Koalicija na čelu sa SAD ponovo je primenila međunarodnom koalicijom zabranjeni beli fosfor pri bombardovanju sirijskog grada Hadžin u provinciji Dejr el Zor, javila je sirijska državna agencija SANA.

Napad je izveden u području Novog tržišta. Nema podataka o žrtvama i ranjenim. Koalicija je napala i selo Šafa u provinciji Dejr el Zor. Poginulo je troje dece.

Koalicija je izvela sličan napad na grad 13. i 29. oktobra. Sirijske vlasti su pozvale UN da preduzmu mere protiv krivaca i prekinu nezakoniti boravak koalicije na teritoriji Sirije. Kako je tada saopštio predstavnik Pentagona, koalicija SAD neće saopštiti koju municiju koristi u Siriji, ali je rekla da je ona "u skladu sa međunarodnim normama".

SAD i njihovi saveznici od 2014. godine izvode u Siriji i Iraku operacije protiv DAEŠ-a, a pri tome se u Siriji nalazi bez dozvole zvaničnih vlasti zemlje.

List Dejli Telegraf je objavio članak u kojem piše da su desetine američkih agenata likvidirani u Kini i Iranu tako što su ''spoljni neprijatelji Amerike'' preko Gugla saznali čime se oni bave i presekli su im tajne kanale komunikacije.

Prema navodima Yahoo News, u periodu od 2009. do 2013. godine, CIA je doživela katastrofalni neuspeh u korišćenju tajnih kanala komunikacije koje su koristili oficiri i agenti na terenu.

List navodi da se CIA još uvek nije oporavila od tih grešaka zbog kojih je izgubila desetine ljudi po celom svetu.

Internet platvorma za komunikaciju vojnika je prvi put primenjena na Bliskom Istoku i nije imala široku primenu, a postala je popularna zbog svoje efikasnosti, ali je bila daleko od savršenstva.

Teheran je jednostavnim korišćenjem Gugla pronašao veb-sajt koji su posećivali agenti CIA za vreme mandata Baraka Obame, kada su agenti CIA krenuli u pretragu iranskih nuklearnih postrojenja. Jednostavnom upotrebom pretraživača Iranci su pronašli tajne sajtove CIA. Kasnije je Iran ušao duboko u špijunsku mrežu SAD.

U isto vreme Kina je na isti način ušla u trag lokalnim stanovnicima koji su radili za CIA i prikupljali podatke na teritoriji Kine, zbog čega je više od 30 njih pogubljeno.

Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država je krajem listopada odobrio je nove sankcije libanonskoj skupini otpora Hezbollah.

Nove sankcije su usvojene jednoglasno, pod izgovorom da Hezbollah "sije smrt i uništenje".

"Ove kritične mjere znače nove sankcije kako bi se smanjilo financiranje Hezbollaha, organizacije koju smatramo odgovornom za smrti i uništenja", izjavio je predsjednik američkog Odbora za vanjske poslove Ed Royce.

Donji dom američkog Kongresa je razmatrao i nove sankcije protiv Irana zbog raketnog programa Teherana. Iako Iran tvrdi da su njegovi testovi isključivo obrambene prirode i da projektili nisu namijenjeni za nošenje nuklearnih bojevih glava, SAD tvrde suprotno, a svi dokazi koje je Washington predočio su oni s konferencije za novinare na kojoj je izraelski premijer Benyamin Netanyahu pokazao gomilu spisa i digitalnih zapisa, a jedini dokaz je bila fotografija stare praonice tepiha u jednoj od četvrti Teherana, kojoj je zbog dugova isključena voda i električna energija, a to je navodno objekt u kojem iranski vojni stručnjaci razvijaju nuklearni program.

Prošlo je gotovo 20 godina otkako je tadašnji predsjednik Sjedinjenih Država, George W. Bush, 2001. godine objavio svoj "Rat protiv terora", rat koji se danas može definirati kao poraz i propast, tvrdi Alberto Rodriguez Garcia, novinar specijaliziran za Bliski istok, propagandu i terorizam.

"Rat protiv terora" je bio prijevara Sjedinjenih Država, ništa drugo nego loša strategija za napad na zemlje koje nisu pristale na američku tihu okupaciju.

Afganistan, Irak, Somalija, Jemen, Pakistan, Filipini, Indonezija, Libija i Sirija su samo neke od zemalja u kojima su, izravno i neizravno, SAD intervenirale u navodnoj borbi protiv terorizma. Međutim, islamističke terorističke organizacije su danas jače nego ikad. Jedina stvar koju su Bush, Obama i Trump napravili je bila uklopiti teroriste u njihovu strategiju i ojačati moć ovih organizacija. U smislu borbene gotovosti su Al-Qaeda, ISIL i druge skupine moćnije nego prije, a sada posjeduju i znatna financijska sredstva, propagandnu i medijsku mašineriju, čak i ako je ISIL izgubio teritorije koje je držao pod nadzorom u Siriji i Iraku.

Talibani su trenutno na vrhuncu snage, najmoćniji nego što su ikada bili, još od vremena rata protiv Sovjeta u Afganistanu. Al-Qaeda ima ćelije u Europi, Sjevernoj Africi, Sahelu, središnjoj i jugoistočnoj Aziji.

Najvećim dijelom zbog ruske i iranske intervencije, ISIL je izgubio područja u Siriji i Iraku, ali je ojačao u Jemenu, Somaliji i Libiji, a proširio se i na Filipine. Zapravo, ISIL je daleko od poražene terorističke organizacije. U samo jednom napadu proteklih dana su takozvane "Sirijske demokratske snage", koje podržavaju SAD u istočnom dijelu Eufrata, izgubile sve teritorije koje su zauzele u 7 mjeseci borbi.

Naravno da islamistički terorizam nije nešto novo i nije se pojavio 2001. godine. Stvoren je '80-ih godina od strane istih ljudi koji danas tvrde da se protiv njega bore, od političkog i obavještajnog vrha Sjedinjenih Država. Čak je i Hillary Clinton priznala "kako su ljudi protiv kojih se SAD danas bore prije 20 godina financirani iz Washingtona".

Američki sustavi proturaketne obrane koji se koriste u Rumunjskoj i Poljskoj se lako mogu pretvoriti u ofenzivne sustave, piše američki Pomorski istraživački institut (USNRI).

Stručnjaci američkog instituta su razgovarali s Abrahamom Denmarkom, koja trenutno vodi azijski odjel Znanstvenom centru Woodrow Wilson, a ranije je radio u Pentagonu.

Prema stručnjaku, konverzija sustava u bazama u Rumunjskoj i Poljskoj, gdje su postavljeni proturaketni sustavi za obranu od iranskih balističkih projektila, vrlo lako postaju ofenzivno oružje protiv Rusije. Treba uzeti u obzir da zračni i pomorski projektili ispaljeni od strane NATO pakta kompliciraju ruske obrambene planove za odbijanje napada s europskog prostora.

Abraham Denmark priznaje da bi ova preinaka lansera prekršila sporazum o uklanjanju projektila srednjih i kratkog dometa.

U listopadu je američki predsjednik Donald Trump, optužujući Rusiju za kršenje sporazuma i akumulaciju tih oružja u Kini, najavio povlačenje Sjedinjenih Država iz INF ugovora. Savjetnik Trumpa za nacionalnu sigurnost, John Bolton, koji je nedavno posjetio Moskvu, nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom je potvrdio Trumpove planove. Kao odgovor na američku najavu o mogućem povlačenju iz bilateralnog sporazuma, Ruska Federacija je rekla kako je primila na znanje prijetnju nove utrke u naoružanju i odobrila je donošenje mjera osvete, čiji specifičan sadržaj još nije objavljen.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao kako Moskva neće ponoviti loša iskustva Sovjetskog Saveza.

Sporazumom je zabranjeno sudjelovanje sudionika u proizvodnji, ispitivanju i implementacija balističkih raketa srednjeg dometa
1 000 do 5 500 kilometara i kratkog dometa od 500 do 1000 kilometara, a SAD i Rusije su se obvezali da će ukloniti odgovarajuće lansere, što je i učinjeno.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ocijenio je povijesnom inicijativu američkog predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sve sankcije Iranu, najvećem izraelskom neprijatelju, koje su bile ukinute nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015.

"Hvala predsjedniku Trumpu na toj povijesnoj inicijativi. Sankcije stvarno stižu", naveo je Netanyahu u priopćenju svog ureda.

"Godinama pozivam na ponovno uvođenje punih sankcija iranskom ubojitom režimu koji prijeti cijelom svijetu", kazao je izraelski premijer.


"Učinak početnih sankcija koje je odredio Washington se već osjećaju, rijal je u padu, iransko gospodarstvo slabi i rezultati su očiti", dodao je on.

Šest mjeseci nakon izlaska iz iranskog nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. Sjedinjene Države su potvrdile u petak da će u ponedjeljak ponovo uvesti najoštrije sankcije Teheranu.

Zauzevši neprijateljsku politiku prema Iranu nakon što je stupio na vlast, Trump je u kolovozu već odredio prvi niz gospodarskih sankcija Teheranu.

Europska unija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka, potpisnice sporazuma iz 2015. kojim se trebalo onemogućiti iranskoj vlasti da izrade atomsku bombu, navele su da žale zbog američke odluke.

Samo tri dana nakon summita čelnika Turske, Rusije, Njemačke i Francuske, održanog u Istanbulu 27. listopada, na kojem su predsjednici Erdogan, Putin i Macron kancelarka Merkel potvrdili svoje stavove o potrebi rješavanja aktualnih problema kroz pregovore i prestanak neprijateljstava, ali i načinu kako osigurati povratak sirijskih izbjeglica u domovinu i obnovi zemlje, njemački list Tagesspiegel otkriva da je vlada iz Berlina u područja koja kontroliraju islamisti u Idlibu poslao 50 milijuna eura "pomoći".

Ovaj korak njemačke vlade je prilično neobjašnjiv, obzirom da Emmanuel Macron i Angela Merkel 27. listopada u Istanbulu nisu jasno rekli hoće li izravno sudjelovati u legitimnim i legalnim humanitarnim i rehabilitacijskim programima na teritoriju kojeg kontrolira sirijska vlada, što se može tumačiti i kao nevoljkost Francuske i Njemačke da u ovom ratu priznaju pobjedu vladinih snaga.

Naime, kancelarka Merkel i predsjednik Macron su najavili samo nejasne namjere da se pomognu narodu Sirije da prevlada posljedice rata, te da je za njih primaran proces političkog dogovora koji će odrediti budućnost Sirije i buduće ustavne promjene.

Samo tri dana nakon summita u Istanbulu njemački list Tagesspiegel otkriva kako njemačka vlada financijski podupire militante u sirijskom Idlibu i da je to potez koji bi mogao izazvati Rusiju, ali i Tursku, koja ne želi strana uplitanja u Idlib i želi kontrolirati islamističke milicije za borbu protiv Kurda.

Autor članka Hannes Heiene otkriva kako je savezna vlada militantima u Idlibu poslala milijune eura.

Islamistički militanti trenutno primaju 37,5 milijuna eura od strane Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, te Društva za međunarodnu suradnju i iz Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj. Osim toga, 11,3 milijuna eura im dolazi od ostalih donatora, koji preko njemačkih vlasti kao posrednika novac iz Europske unije u Ildib. To znači da je samo Njemačka u terorističku enklavu u Idlibu ukupno poslala gotovo 49 milijuna eura. Još 17 milijuna eura je u Idlib poslano iz ostatka EU.

Carigradski patrijarh Vartolomej ispunjava nalog koji je stigao s one strane okeana, čiji je cilj rasparčavanje jedinstvene Ruske pravoslavne crkve. Sporazum koji je potpisao s ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom ima isključivo političku podlogu, izjavio je u subotu predstavnik Moskovske patrijaršije, mitropolit volokolamski Ilarion.

Porošenko i Vartolomej su u subotu potpisali sporazum o saradnji Ukrajine i Carigradske patrijaršije, čiji tekst još nije objavljen.

"Poslednji koraci i odluke patrijarha Vartolomeja, uključujući potpisivanje današnjeg sporazuma, leže izvan kanonskog polja i nalaze se isključivo u političkoj ravni", rekao je mitrpololit Ilarion.

Prema njegovim rečima, patrijarh Vartolomej ispunjava nalog koji je došao s one strane okeana, a koji je usmeren na slabljenje i rasparčavanje jedinstvene Ruske crkve.

Vlasti u Kijevu i nekanonska crkvena struktura u Ukrajini očekuju da će do kraja godine dobiti potvrdu o autokefalnosti od Carigrada.

Potvrdu, međutim, može da dobije samo poglavar "ujedinjene" crkve, koji treba da bude izabran na "ujedinjenom saboru" pravoslavnih crkava u Ukrajini, čiji datum za sada nije utvrđen. Kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva je saopštila da ne namerava da učestvuje u tom skupu.

Sirijska državna agencija SANA saopštila je da je najmanje 15 civila poginulo u vazdušnom napadu koalicije na čelu sa SAD na grad Hadžin u provinciji Dejr el Zor.

"Petnaest civila stradalo je u agresiji avijacije međunarodne koalicije na grad Hadžin u jugoistočnoj provinciji Dejr el Zor", saopštila je agencija pozivajući se na lokalne izvore.

Državni televizijski kanal "Ikbarija" preneo je, pozivajući se na izjavu dopisnika, da su većina žrtava žene i deca.

Međunarodna koalicija predvođena SAD redovno bombarduje Hadžin. Agencija SANA je saopštila da je u periodu od 13. do 19. oktobra koalicija upotrebljavala beli fosfor prilikom napada.

Sirijske vlasti su pozvale Ujedinjene nacije da preduzmu mere protiv odgovornih za te napade i da prekinu nezakonito prisustvo koalicije na teritoriji Sirije.

Predstavnica Pentagona je tada saopštila da koalicija SAD ne krije municiju koja se upotrebljava u Siriji, te da je ona u skladu s međunarodnim normama.

Bitka za plinska polja pokraj Cipra je dovela do sukoba između Turske i Grčke. Neki već pričaju o ratu, jer je Ankara poslala vojsku i brodove da štite istraživanja u plinskim poljima, koja zbog samoproglašenog Sjevernog Cipra, gdje žive Turci, turske vlasti smatraju svojima.

U vodama oko Cipra se nalaze velike rezerve prirodnog plina, koje potiču želje raznih aktera za njihovom eksploatacijom. Uostalom, govorimo o potencijalnom poslovanju vrijednom, milijarde dolara, koje nitko ne želi izgubiti. Otok je podijeljen na južni dio, gdje većinom žive Grci, te na sjevernu međunarodno nepriznatu Tursku Republiku Cipar. Ova je situacija kamen spoticanja između dviju članica NATO pakta, Grčke i Turske, pogotovo jer Atena sebe vidi kao zaštitnika države čija vlada u Nikoziji tvrdi da je njezin cijeli otok.

Spor je nastao oko plinskih blokova, odnosno područja na koja su podijeljene vode oko Cipra. Turska ne priznaje vladu Nikozije ili njezine sporazume o ekskluzivnoj ekonomskoj zoni. Ankara smatra da pravo na eksploataciju plina imaju i ciparski Turaci i sama Turska, i to u blokovima 4, 5, 6 i 7, koji su prema tvrdnjama Ankare u turskim vodama. To također pokazuje karta koju je objavio portal Gefira, koji je potvrdio da je došlo do sukoba.

Sukob zbog plina na istočnom Mediteranu se intenzivira. U veljači je turska mornarica intervenirala po prvi put, a turski vojni brodovi su upali u ekskluzivnu gospodarsku zonu Cipra, koju ne priznaju. Prošlog mjeseca je bilo još dva sukoba.

Početkom listopada je Cipar objavio natječaj za proizvodnju plina u spornom bloku 7. Kao odgovor je sredinom istog mjeseca Turska poslala istraživački i četiri ratna broda i započela istraživanje na površini od 44 000 četvornih kilometara, uključujući udaljene blokove 4 i 5, jugozapadno od otoka.

Atena to vidi kao kršenje ekskluzivne ekonomske zone. Kada je turski brod stigao u grčke teritorijalne vode, Grčka vlada je poslala fregatu Nikiforos kako bi potjerala Turke.

U neposrednoj blizini spornih voda istražuje i talijanski ENI, francuski Total i američki ExxonMobil. Kada je turska mornarica zaustavila istraživački brod talijanske kompanije ENI u ciparskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, Rim je odlučio poslati svoju fregatu.