Uobičajena lažljiva propaganda je utjecala na većinu izbora u proteklih 5 do 10 godina, počevši od medija do sofisticiranih prijevara razvijene od tvrtke Oxford Analytica (OA). Ova je tvrtka, prema brojnim izvješćima, među ostalima, dovela na vlast Trumpa u Bijelu kuću, Mauricia Macria u Casa Rosada u Buenos Airesu, Emmanuela Macrona u Elizejsku palaču i Angelu Merkel na mjesto savezne kancelarke Njemačke već četvrti put. Također se navodi da je Oxford Analytica pomagala zagovornicima Brexita. U međuvremenu su prljave metode izborne manipulacije ove tvrtke sada integrirane s mainstream medijima, uz sve obilnije financiranje iz multinacionalnih kompanija i velikih banaka.

Jair Bolsonaro, koji je ionako bio favorit na drugom krugu izborima, optužio svoga protivnika, Fernanda Haddada, da on vodi kampanju koja se temelji na "prijevarama i lažnim vijestima", iako je činjenica da je Bolsonaro koristio novu učinkovitu strategiju i potrošio milijune dolara u kampanji protiv Haddada koristeći WhatsApp i druge društvene medije. Doslovno je slao milijune poruka grupama potencijalnih birača, a to je način kako funkcioniraju algoritmi OA.

Haddad je na tiskovnoj konferenciji u Rio de Janeiru, rekao je: "Identificirali smo masovnu i klevetničku kampanju koja se provodi putem WhatsAppa, a s obzirom na količinu poruka znamo da iza toga stoji prljavi novac, jer ova kampanja nije bila registrirana kod Vrhovnog izbornog suda."

To je bilo nakon što je Folha de S.Paulo otkrio potencijalnu izbornu prijevaru. Časopis tvrdi kako je grupa poduzetnika vodila kampanju, uz trošak od nekoliko milijuna dolara, a pomoću raznolikih i sveprisutnih društvenih medija je kontaktirao pristaše Haddada i obasipao ih izmišljotinama o njegovoj politici i namjerama, ako postane predsjednik.

Teško je da će ova činjenica dovesti do optužnice protiv Bolsonara, budući da je podržan i od strane odlazeće korumpirane Temerove vlade i viših sudaca koji su odbili zahtjev bivšeg predsjednika Lule da se ponovno kandidira za predsjednika.

Brazilce kratkog pamćenja čeka ružno buđenje

Nije teško zamisliti što će se dogoditi nakon izbora Bolsonara za predsjednika. Bolsonaro je izjavio da će, ako bude izabran, dati punu vlast vojsci.

"Kada budem izabran, oni koji će zapovijedati bit će časnici vojske", rekao je Bolsonaro.

On jeste fašist, nema sumnje, ali ne "fašist" kako se u EU etiketiraju neistomišljenici na desnici, nego vjeran sljedbenik fašističkih ideologija latinoameričkih vojnih hunti.

U Brazilu je bilo i drugih vojnih fašističkih vlada, kao ona Getulia Vargasa, koji je kao vojni diktator vladao od 1930. do 1945. godine. Kada je Vargas svrgnut i počeo novi demokratski proces, novi ustav je usvojen u 1946.

No, Brazil nije dugo čekao na povratak fašizma. Još jedna brutalna vojna hunta došla je na vlast vojnim udarom 1964. godine. Ova diktatura je trajala do 15. ožujka 1985. godine i tog dana je završila dolaskom predsjednika Joséa Sarneya.

Nije potrebno naglašavati da su u okviru američke "Doktrine Monroe", prema kojoj Latinska Amerika mora biri američko dvorište, udar Vargasa 1930. i vojni udar 1964. godine provedeni uz potporu američkog veleposlanstva u Brazilu i State Departmenta.

Bolsonaro je već od prvog kruga izbora imao punu podršku Washingtona. Nakon objavljivanja izbornih rezultata 7. listopada, odmah je primio Trumpove čestitke.

Kako je upravo potvrdio pobjedu, Brazil bi se mogao vratiti 90 godina unatrag, u nemilosrdnu vojnu diktaturu. Ali su danas stvari još gore, što pokazuje slučaj Argentine. Naime, danas, čak i u vojsci, neoliberalna doktrina je u smislu ekonomske politike gotovo "sveto pismo".

Baš kao u Argentini, ali i drugim zemljama koje su iznova vraćene u "američko dvorište", slijedi potpuna privatizacija svega, društvenih usluga, vode, zdravstva, potencijalno profitabilnih osnovnih infrastruktura, prirodnih resursa, a zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda je već pokrenuo Michel Temer, koji je institucionalnim državnim udarom svrgnuo predsjednicu Dilmu Rousseff.

Svjetska banka, FED i Wall Street će Brazilu nametnuti provedbu devastirajućeg programa štednje, na što je već pristao odlazeći predsjednik Temer.

Ipak, ekonomska katastrofa, ako j tumačimo kao ovisnost o Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci i Federalnim rezervama, mogla se pojaviti i pod Haddadom, koji je u kampanji najavio da želi surađivati s financijskom aristokracijom iz Washingtona.

To je napravio i Luiz Inácio Lula, kada je izabran 2002. godine i bio "zlatni dečko" za Međunarodni monetarni fond, jer je vjerno slijedio zadana pravila, ali je ipak uspio napraviti veliki napredak u zemlji i podići razinu blagostanja nacije. Kasnije je shvatio što se stvarno događa u brazilskom financijskom svijetu i ispravio neke od pogrešaka, ali mnogi su se programi nastavili provoditi čak i pod predsjedanjem Dilme Rousseff.

Brazil bi mogao postati Grčka Latinske Amerike, ali pomnožen sa 100

Zamislite samo politički i ekonomski utjecaj ovih politika, ne samo na Brazil nego cijeli kontinent. Brazil je daleko najveće gospodarstvo u Latinskoj Americi i 2017. je imao nominalni BDP od 2100 milijardi dolara. Zemlja od 210 milijuna stanovnika i teritorijem od 8,5 milijuna četvornih kilometara, uz najveće poznate slatkovodne rezerve na svijetu. Poslovati bez uključivanja Brazila je nezamislivo za Latinsku Ameriku i svijet. Međutim, uz neoliberalne ekonomske politike, Bolsonarov režim će imati punu ideološku i vojnu potporu Washingtona. Odmah nakon pobjede je sinoć izjavio kako će se odreći "vanjske politike kakva je vođena godinama". To u praksi znači da bi Brazil, nakon Kolumbije, mogao postati druga zemlja NATO pakta u Latinskoj Americi.

Venezuela će se sada osjećati okružena dvjema agresivnim zemljama, militariziranim od strane Washingtona, a SAD će sa zadovoljstvom gledati i smijati se dok će Kolumbija i Brazil po njihovom naređenju budu činile ostalo.

Ali, hoće li se usuditi? Zbog ogromnog pritiska i sankcija, Venezuela aktivno radi na oslobađanju od hegemonije dolara i saveznik je s velikom zemljama multipolarnog svijeta. Nacionalna vojska je odlično opremljena, jer Hugo Chavez u vrijeme visokih cijena nafte nije zaboravio da treba kupiti moderne zrakoplove Su-30MKV i Su-35, sustave S-300 "Favorit", helikoptere, moderne tenkove i sve što treba za obranu zemlje.

Osim toga, tu su i velika ulaganja iz Kine i Rusije i napad na Venezuelu ne bi bila jednostavna stvar, unatoč nazočnosti NATO pakta na istoku i zapadu i blizine Sjedinjenih Država, neposredno uz Karibe.

Ali vratimo se u Bolsonaru. Nakon triježnjenja, običnim Brazilcima neće biti lako probaviti vojno-fašističku doktrinu predsjednika, do sada nepoznatog u ostatku svijeta. Njihovim glasom i njihovim načinom razmišljanja se moglo manipulirati, ali nakon što se probude slijede "strukturne reforme", eufemizam za oštre rezove javne potrošnje koju prati rasprodaja javne imovine, koje će biti deset puta teže od onih koje je proveo odlazeći korumpirani predsjednik Temer.

Patnje društva će se povećati, jer nijedna zemlja koja je provela te "strukturne reforme" nije izašla na put blagostanja, a javni dug im i dalje raste. Ako se dogodi scenarij kao u Grčkoj, ili "nešto blaži" kao u Argentini, ljudi to jednostavno neće prihvatiti.

Shvatit će da od sve ove propagandne šarade koristi ima samo nekoliko brazilskih oligarha, ali prije svega banke i transnacionalne korporacije. Hoće li prosvjedovati na ulicama? Hoće li zahtijevati drugu vladu? Hoće li se boriti za svoja prava? Brazilci još uvijek nisu vrsta ljudi koja šuti, kao Grci, koje su iscrpljeni odlukama podmukle Tsiprasove vlade, nedostatkom socijalnih i zdravstvenih usluga i gdje vlada depresija, koju, prema engleskom časopisu Lancet, prati eksponencijalni rast samoubojstava. Na izborima su Brazilci izmanipulirani, ali su možda naučili lekciju.

Brazil i BRICS

Već pod Temerom je uloga Brazila u skupini BRICS bila obična šala. Bilo je jasno da se Brazil ne bi htio pridržavati načela koja su temelj ovog saveza, a to su ekonomska neovisnost i gospodarima duga, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Federalnih rezervi.

Što će se dogoditi s Bolsonarom? On će bez sumnje izbaciti Brazil iz skupine BRICS u kojoj je s Rusijom, Indijom, Kinom i Južnom Afrikom.

Ali ni BRICS sam ne treba ovakav Brazil. Profašistička vlada ne može biti dio skupine, jer je ideologija Jaira Bolsonara apsolutna negacija načela novih saveza, od Šangajske organizacije za suradnju, do BRICS-a, Euroazijske ekonomske unije i novog Kaspijskog saveza kojeg čine Azerbajdžan, Iran, Kazahstan, Rusija i Turkmenistan.

Ali više od BRICS-a i odnosa s udaljenim zemljama, još je važnije da Brazilci ne izgube kontrolu nad situacijom i da Latinska Amerika, kontinent s vladama dijametralno suprotnih ideologija, po nečijoj suludoj zamisli ne postane "novi Bliski istok". Zašto ne? Jedan "mali rat", čak i najava i priče o mogućem izbijanju sukoba između Brazila, Argentine i Kolumbije na jednoj strani, te Venezuele i saveznika na drugoj, bili bi dar s neba za američke izvoznike oružja.

No, Brazilci su izabrali bijeg u prošlost i to je bilo njihovo pravo. Ono što je sigurno je činjenica da se podrivanje i destabilizacija latinoameričkih zemalja, proces koji je u aktivnu fazu ušao oko 2013. u Brazilu, kasnije u Venezueli, dao rezultat i Latinska Amerika, uz nekoliko iznimki, iznova postaje "američko dvorište".

• Sirija od UN-a traži istragu o korištenju bijelog fosfora SAD koalcije u Deir Ez-Zoru
• Raqqa: ISIL ubija civile koji pokušaju pobjeći iz grada dok američke snage koriste zabranjeni bijeli fosfor u bombardiranju
• Američka koalicija izvela napad fosfornim bombama na bolnicu u Raki