Kada govorimo o krizi u Latinskoj Americi, svi prstom upiru u Venezuelu, koja je zaista u teškoj situaciji zbog činjenice da je zemlja, usprkos politici Huga Chaveza, bila čvrsto vezana za dolar i isporuke sirove nafte američkim rafinerijama. No, nešto južnije na kontinentu se događa kriza koja poprima razmjere humanitarne katastrofe, ali se u medijima o njoj šuti. Riječ je o Argentini.

Jučer je MMF potvrdio da njegov ured u preuzima Središnju banku Argentine i odande će kontrolirati rad te institucije i udovoljava li vlada svim financijskim nametima, odnosno, provodi i li dosljednostrukturne reforme koje nameće MMF u zamjenu za pomoć de facto bankrotiranu Argentinu.

Povratak Međunarodnog monetarnog fonda, kojeg su bivše vođe, Nestor i Cristina Fernández de Kirchner, protjerali iz zemlje, osjećat će sva argentinska kućanstva, jer je već najavljeno da će politika socijalne prilagodbe biti stroga, bez obzira na prosvjede i što je Argentinci odbijaju stalnim velikim okupljanjima diljem zemlje.

No, stvarnost je neumoljiva. MMF ne želi obećanja i želi nadzor nad zemljom. Vlada Mauricia Macrija, koji je na vlast došao pobjedom na predsjedničkim izborima u studenom 2015., prihvatio je da MMF postavi ured unutar Središnje banke Argentine. Trevor Alleyne, iz Jamajke, bit će predstavnik koji preuzima središnju financijsku instituciju zemlje.


U idućoj godini Argentina će plaćati još veće kamate na dug, a dodatne rezove mora provesti u zdravstvu, obrazovanju, stambenom zbrinjavanju, znanosti i tehnologiji. Novi inozemni vladari Središnje banke Argentine bit će odgovorni za njeni poslovanje i određivanje najvažnija stavka proračuna 2019.

Venezuela napušta američki dolar, a sve buduće transakcije na venezuelanskom tržištu deviza će se provoditi u eurima, priopćio je Tarek El Aissami, potpredsjednik zemlje i ministar gospodarstva.

"Sankcije koje je nedavno Washington uveo protiv Caracasa blokiraju mogućnost nastavka trgovine uz korištenje američkog dolara na venezuelanskom tržištu deviza", rekao je El Aissami, dodajući kako su američka ograničenja "ilegalna i protivna međunarodnom pravu".

"Američka financijska blokada Venezuele utječe i na javni i privatni sektor zemlje, uključujući ljekarne i poljoprivredu, te pokazuje koliko daleko imperijalizam može ići u svojoj ludosti", rekao je potpredsjednik Venezuele.

"Plutajući tečajni sustav Venezuele, Dicom, će raditi u eurima, juanima ili bilo kojoj drugoj konvertibilnoj valuti i omogućit će deviznom tržištu korištenje bilo koje druge konvertibilne valute", rekao je El Aissami.

Potpredsjednik je dodao da su sve privatne banke u Venezueli dužne djelovati unutar sustava Dicom.

"Vlada će između studenog i prosinca prodati 2 milijarde eura kako bi omogućila građanima da kupe europsku valutu ali po stvarnoj, a ne spekulativnoj stopi", kazao je El Aissami.

Washington ne skriva svoju želju da ukloni s vlasti predsjednika Venezuele, Nicolasa Madura, kojeg je optužio za represiju protiv oporbe. Trumpova administracija je čak govorila o mogućnosti takozvane "humanitarne intervencije" u zemlji, ali su istog dana uslijedile najave veliki kineskih investicija u zemlji, a Rusija je odlučila produbiti vojnu suradnju s latinoameričkom zemljom, ma što to značilo.

Prošle godine su SAD nametnule sankcije koje zabranjuju trgovanje novim dugom venezuelanske vlade i vlasničkim udjelima koje je izdala državna naftna tvrtka PDVSA. Washington je također uveo više sankcija za glavne dužnosnike vlade Venezuele. Nicolas Maduro je također na crnoj listi, ali je poručio da je to za njega "velika čast".

Ruski predsednik Vladimir Putin smatra da je tragedija u Kerču rezultat globalizacije, uključujući društvene mreže. Sve je počelo sa tragičnim događajima u američkim školama.

"To je, između ostalog, rezultat globalizacije. Na društvenim mrežama, internetu, vidimo da su tamo izgrađene cele zajednice. Sve je počelo sa poznatim tragičnim događajima u školama u SAD. Mladi ljudi sa labilnom psihom stvaraju sebi neke lažne heroje. To znači da mi svi zajedno, ne samo u Rusiji, već u celom svetu, slabo reagujemo na promene u svetu. To znači da ne stvaramo potrebne, interesantne i korisne sadržaje za mlade ljude. Oni uzimaju taj surogat heroizma", rekao je Putin tokom diskusije u klubu "Valdaj".

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je rekao da će razmjestiti američku vojsku i zatvoriti južnu granicu ako se Meksiko ne pokrene da zaustavi velike skupine migranata koji dolaze u SAD iz Gvatemale, Hondurasa i Salvadora.

"Moram, na najoštriji mogući način, pozvati Meksiko da zaustavi ovaj nasrtaj - a ako to ne može pozvat ću američku vojsku i ZATVORITI JUŽNU GRANICU!", upozorio je Trump na Twitteru.

Preko tisuću ljudi, uključujući obitelji i žene s djecom, krenulo je iz Hondurasa prema SAD-u u subotu, nekoliko dana nakon što je SAD pozvao predsjednika Hondurasa da zaustavi masovnu migraciju.

Otprilike 1.300 ljudi sudjeluje u "Maršu migranata", a plan je hodati od mjesta San Pedro Sula u sjevernom Hondurasu, kroz Gvatemalu u Meksiko, rekao je organizator Bartolo Fuentes.

Kada stignu u Meksiko, planiraju zatražiti status izbjeglice kako bi ostali u zemlji ili zatražiti vizu za prolaz do američke granice, rekao je.

U travnju je zbog slične skupine migranata, koji su nazvani "karavana", Trump zahtijevao čvršću kontrolu granice i zatražio da se takvim skupinama migranata zabrani ulazak u SAD.

Američki se potpredsjednik Mike Pence nedavno sastao s predsjednicima Hondurasa, Gvatemale i Salvadora u Washingtonu te im je poručio da je SAD voljan pomoći gospodarskom razvoju tih zemalja i investirati, ako vlade učine više u borbi protiv migracija, korupcije i nasilja bandi.

Iran će na sjevero-istok Kine poslati do sada neviđenu količinu nafte prije službenog starta američkih protuiranskih sankcija na njegov energetski sektor (5. studenog).

Prema današnjim navodima Reutersa, u listopadu i prvim danima studenog Iran će u Kinu dopremiti čak oko 22 milijuna barela nafte, za usporedbu s 3 milijuna barela koliko je mjesečno slao do sada. Isporuke će izvršiti Nacionalna iranska tankerska kompanija (NITC).

Iran trenutačno zauzima treće mjesto među najvećim izvoznicima nafte u organizaciji OPEC, poslije Saudijske Arabije i Iraka, neovisno o svim postojećim političkim problemima vezano uz njegov izvoz i posljedičnom smanjenju proizvodnje.

Još je uvijek nepoznanica u kojem će se smijeru razvijati "priča" s izvozom iranske nafte kada se aktiviraju američke sankcije, iako je već sada jasno da su mnoge zemlje ili posve odustale ili znatno smanjile uvoz iranskog "crnog zlata". Ali isto je tako jasno da i Iran, zakulisno, provodi aktivnosti za zaobilaženje sankcija i nastavak izvoza, kao i da pokušava iznaći nove modalitete naplate, zaobilazeći američki dolar i platni sustav SWIFT.

Mađarska je iznenadila europske analitičare: po prvi put nakon 30 godina središnja banka te zemlje objavila je vijest o naglom porastu svojih zlatnih rezervi.

Mađarska središnja banka, poznata kao Magyar Nemzeti Bank, zlato nije kupovala još od 1986.g., ali sada je odlučila prekinuti s tom praksom i u svega dva tjedna u listopadu kupila je čak 28,4 tona tog dragocjenog, plemenitog metala. Cijena kupnje procjenjuje se na 1,25 milijardi dolara.

Tim je potezom količina zlata u mađarskim međunarodnim rezervama skočila čak 10 puta. U mađarskoj središnjoj banci, koja je već ranije izvršila repatrizaciju svojih zlatnih rezervi, uvjereni su, kako njihovo čuvanje unutar države odgovara međunarodnim tendencijama, podupire financijsku stabilnost zemlje i učvršćuje povjerenje prema mađarskom tržištu. Osim toga, regulator navodi, kako je zlato ostalo jedan od najsigurnijih instrumenata u svijetu, i da čak i u uvjetima normalnih tržišnih odnosa (a oni danas nisu takvi) osigurava stabilnost i povjerenje.

Ovaj posao mađarske središnje banke sa zlatom pozicionirao ju je na drugo mjesto u svijetu po količini kvartalne kupnje zlata. Lider kvartalnog kupovanja zlata, u prosječnoj količini od 50-70 tona, u zadnje četiri godine ostaje ruska središnja banka.

Naglašavamo, kako je mađarski regulator odbio ovaj posao smatrati investicijskim, već navodi kako je zlato kupljeno zbog stabilnosti, poglavito u slučaju oživotvorenja negativnih scenarija na svjetskom tržištu.

Međutim, kupnja zlata može se pokazati i profitabilnom jer je, tehnički gledano, njegova cijena dosegnula svoj lokalni minimum i već je u tijeku iščekivanje njezinog rasta, iako još uvijek relativno sporom dinamikom. Općenito, zlato je složen aktiv za davanje prognoza i njegova cijena ne odražava uvijek ravnotežu ponude i potražnje i u mnogome ovisi o manipulacijama s burzovnim fjučersima. Osim toga, cijena zlata ima snažnu korelaciju s dolarom: što je američka valuta jača, zlato izgleda slabije i obratno.

Nedavno smo pisali kako su ruske sigurnosne snage izvijestile Vladimira Putina o prikupljanju genetskog materijala ruskog stanovništva od strane zapadnih korporacija. Posumnjali smo da se stvara etničko genetsko oružje koje za cilj ima onesposobiti određeni dio populacije.

Na 15. godišnjem susretu u Sočiju s predstavnicima medija, ruski predsjednik Vladimir Putin je potvrdio postojanje genetskog oružja koje je već testirano na psima. Radi se o oružju koje cilja određene narode, pa čak i obitelji.

Putin je potvrdio da su slična oružja testirana na psima koji su tek nakon tri generacija imali strašne posljedice. Ovo biološko oružje se testiralo u obliku lijeka koji je davan psima. Psi imaju kraći životni vijek, čime je potvrđeno djelovanje ovog doista strašnog oružja u realnoj situaciji. Identična stvar se može ponoviti i na ljudima.

Sve govori da priče o lijekovima koji mogu ugroziti veći broj osoba, u ovom slučaju pripadnike točno određene etničke skupine, nisu samo "teorije zavjere". Ruski predsjednik nije osoba koja se rasipa neprovjerenim informacije, a što treba zabrinuti sve one koji misle o budućnosti svojih bližnjih.

Jamal Khashoggi, koji je prije dva tjedna nestao iz saudijskog veleposlanstva u Istanbulu i pretpostavlja se da je mrtav, je (ili je bio) saudijski novinar i autor. Njegov djed (turskog podrijetla) oženio se Saudijkom i služio je kao osobni liječnik kralju Abdulazizu Al Sahu, utemeljitelju kraljevstva Saudijske Arabije. On je nećak pokojnog, saudijskog trgovca oružjem visokog profila Adnanom Khashoggiom, koji je poznat po svojem učešću u skandalu Iran-Contra, a njegov rođak bio je Dodi Fayed, ljubavnik princeze Diane kada su oboje vjerojatno ubijeni u namjernoj nesreći u pariskom tunelu 1997. godine.

Khashoggi je bio član Muslimanskog bratstva, organizacije koju je pohvalio u svojim nedavnim kolumnama u The Washington Postu, zajedno s "umjerenim pobunjenicima" u Siriji. Muslimansko bratstvo postoji kako bi oslobodilo muslimanski svijet zapadnog utjecaja i njegove pristaše nastoje usaditi Kur'an i Sunnet kao "jedinu referentnu točku za uređivanje života muslimanske obitelji, pojedinca, zajednice i države". Jedina razlika između članova Muslimanskog bratstva i radikalnih islamskih vehabista jest ta da je prva spremna prihvatiti neki oblik demokracije u svom političkom sustavu.

Tijekom kasnih osamdesetih i devedesetih Khashoggi je bio zaposlen od saudijske obavještajne službe (i navodno američkih snaga) u Afganistanu. Tvrdilo se da je bio savjetnik bivšeg šefa saudijske obavještajne službe, princa Turka Al Faisala, koji je odstupio s tog položaja samo deset dana prije napada 11. rujna. Khashoggi se sprijateljio s Osamom bin Ladenom u Afganistanu i Sudanu i podržao njegov džihad protiv Sovjeta u svojim novinskim člancima. Razgovarao je s bin Ladenom nekoliko puta i sastao se s njim u Tori Bori i Sudanu 1995. godine. Khashoggi je stoga jedini ne-kraljevski Saudijac koji je znao za intimno poslovanje kralja s al-Qaedom koje je dovelo do terorističkih napada 9/11. Ali nitko ne smije misliti da je Khashoggi bio samo nezainteresirani novinar. Ispod je slika sa njim (gore lijevo s RPG-om na ramenu) s afganistanskim mudžahedinom, u novinskom članku koji je sam napisao.

U ožujku 2003. Khashoggi je postao glavni urednik saudijskog dnevnika Al Watan. No, nepuna dva mjeseca kasnije, bio je otpušten od saudijskog ministarstva informacija jer je dopustio kolumnistu da kritizira islamskog učenjaka Ibn Taymiyya, smatrajući ga utemeljiteljem vehabizma. Dvije godine kasnije, kada je njegov bivši mentor princ Turki 2005. godine imenovan saudijskim veleposlanikom u SAD 2005. godine, Khashoggi je postao njegov medijski pomoćnik.

U travnju 2007. Khashoggi je ponovno počeo raditi kao glavni urednik Al Watana. No, u svibnju 2010. godine, navodno je podnio ostavku da se "usredotoči na svoje osobne projekte", iako je bilo spekulacija da je bio prisiljen podnijeti ostavku zbog nezadovoljstva saudijske vlade sa člancima objavljenim u tisku koji su bili kritički prema grubim islamskim pravilima Kraljevstva.

Nakon 2010. Khashoggi je održavao veze sa saudijskim elitama, uključujući i one u svom obavještajnom aparatu. Godine 2015. pokrenuo je satelitski kanal Al-Arab, sa sjedištem u Bahreinu izvan Saudijske Arabije, budući da zemlja ne dopušta da neovisni kanali za vijesti djeluju unutar njenih granica. Kanal vijesti podržao je saudijski milijarder princ Alwaleed bin Talal i partner s američkim financijskim kanalom Bloomberg Television. No, kanal je emitovao manje od 11 sati prije nego ga je Bahrein zatvorio. Khashoggi je također bio politički komentator za saudijske i međunarodne kanale, uključujući MBC Južne Koreje, BBC, Al Jazeera i Dubai TV.

U prosincu 2016.u izvješću Middle East Eye rečeno je da su vlasti Saudijske Arabijske zabranile Kashogiju da objavljuje ili se pojavljuje na televiziji "zbog kritiziranja predsjednika SAD-a Donalda Trumpa".

Krovna teroristička organizacija Hayat Tahrir Al-Sham, koju u Idlibu vodi sirijski ogranak Al-Qaede, objavila je 15. listopada službeno priopćenje kojim odbija sporazum o uspostavi demilitarizirane zone kojeg su dogovorili Rusija i Turska.

U priopćenju objavljenom na društvenim medijima, Hayat Tahrir Al-Sham je izjavio da neće predati ni jedno od svojih teških oružja, dodajući kako oružje za njih predstavlja crvenu liniju i oko toga nema pregovora.

Rusija i Turska su se na sastanku u Sočiju 17. rujna složili da sukob u Idlibu treba riješiti diplomatski i pregovorima zaraćenih strana, ali prvi korak je uspostava demilitarizirane zone, kasnije predaja oružja i odlazak stranca iz Sirije, a potom bi preostali Sirijci u sjevernoj pokrajini u pregovorima Damaskom, pod pokroviteljstvom Rusije i Turske, pronašli rješenje za budući suživot u jedinstvenoj i nedjeljivoj Siriji.

Iako se ovo čini nemoguća misija, jednom kada odu stranci, kao što se pokazalo u Dara'ai i Qunietri, postane poznato da je jednoj i drugoj strani dosta rata, smrti i razaranja i vrlo lako nađu zajednički jezik, počevši od rješavanja ključnih pitanja kao što su opskrba vodom, strujom, pružanje medicinske skrbi, obnova nužne infrastrukture i sve ostalo što bez suradnje sa središnjim vlastima lokalne vođe ne mogu pružiti stanovništvu.

Zanimljiva je i interakcija između bivših "pobunjenika" koji su pristali prijeći na stranu sirijske vojske, koji su se rame uz rame borili protiv terorista "Islamske države" u malom području doline Yarmuk na tromeđi Sirije, Jordana i Izraela, kao i dragovoljni odlazak u borbu protiv ISIL-a oko 500 bivših "pobunjenika" u područje vulkanskog platoa Al-Safa u sjevernoj Suweidi, gdje je prije dva dana u teškim borbama poginuo jedan od najviših zapovjednika bivše brigade Mučenika Ahmad Abdo, Moataz Abu Ali. Ova je skupina ranije u punom sastavu prešla u redove sirijske vojske i Moataz Abu Ali je vodio svoje ljude i NDF snage u napad na ISIL, gdje je poginuo prije nekoliko dana.

Primjer južne Sirije i istočnog Qalamoun, područja Dumayra, je uspješan primjer pomirbe bivših frakcija takozvane "Slobodne sirijske vojske" koje su odbile prihvatiti ideologiju radikalnog islama kakvog su im htjeli nametnuti stranci, ali su bile preslabe da bi im se same suprotstavile i to je jedan od glavnih aduta Damaska u Idlibu.

Međutim, sirijski ogranak Al-Qaede odbija rusko-turski sporazum i uspostavu demilitarizirane zone koja 15 do 20 kilometara duboko u islamističkoj enklavi, odakle su sva teška oružja trebala biti uklonjena do ponoći 15. listopada.

Kineske tvrtke, zbog američko-kineskog trgovinskog rata, nastavljaju sklapati nove ugovore o isporukama ukapljenog plina iz Katara umjesto onog američkog.

U utorak, 16. listopada, katarska državna energetska tvrtka Qatar Petroleum priopćila je o sklapanju petogodišnjeg ugovora sa singapurskom tvrtkom Oriental Energy o isporukama 600 tisuća tona ukapljenog (LNG) plina godišnje u Kinu. Isporuke u sklopu tog ugovora počet će 2019. godine.

Oriental Energy je najveća tvrtka za skladištenje i razvoženje LNG-ja u Kinu i vlasnik je petine kineskih LNG terminala, kao i niza tamošnjih petrokemijskih postrojenja.

Saad Sherida Al-Kaabi, izvršni predsjednik Qatar Petroleuma, izjavio je kako potpisani ugovor odražava strategiju tvrtke, orjentiranu na sklapanje neposrednih ugovora s konačnim korisnikom, kazavši: "Mi posebnu pozornost dajemo za zadovoljenje potreba najbržerastućeg LNG tržišta na svijetu (kineskog)."

I to uopće nije sve, kada je riječ o intenziviranju kinesko-katarske energetske suradnje. Podsjećamo, da je 10. rujana 2018. g. katarska tvrtka Qatargas Operating CompanyLimited izvijestila o potpisivanju sporazuma s rokom od 22 godine s kineskom državnom korporacijom PetroChina, o isporukama 3,4 milijuna tona ukapljenog plina godišnje.

Podsjećamo: tijekom 2018.g. kineski uvoz američkog LNG plina počeo se naglo smanjivati nakon uvođenja carina na uvoz kineskih proizvoda od strane administracije predsjednika Donalda Trumpa. Peking je upozoravao Washington o svom uvođenju protumjera i na dugoročne gubitke za američke tvrtke zbog uvođenja kineskih carina, koje su sada već prešle u stadij trgovinskog rata.

Prema informacijama IHS Markit, količina uvoza ukapljenog plina iz SAD-a u Kinu u prvih je 8 mjeseci 2018.g. pala čak za 2 puta u odnosu na isto razdoblje 2017.g.: sa 2,1 milijuna tona na oko 1 milijun tona.