postrojenja, što je investicija od oko 60 milijuna dolara, te opskrbi automobila u vrijednosti preko 100 milijuna dolara, piše TASS.

Prema rezultatima rada komisije, RM Željeznička trgovačka kuća, dio ruske kompanije Corporation of Basic Element Group, potpisala je ugovor s općim poduzećem za isporuku 837 teretnih vagona Kubi do 2021.

Kubanska tvrtka Energoimport i ruski Inter RAO Export su potpisali izjavu o konačnom sporazumu o financiranju projekta modernizacije tri elektrane na Kubi kapaciteta od 100 megavata. Partneri su potpisali ugovor o isporuci 15 tisuća LED svjetiljki i dijelova proizvedenih u Rusiji. Kuba i Rusija su dogovorili i modernizaciju metalurškog postrojenja u Las Tunasu.

Očekuje se da će se potpisivanje ugovora provesti tijekom posjete novog predsjednika Kube Moskvi, Miguela Díaza-Canela, koji će u Rusiju doputovati 2. studenoga.

Rusija jača vojnu suradnju s Kubom

Međutim, ono što brine SAD u ovim odnosima je najnoviji ugovor o zajmu između dviju zemalja iz 2009. godine, koji je od tada dvostruko produžen.

Rusija će Kubi posuditi više od 50 milijuna dolara za kupnju ruske vojne opreme, izvijestio je Miami Herald, citirajući ruski Kommersant koji je razgovarao sa svoja dva izvora u sferi tehničke i vojne suradnje.

Zanimljiva vijest stigla je danas iz daleke Havane. Sudjelujući u radu tamošnjeg foruma "Rusija-Latinska Amerika", potpredsjednik ruske vlade Yuri Borisov izjavio je, kako je nedavnI ugovor o indijskoj kupnji ruskih protuzračnih sustava S-400 sklopljen u rubljima.

Prije toga je objavljeno kako Rusija sa svojim partnerima u vojno-tehničkoj sferi prelazi na naplatu u nacionalnim valutama umjesto u dolarima. To je posljedica američkih prijetnji sankcijama svim zemljama koje kupuju rusko naoružanje, a od početka ove godine sankcije se primjenjuju i na rusku državnu tvrtku za izvoz oružja "Rosoboroneksport".

Podsjećamo: početkom listopada u New Delhiju je sklopljen ugovor između Rusije i Indije o isporuci sustava PZO S-400 "Triumf" za iznos od 5,43 milijarde dolara, čime je Indija postala treći inozemni kupac tog ruskog oružja, poslje Kine i Turske. Nakon prethodnih snažnih prijetnji i negodovanja Washingtona zbog namjera New Delhija za kupnju S-400, nakon sklapanja ugovora stanje se relativno brzo primirilo i Indija za sada po tom pitanju ne snosi bilo kakve posljedice od eventualnih američkih protupoteza.

Danska je u utorak pozvala na konzultacije svog veleposlanika u Iranu, nakon što je danska policija ranije tijekom dana optužila Teheran za planiranje napada na iranske imigrante u Danskoj.

"To je potpuno neprihvatljivo i vrlo je ozbiljno", rekao je danski ministar vanjskih poslova Anders Samuelsen novinarima u utorak, referirajući se na iranske planove koje je opisala danska obavještajna služba PET.

"To je vrlo jak i vrlo neuobičajen diplomatski korak", rekao je Samuelsen o povlačenju veleposlanika.

Iranski veleposlanik u Kopenhagenu je pozvan u dansko ministarstvo vanjskih poslova, dodao je Samuelsen.

"Naše je stajalište da je iranska obavještajna služba planirala napad u Danskoj", rekao je čelnik PET-a Finn Borch Andersen ranije na novinskoj konferenciji te je dodao kako je slučaj "ozbiljan".

Meta napada bio je vođa danskog predstavništva Arapskog borbenog pokreta za oslobađanje Ahvaza (ASMLA), rekao je Andersen.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije bilo odmah dostupno za komentar u utorak, na nacionalni praznik u Islamskoj republici.

Ahvazi Arapi su manjina u Iranu gdje preko polovice stanovništva čine Perzijanci i neki smatraju da se radi o perzijskoj okupaciji te traže neovisnost i autonomiju.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je najavio veliku vojnu operaciju protiv snaga sirijskih Kurda istočno od Eufrata.

"Nećemo dopustiti da najprije gurnu Idlib, a potom cijelu Siriju u vatru i krv, izazivajući režim i oživljavajući ISIL. Nećemo se zaustaviti i uništit ćemo terorističku skupinu istočno od Eufrata", rekao je Erdogan na velikom skupu svoje AKP stranke.

"Nećemo samo uništiti terorističku organizaciju na istoku Eufrata. Razradili smo naš plan i nedavno smo ga počeli provoditi. Uskoro idemo na sam vrh terorističke skupine. Jedne noći možemo iznenada doći", rekao je Erdogan, misleći na kurdske YPG snage na sjeveru Sirije.

Prije dva dana, 28. listopada, mediji su izvijestili kako je turska vojska teško granatirala položaje kurdskih YPG snaga istočno od Eufrata u regiji Zor Maghar u Siriji, zapadno od grada Ayn Al-Arab, kojeg su Kurdi preimenovali u Kobani.

Agencija Anadolu je izvijestila da su turske snage bombardirale pozicije YPG / PKK snaga u Zor Mağara.

"Napad je proveden kako bi se priječile terorističke aktivnosti u regiji, a prema lokalnim izvorima turske oružane snage ciljale kurdske rovove i utvrde na brdu Zor Mağar", piše turski list.

Glavni stožer turske vojske je naveo da je bombardiranje "provedeno u okviru samoobrambenih operacija protiv terorističkih položaja i nakon dobivenih snimaka koje otkrivaju izgradnju vojne infrastrukture neposredno uz južnu tursku granicu".

Ahaber

U uvodniku od 25. listopada je Seth Cropsey, kolumnist američkog lista The Wall Street Journal, iznio vrlo zanimljiv prijedlog kako da SAD prevladaju razdoblje slabljenja svog statusa kao svjetskog hegemona. Ali ako bolje pogledate, tu nema ničega novog, osim očajničkih pokušaja da se kotač povijesti vrati nekoliko desetljeća unatrag, kada su SAD bile neprikosnovena svjetska ekonomska i vojna sila, a na drugoj strani su imali posvađane sile Kinu i Sovjetski Savez. Ako su SAD '70-ih i '80- imale najveću ekonomiju i javni dug koji se kretao od 20 do 30% ukupnog bruto domaćeg proizvoda, danas su dužne preko 21 200 milijardi dolara i strop duga se pri svakom proračunu povećava. Čak i vojna potrošnja od 716 milijardi dolara, koju je odobrio Trump, nije dovoljna za modernizaciju vojne flote i sve ostale projekte Pentagona, posebno ne za inozemne intervencije.

S druge strane, Rusija je, usprkos sankcijama, ekonomski stabilna, a uz 11 puta manji vojni proračun od američkog raspolaže svim potrebnim oružjima za odbijanje agresije i uspješno vođenje inozemne vojne misije u Siriji. Kineska vojna sila je u nezaustavljivom usponu, a ekonomska moć je nemjerljiva s Kinom iz '70-ih godina prošlog stoljeća. Naravno, tu je i sve jači vojno-politički savez Moskve i Pekinga, dvije zemlje koje nemaju nikakvih ideoloških i drugih razmirica, kao u vrijeme kada su se za primat natjecala dva "komunistička carstva".

Međutim, The Wall Street Journal ne uzima u obzir činjenice i piše "kako dugotrajni pokušaji Sjedinjenih Američkih Država da Kinu pretvore u stranku koja će poštovati globalna pravila i institucije nisu uspjeli, pa je vrijeme da Washington počne aktivno braniti svoje interese u Aziji".

"Kako bi spriječili kineske hegemonijske ambicije, Amerikanci trebaju ojačati svoj pomorski potencijal, istodobno razbijajući veze Pekinga s njegovim saveznicima i izazivajući unutarnje sukobe u samoj Kini", navodi se u članku.

Nije teško primijetiti da bi ovo bila repriza nečega što se već dogodilo, kada Kina nije imala novca za modernu vojnu flotu i kada je trpjela pokušaje unutarnje destabilizacije, od podrške raznim separatističkim pokretima do poticanja takozvane "revolucije" na Trgu Tiananmen. Čak je u vrijeme Nixona i Kissingera vrlo djelotvorno zabijen klin u rusko-kineske odnose, ali SAD danas nemaju stratege kapaciteta da ponove Kissingerov uspjeh.