Novi predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, bivši dugogodišnji "časnik" profašističke vojne hunte u zemlji, koji se nakon svrgavanja vojne diktature 1985. počeo baviti politikom, priopćio je kako će Brazil, kao što su učinile Sjedinjene Države, veleposlanstvo zemlje u Izraelu iz Tel Aviva premjestiti u okupirani Jerusalem.

"Kao što sam ranije naglašavao tijekom svoje kampanje, namjeravam preseliti brazilsko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Izrael je suverena država i mi to moramo poštovati", objavio je Bolsonaro na Twitteru.

Nema sumnje da će ova odluka izazvati negativne reakcije među Palestincima i ostatku slobodnog svijeta i zemljama koje poštuju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i drugih tijela ove, iako neučinkovite, jedine relevantne međunarodne organizacije.

Bolsonaro je u svojim intervjuima izjavljivao da bi Izrael trebao imati pravo sam odlučiti gdje je njegova prijestolnica, upravo kao što je Brazil 1960. godine svoju prijestolnicu prebacio iz Rio de Janeira u Braziliju.

Izraelski režim Jeruzalem smatra svojim gradom s vječnom prijestolnicom židovskog naroda, dok Palestinci drže da je Istočni Jeruzalem glavni grad njihove buduće države, koju bi trebali činiti ostatci ostataka povijesne Palestine.

Izrael je Jerusalem okupirao u ratu 1967. i kasnije ga anektirao odlukom koja nikada nije priznata od nijedne zemlje u svijetu, sve do dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću u kojoj se palestinskim pitanjem bavi njegov zet Jared Kushner, pripadnik ultracionističkih krugova u Sjedinjenim Državama.

No, ovo je tek početak i potvrda radikalnih promjena unutarnje i vanjske politike koju je najavila profašistička vlada Brazila na čelu s Bolsonarom.

Sirija planira razviti svoju infrastrukturu za transport ruske pšenice u bliskoistočne zemlje, dok će Rusija izgraditi najveći centar za trgovinu žitarica u zemlji, priopćio je sirijski ministar prometa.

Rusija će stvoriti najveći sirijski centar za izvoz pšenice i drugih žitarica na Bliskom istoku, rekao je za Sputnik, sirijski ministar prometa Ali Hammud.

"Dogovorili smo s ruskom vladom da u skoroj budućnosti u Siriji izgradi centar za izvoz ruske pšenice, ne samo u Siriju nego i u druge zemlje regije. Ovime se stvara potreba za proširenjem sirijskih luka i stvaranje zaliha, kako bi prihvatile što veće količine ruske pšenice", nastavlja ministar.

Pitate se zašto o ovome govori Ministar prometa Sirije? Sirija za prihvat i distribuciju ruskih žitarica treba izgraditi transportnu infrastrukturu, kako bi se osigurala distribucija pšenice u susjedne zemlje.

"Potrebna nam je željeznička pruga, ceste i sve to će biti dio projekta koji će se, kako se nadamo, uskoro početi realizirati", zaključio je ministar.

U posljednjih pet godina, ruska poljoprivreda je ostvarila značajan porast u uzgoju pšenice. 2017. Rusija je požnjela 135 milijuna tona zrna, prebacujući rekord iz 1978. godini koji je iznosio 127,4 milijuna tona u vrijeme SSSR-a. U 2018. godini se očekuje se da će žetva preći 100 milijuna tona, ali to ipak neće srušiti rekord iz 2017. godine.

Izvor: Sputniknews

Glasnogovornici State Departmenta Heather Nauert ponuđen je posao američke veleposlanice pri Ujedinjenim narodima, izvijestio je u četvrtak ABC News pozivajući se na neimenovanog visokog dužnosnika Bijele kuće.

Nije poznato je li Nauert prihvatila nominaciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, javio je ABC News, kako prenosi Hina.

Bude li službeno imenovana, a zatim potvrđena u Senatu, Nauert će naslijediti Nikki Haley, koja je u rujnu najavila odlazak s dužnosti krajem godine.

Američki general Austin Miller, koji je na čelu misije NATO-a u Afganistanu, izjavio je da SAD u toj zemlji ne može ostvariti vojnu pobjedu.

"To neće biti pobjeda vojnim putem. To će biti političko rješenje. Moja procjena je da i talibani shvataju da na vojnom planu ne mogu pobijediti. Dakle, ako u jednom trenutku shvatite da ne možete doći do vojne pobjede, ljudi se prosto zapitaju zašto. Ne morate nužno čekati na nas, ali mislim da je sada vrijeme da se radi na političkom ishodu ovog sukoba", rekao je Miller u intervjuu za NBC News.

Miller se obratio iz generalštaba operacije "Odlučna podrška" u Kabulu, a rekao je da je vrlo rano došao do zaključka da se prema talibanima mora primijeniti ofanzivni pristup.

"Razmišljamo ofanzivnije i ne čekamo da nas talibani napadnu. Takav stav uspostavili smo odmah. Morali smo, zbog broja žrtava", rekao je Miller.

Prema posljednjim informacijama, vlada Afganistana kontrolira ili ima utjecaj nad samo 55,5% od 407 okruga u zemlji.

Maj - najkrvaviji mjesec

To je, kako navodi sajt Military Times, najniži nivo kontrole otkad tu statistiku prati Specijalni generalni inspektorat za rekonstrukciju Afganistana (SIGAR), a broj poginulih afganistanskih vojnika od maja do oktobra 2018. gotovo je na rekordnom nivou.

Maj je bio najkrvaviji mjesec, kada je zabilježeno 26% svih žrtava tokom ovog petomjesečnog perioda.

Iako su podaci uglavnom povjerljivi, postoje informacije da je samo u augustu i septembru poginulo 1.000 pripadnika afganistanskih sigurnosnih snaga.

Miller je zbog toga uklonio razne procedure i dao vojnicima koji savjetuju afganistanske snage ovlasti da donose odluke i brzo se kreću kada stanje na ratištu to zahtijeva, prenosi NBC.

U ponedjeljak, 5. studenog, službeno počinju američke sankcije protiv iranskog energetskog sektora, kao i zemalja i tvrtki koje nakon tog roka nastave uvoziti iransku nafti, o kojoj u najvećoj mjeri i ovisi državni proračun te zemlje. Mnoge države, uključno i Indiju i Kinu, ali i Tursku i pojedine zemlje EU (Španjolska, Italija, Grčka) kao najveće uvoznice iranskog "crnog zlata", smanjile su količine uvoza ali ga nisu i obustavile, kako je to tražila Trumpova administracija u proteklim mjesecima "prilagodbe", točnije - ostavljanja prostora američkim diplomatima za vršenje pritisaka na "nepoćudne zamlje", uključno i svoje najbliže saveznike i partnere u Europi i Aziji. Američkom predsjedniku Donaldu Trumpu sve osim prekida (samo eventualno i drastičnog smanjenja) uvoza iranske nafte je premalo, budući da on nastoji svesti izvoz iranske nafte "na nulu" i time ostvariti preduvjete za brzo slabljenje iranskog gospodarstva i njegove vojne moći, a posljedično i pad vladajuće političke garniture u Teheranu. To do sada na tako drastičan način nije pokušala ostvariti niti jedna prethodna američka administracija.

Međutim, na tom se putu pojavljuju brojni problemi koji svjedoče o "žilavosti" država, velikih uvoznica iranske nafte, koje permanentno prijete zaobilaženjem dolara u trgovanju iranskom naftom, uspostavom vlastitog ili zajedničkog platnog sustava, paralelnog Swiftu koji je pod indirektnim nadzorom Washingtona i oslonjen na američki dolar, i td. i td. Tvrda Trumpova politika prijeti i slabljenjem kohezijskih veza između Washingtona i njegovih partnera jer ne uočava potrebu za sagledavanjem i njihovih, a ne samo američkih interesa.

A da velike i brzorastuće zemlje svijeta ne žele trgovati svojim ključnim nacionalnim interesima, osim Turske svjedoči i nedavna indijska kupnja ruskih sustava PRO S-400 "Triumf" za 4,5 milijardi dolara, usprkos snažnom američkom protivljenju i prijetnjama sankcijama New Delhiju. Druga vijest o indijskom "neposluhu" stigla je jučer, kroz informaciju, kako će se u studenom održati novi sastanak između Indije, Rusije i Irana oko konačnog otvaranja prometnog koridora "Sjever-jug".

On je Indiji važan jer joj je to najbliži način za plasman njezinih roba u Europu i zaobilaženje pakistanskog teritorija i eventualnih rizika koji proizlaze iz složenih indijsko-pakistanskih političkih odnosa. Smatra se kako bi se startom ovog prometnog koridora, dugog 7,2 tisuće kilometara i koji je opasna alternativa Sueskom kanalu, indijskm proizvodima otpravljenim iz luke Mumbaj (na zapadu Indija) preko iranskog teritorija i ruske kaspijske luke Astrahan, a odatle žaljeznicom do Europske unije, smanjilo vrijeme isporuke za čak 30%-40% (količina roba preveženih u jednoj godini procjenjuje se na 20-30 milijuna tona). Primjerice, indijski proizvodi, koji će se prevoziti tim koridorom, iz Mumbaja će u Moskvu stizati čak 20 dana prije nego što je to sada slučaj, kada se njihov prijevoz odvija kroz Sueski kanal i dalje Sredozemnim morem do europskih luka.

Bijela kuća je uvela nove teške sankcije Venezueli, optuženoj da s Kubom i Nikaragvom sačinjava "tiransku trojku" u Latinskoj Americi.

Te sankcije su posebno usmjerene na izvoz zlata, a pojačane su i mjere protiv Havane, objavio je John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa, prema tekstu govora održanog u Miamiju, prenose svjetski mediji.

On se obrušio na tiransku trojku od Havane, preko Caracasa do Managve, i na tu trojicu tirana koji misle da su "čelnici i revolucionari, ali su ustvari bijedni klovnovi".

"Nasilnička trojka na tom kontinentu neće vječno trajati. Kao i svi nasilnički režimi i ideologije, nestat će", poručio je čelnicima Venezuele Nicolasu Maduru, Kube Miguelu Diaz-Caneu i Nikaragve Danielu Ortegi neka se boje moći njihovih naroda.

Predsjednik i cijela njegova administracija će podržati borce za slobodu, rekao je John Bolton u Miamiju, domu brojnih kubanskih Amerikanaca i drugih Hispanika iz drugih režima Latinske Amerike.

Novinari su pitali Trumpa vjeruje li da netko financira "karavanu migranata" iz Središnje Amerike, koja se kreće kroz Meksiko do granice Sjedinjenih Država.

"Ne bih se iznenadio, da, ne bih se iznenadio", odgovorio je američki predsjednik.

Kao odgovor na pitanje možda Soros financira migrante, Trump je rekao: "Ne znam tko to radi, ali ne bi bio iznenađen da je tako. Mnogi ljudi kažu da jeste."


U pripremi za srednjoročne kongresne izbore sljedećeg tjedna Trump je još jednom ukazao da su takve kampanje simbol problema američke imigracijske politike.

Trump je novinarima rekao kako smatra da su takve karavane "vrlo opasne".

Teorija da Soros financira "karavanu migranata" se prvi put čula krajem ožujka, kada je prethodni val migranata krenuo prema sjeveru. Glasine o tome ponovno su se pojavile posljednjih tjedana. Republikanski kongresmen Matt Gaetz s Floride je na Twitteru objavio kako je netko navodno slao migrante da "naprave oluju na američkoj granici" i naveo kako je Soros uključen u ovaj prljavi posao.

Sirijski predsednik Bašar el Asad primio je delegaciju iz Poljske predvođenu poslanikom Pavelom Skuteckim.

Članovi poljske delegacije su izjavili da je cilj njihove posete upoznavanje sa situacijom na terenu.

Predsednik Asad je tokom susreta izjavio da je jedna od glavnih grešaka, koju sebi dopuštaju evropske zemlje, odvojenost od realnosti. On je ocenio da svaka vlast mora mora da se upozna sa realnošću, a to je važan korak na putu građenja pravilne politike, koja će pomoći da se zauzme stav koji je u interesu sopstvenog naroda i njegove zaštite.

On je ukazao na to da se rat sa kojim se sirijski narod suočava sedam godina sprovodio na različite načine: terorizmom, direktnom agresijom, ekonomskim sankcijama, pokušajima mešanja u unutrašnju politiku i izolacijom.

Gosti sirijskog predsednika su naglasili da dostignuća Sirije u borbi protiv terorizma nisu dozvolila da se on raširi na susedne zemlje i Evropu.

Jučer, 30 listopada, četvrtog dana ofenzive, teroristi takozvane "Islamske države" su u borbama protiv takozvanih "Sirijskih demokratskih snaga", koje u tom dijelu većinom čine kurdske YPG snage, zauzele ključnu uzvisinu Jabal Baguz i selo Baguz Tahtani. Dokaze su objavili na svom poluslužbenom kanalu Al-Amaq, gdje se vidi da su izvjesili crnu zastavu na toranj "Siriyatel" na planini Jabal Baguz, čime su izbili na iračku granicu.

Lokalni sirijski, irački i kurdski izvori navode kako se ova kampanja razlikuje od napada "ostataka" ili preostalih "ćelija spavača" ISIL-a i da teroristi koriste teška oružja, minobacače, topništvo i navođene projektile.

Kurdi su u nekoliko dana uspjeli izgubiti sva područja odakle su ISIL protjerali u šest mjeseci borbi.

Napredak terorista se pripisuje visokim vojnim zapovjednicima terorističke organizacije koji su u kratko vrijeme iz Sirije i Iraka uspjeli prebaciti militante i znatnu vojnu tehniku, čime su podigli borbenu moć skupine koja je praktično opkoljena u ovoj enklavi.

Unatoč činjenici da je pješčana oluja završila i da su se nastavili provoditi zračni udari protiv ISIL-a, kasno u večernjim satima 29. listopada su Kurdi protjerani s planina Jabal Baguz i sela Baguz Tahtani, gdje su se takozvane "Sirijske demokratske snage" predale gotovo bez borbe.

Kako bi se zaštitili od zračnih udara, teroristi ISIL-a masovno koriste dimne zavjese, paleći automobilske gume, tako da se mogu bombardirati samo mjesta odakle dolazi dim, ali je preciznost takvih udara vrlo slaba.

Ono što upada u oči je izostanak američke zračne potpore i zračne udare provodi iračko ratno zrakoplovstvo. Pješčana oluja je gotova, ali je intenzitet udara američke koalicije iz nekog razloga izostao.

Generalna skupština izglasala je danas rezoluciju o okončanju američkog ekonomskog i finansijskog embarga, rekla je predsjedavajući Generalne skupštine UN-a Marija Fernanda Espinosa.

- Rezolucija je izglasana sa 189 glasova "za", a dvoje je bilo protiv. Prema tome, rezolucija je usvojena - rekla je ona.

Ovo je bio 27. pokušaj Generalne skupštine da okonča američki embargo protiv Kube koji je na snazi više od 55 godina.

SAD su prvi put uvele embargo na oružje Kubi 1958. godine, za kojim su onda uslijedile restrikcije u različitim drugim sektorima, uključujući sankcije na polju finansijskih transakcija, trgovine i putovanja.

Kubanski ambasador u Rusiji Herardo Penjalver Portal rekao je ranije da je Kuba zbog američkih sankcija izgubila više od četiri milijarde dolara u proteklih 12 mjeseci.