Trampove optužbe i izjave predstavljaju način da se dodvori delu javnosti, kao i delu američkog političkog establišmenta, koji žele dalju konfrontaciju sa Rusijom. A nažalost, oni čine većinu. Ipak, Tramp se susreće sa Putinom, a predsednikov pomoćnik Džon Bolton dolazi u Moskvu. Da je Tramp ubeđen u rusku umešanost, on uopšte ne bi održavao kontakte.

Tokom sinoćnjeg intervjua na američkoj televiziji Si-Bi-Es, voditeljka je pitala predsednika SAD da li je Putin umešan u ubistva i trovanja.

"Da, verovatno jeste", rekao je Tramp, a novinarka je upitala šta znači "verovatno"?

"Verovatno!", ponovio je predsednik. "Ja se oslanjam na istragu koja se sprovodi, ali ništa od toga se nije desilo u našoj zemlji", dodao je Tramp.

Iako se radi o vrlo ozbiljnim insinuacijama, ruski analitičari ipak ne vide u ovakvim zapaljivim izjavama razlog za brigu. Javnost je navikla da Tramp ume da kaže jedno, a posle da se izvinjava ili objašnjava da nije baš tako mislio. Osim toga, Tramp ume i voli i da se igra rečima, pa je i u ovom intervjuu vešto postavljao pitanja voditeljki onda kada je trebalo direktno da odgovori.

Direktor Evroazijskog komunikacionog centra Aleksej Piljko za Sputnjik objašnjava da to što je američki predsednik nekoliko puta ponovio reč "verovatno" ukazuje da nije siguran u optužbe koje je izneo, ali da ipak mora da "pokaže zube" pred delom javnosti.

"Tramp tokom intervjua veoma često govori probably. On stavlja ove neprijatne navode i pitanja voditeljke pod sumnju, nije siguran, govori da možda to nije tako. Odnosno, već smo navikli da je ovakav način komunikacije svojstven Trampu. On ne može da negira umešanost Rusije, on govori probably, ne može jednostrano da negira, javno mnjenje u Americi je naviklo na stereotipe i dobar deo političkog establišmenta govori: 'To su uradili Rusi', 'Za to i to su krivi Rusi'. Tramp je zbog takvih okolnosti primoran da ostavlja mogućnost da su Rusi umešani. Jasno je da sam Tramp ne veruje u ove navode", ističe Piljko.

Predsjedniku Sirije Bašaru el Asadu više ništa ne prijeti i Sjedinjene Američke Države treba da prekinu svoje vojno miješanje u poslove te zemlje, piše kolumnista "National interest" Dag Bendou.

Prema riječima Bendoua, on je proveo nedjelju dana u Siriji i ističe da je tamo "odmah jasno ko je odgovoran za sve". U glavnom gradu Damasku nalazi se cijela elita zemlje, sve vladine zgrade i snage bezbjednosti. Skoro svaka ulica ukrašena je slikama predsjednika Asada. A stanovnici grada sa priličnim optimizmom gledaju u budućnost.

Kolumnista navodi da su se Sjedinjene Američke Države oslanjale na Asadov odlazak, što je bilo pogrešno, jer on ima veoma mnogo pristalica, a na njegovo mjesto mogao bi doći "neko strašniji". Osim toga, Vašington je želio da Sirija postane demokratska i liberalna država, ali nijedna od takozvanih "umjerenih opozicionih grupa" koju podržavaju SAD, poput Nusra fronta, nije mogla dovesti do ovog rezultata.

Novinar je pozvao američkog predsjednika Donalda Trampa da zaustavi invaziju u tuđu državu i pokušaje da se zemlja rasparča.

On je podsjetio da je Asadov položaj prije nekoliko godina bio žalostan, ali sada je on ponovo povratio većinu zemlje pod kontrolu i pobijedio sve protivnike.

Trampova administracija mora da obustavi svoju misiju u Siriji iz jednostavnog razloga: Asad je pobijedio, a Vašington izgubio, naglasio je kolumnista.

Nakon prve vijesti i pitanja oo tome kakve će biti reakcije Sjedinjenih Država na najvjerojatnije ubijenog, možda i raskomadanog i prebačenog u Saudijsku Arabiju, novinara Jamala Khashoggija, Donald Trump je rekao kako neće zbog tog slučaja izgubiti ugovore s Rijadom vrijedne 110 milijardi dolara i uništiti tisuće radnih mjesta u Sjedinjenim Državama.

Kasnije je, pod pritiskom, promijenio mišljenje i u intervjuu za CBS u subotu rekao da će Saudijska Arabija biti "strogo kažnjena", ako se dokaže da nestali saudijski novinar ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

"Istražit ćemo sve i kazna će biti stroga", rekao je Trump

Na pitanje je li saudijski krunski princ Mohammad bin Salman naredio ubojstvo Khashoggija, Trump je rekao: "Zasad to nitko ne zna, vjerojatno ćemo saznati", a jučer je rekao: "Bude li se pokazalo da je tako, bit ćemo vrlo uznemireni i ljuti".

Američki vojni-industrijski kompleks je izrazio zabrinutost da bi Trump zbog Khashoggijeva "nestanka" mogao obustaviti daljnje sporazume o prodaji oružja saudijskom režimu, ali ih je američki predsjednik umirio i rekao kako ne želi izgubiti prodaju oružja Saudijskoj Arabiji, što priželjkuju američki suparnici Rusija i Kina, koji također izvoze vojnu opremu.

"Znate što, postoje i drugi načini kažnjavanja", kazao Trump.

Saudijska Arabija odbacuje sve navode o upletenosti u "nestanak" i vrlo vjerojatnu likvidaciju novinara Jamala Khashoggija, iako je Mohammad bin Salaman imao sve razloge da ga se riješi. Khashoggija, osim što je proteklih godina kao disident iz inozemstva oštro kritizirao Rijad, stao je na čelo saudijskog ogranka Muslimanskog bratstva i ove je godine osnovao političku stranku Demokracija za arapski svijet, čime je neizravno pokazao namjere rušenja apsolutističke monarhije i želju za uspostavom političkog islama poput onog u Turskoj.

Međunarodna koalicija na čelu sa SAD i kurdske oružane grupacije i dalje vode imitaciju rata protiv pripadnika terorističke organizacije DAEŠ na jugu Dejr el Zora, izjavio uje rukovodilac Ruskog centra za pomirenje zaraćenih strana u Siriji Vladimir Savčenko.

Kako je rekao, zbog neaktivnosti proameričkih grupacija, teroristi su uspeli da uspostave potpunu kontrolu nad celokupnom istočnom obalom reke Eufrat, u dužini od 20 kilometara između mesta Hadžin i Susa.

"Uprkos izjavama američkih zvaničnika da su porazili DAEŠ u Siriji, teroristi i dalje u svojim rukama drže kontrolu nad pojedinim delovima zemlje. Uz to, međunarodna koalicija i kurdske oružane grupacije i dalje vode takozvanu imitaciju rata sa teroristima na jugu Dejr el Zora", rekao je on.

Savčenko je istakao i da su teroristi DAEŠ-a napali izbeglički kamp u sirijskom regionu Bahra i oteli 130 porodica - ukupno 700 ljudi.

Kako je precizirao, kidnapovani civili mogu biti iskorišćeni i kao teroristi u vidu "živog štita" kako bi prikrili sopstvene borce od napada "Sirijskih demokratskih snaga".

S tim u vezi, dodao je Savčenko, Ruski centar za pomirenje poziva sve lidere nezakonitih grupacija da odustanu od bilo kakvih provokacija i pristupe mirnom rešavanju situacije u zemlji.

Nikoga ne zabrinjava ekološka revolucija koja sistematski gasi sve tradicionalne europske industrije. Štreberi Europljani su preuzeli nezavidnu ulogu pionira održivog razvoja. Iako se je ta politika pokazala kao socijalno neizdrživa za obitelji rudara, metalaca, poljoprivrednika... Ovi zadnji spadaju u profesionalnu kategoriju koja je najizloženija suicidu. Akteri najnaprednije europske poljoprivrede 20-30% više pribjegavaju samoubojstvu od aktera drugih francuskih privrednih grana. Broj suicida u toj profesionalnoj kategoriji, utrostručio se je u 2016. godini[1]. U Francuskoj se svaki drugi dan jedan poljoprivrednik uspije samouništiti. Poglavito stočari i proizvođači mliječnih proizvoda, u životnoj dobi između 45 i 65 godina (generacije subvencionirane agrikulture, ekonomskih kriza, visoke razine zaduženosti).

Izvješće iz srca Europe

Na sjevernoj polutci planeta Zemlje, otvorilo se je novo krizno žarište. Ne svjedočimo više samo okršajima pristaša i protivnika medicinski potpomognute oplodnje za sve (hetero i homoseksualne parove i samce), ili sukobima između militanata pokreta za ili protiv surogat majki za sve. Nakon reprodukcijskog, prežderani zapadnjaci odlučili su preispitati i svoj deset-tisućljetni hranidbeni model, što su animalisti i vegani shvatili kao zeleno svjetlo za mobilizaciju i akciju. Reintrodukcija eksterminiranih predatora u ime biološke raznolikosti i «vege-terorizam», dirigiran protiv mesojeda i njihovih opskrbljivača, trebali bi ukazati na « zoocid » za koji su odgovorni ekološki neosviješten čovjek (prema ekologistima i animalistima), te ribarstvo, stočarstvo, trgovina i konzumacija ribe i mesa (prema veganima).

Vege-terorizam

Pokretom oslobođenja životinja od ropstva, odnosno napadima na peradarnike i svinjce, rukovode udruge maštovitih imena, među kojima i Action directe, prema ozloglašenoj anarhističko-komunističkoj terorističkoj organizaciji, čije su borbene grupe 80.-tih godina samo u Francuskoj izvele osamdesetak atentata. Novodobnu Action direct snimila je francuska državna televizija kako priprema i realizira otmicu kokoši u peradarniku strane EU države, pa ih u rekordnom vremenu prevozi preko granice i putem tajnih vege-animalističkih kanala predaje francuskim «udomiteljima», za koje tvrdi da od koki neće spravljat ukusnu juhu ili pečenku, nego da će im osigurati humane životne uvjete. Ridikuli iz novodobne Action direct najbolja su slika besprizornosti europske ljevice i ljevičarstva.

Rasplamsava se diplomatski sukob između Zapada i Saudijske Arabije zbog saudijskog disidenta, američkog državljanina i novinara The Washington Posta Jamala Khashaggija, oštrog kritičara vlasti u Rijadu, koji je 2. listopada ušao u zgradu saudijskog generalnog konzulata u Istanbulu i više od tamo nije izišao.

Rijad na sve načine nastoji obuzdati politički sukob i gnjev Zapada. Pa iako o tome nema službenih priopćenja, on, kao i često do sada, posredstvom svojih medijskih resursa odašilje jasne poruke i svoje stavove, a ovoga puta daje do znanja kako bi cijena nafte mogla narasti do 200 dolara, a geoplitičke posljedice mogle ići u korist Iranu.

U nedjelju, 14. listopada, na sajtu saudijskog medija Al-Arabya, objavljen je članak glavnog urednika te panarapske televizije Turkija Aldakhila, u kojem se ne govori samo o "naftnim posljedicama" za Zapad, već i o onom što je prošli tjedan izjavio i američki predsjednik Donald Trump u svom intervjuu Fox Newsu na ovu temu (11.10. u emisiji «Fox & Friends»). Dakle, Aldakhil isto kao i Trump (teško je ne uvidjeti sinkroniziranost takvih stavova), kaže, kako Rijad može zaustaviti kupnju oružja i vojne tehnike iz SAD-a, koji na saudijsko tržište isporučuje oko 10% svoje ukupne proizvodnje oružja za izvoz. Također se navodi o 800 milijardi dolara saudijskih investicija u američko gospodarstvo, između ostalog i kroz kupnju američkih državnih obveznica.

Treba naglasiti i kako je burzovno tržište u Saudijskoj Arabiji, na prvi dan otvaranja (u nedjelju,14.10.) zabilježilo pad od čak 7% nakon izjave američkog predsjednika o mogućoj "ozbiljnoj kazni" za Saudijsku Arabiju u svezi nestanka novinara Khashoggija (Trumpov intervju za CBS).

Turske tajne službe dostavile su američkoj strani podatke i audio i video snimke koje potvrđuju smrt mučenjem oporbenog saudijskog novinara, objavio je u četvrtak na večer The Washington Post. Ti podaci svjedoče o tome, da je Khoshaggi ubijen unutar saudijskog konzulata u Istanbulu. WP je izvjestio kako je 59-ogodišnji novinar ubijen od strane grupa 15 osoba, koje je Rijad poslao isključivo za izvršenje te zadaće.

Nakon katastrofe s ruskim zrakoplovom Il-20 17. rujna je vodstvo ruskog Ministarstva obrane, uz jasno zeleno svjetlo Vladimira Putina, odlučilo da se Siriji isporuče sustavi protuzračne obrane S-300PM. Je li riječ o sustavima izvozne verzije S-300PMU ili su to ruski S-300PM2, budući da su bili u službi na sjeveru Rusije, gdje ih je zamijenio S-400, nije navedeno.

Zanimljivo je da su na temu o tome je li u Siriji je na pomolu bitka između moderniziranog sustava S-300 protiv "nevidljivog" borbenog zrakoplova F-35, koja će odrediti tehnološku superiornost između Rusije i Sjedinjenih Država, napisano na stotine kraćih članaka i stručnih analiza, za koje se može reći da nemaju nikakvog smisla. Međutim, čitatelji vole ovakve teme, jer se otvore dugotrajne rasprave, uglavnom među laicima, je li bolji "nevidljivi" F-35 ili su bolji ruski sustavi koje želi cijeli svijet, od onih koji ih već imaju poput Kine koja je kupila S-400, do Indije, Irana, Venezuele, Sirije i brojnih drugih zemalja koje imaju ili su kupili različite verzije sustava S-300.

Što se same Sirije tiče, ovdje je situacija kompleksna upravo zbog Izraela i bolje je postaviti pitanje je li dovoljno za učinkovitu protuzračnu obranu zemlje? Osim toga, nakon prve službene potvrde su javnost i stručna zajednica bili zbunjeni oko broja lansera, da bi TASS kasnije prenio kako je u Siriju isporučeno tri sustava S-300PM, svaki s osam lansera i po 100 projektila za svaki sustav, što znači da je isporučeno ukupno 300 projektila.

Međutim, samo po sebi to ne mora značiti apsolutnu zaštitu sirijskog neba, ako bi uzeli tri sustava S-300 i rasporedili ih, kako je predviđeno, jedan u Damask, drugi u bazu T-4 u pokrajini Homs, a treći u pokrajinu Latakija. Što je u konačnici rekla struka. Tek nakon stotinjak raznih analiza tko je jači, sustava S-300 ili "nevidljivi" F-35, na ruskom vojnom blogu se pojavio članak koji s pozicije struke pojašnjava što je uopće protuzračna obrana i što za nju znače sustavi S-300.

Najmanje 17 Jemenaca je ubijeno u zračnim udarima saudijskih zrakoplova u području grada Al-Hudayda, koji se pretvorio u ključnu točku rata protiv najsiromašnijeg zemlje arapskog svijeta i neosvojivu tvrđavu jemenskih boraca u otporu saudijskom režimu i njegovim saveznicima.

Prema izvješću lokalne televizije, udari su bili tako jaki da su poginuli svi putnici u dva minibusa, a 20 ljudi koji su bili u blizini je teško ranjeno i prebačeno u gradsku bolnicu.

Ovo je drugi napad na civile u nekoliko tjedana, nakon onoga u Sa'adi u kojem je u zračnim udarimauništen školski autobus i ubijeno 41 dijete.

U najnovijem napadu saudijski zrakoplovi su gađali dva autobusa koja su prevozila civile iz ratom zahvaćenog područja Al-Hudayde, navodi se u izvješću jemenske televizijske mreže Al-Masirah.

U napadu je ranjeno na desetke drugih, a broj mrtvih će najvjerojatnije rasti, izvijestila je televizija Al-Masirah.

Još nema više detalja o samom incidentu, osim snimke s područja udara, koje je objavila lokalna televizija, ali i neke inozemne, čak i Al-Jazeere, koja je sada u ratu s dojučerašnjim vehabijskim saveznicima.

Ekvador je ponovo omogućio delimični pristup internetu osnivaču "Vikiliksa" Džulijanu Asanžu, koji se više od šest godina nalazi u zgradi ambasade te zemlje u Londonu.

Ovu informaciju su saopštili "Vikiliks" i Asanžov advokat Greg Barns.

Asanžu je komunikacija sa spoljnim svetom prekinuta u martu jer je, kako je tada saopštila Vlada Ekvadora, on na društvenim mrežama raspravljao o pitanjima koja bi mogla da nanesu štetu diplomatskim odnosima te zemlje, a među kojima je bila diplomatska kriza Londona i Moskve, kao i separatizam u Kataloniji, prenosi Rojters.

Asanž je 2012. godine našao utočište u Ambasadi Ekvadora u Londonu nakon što je britanski sud naložio da bude isporučen Švedskoj, gde je bio optužen za seksualni napad.

Ta optužnica je u međuvremenu odbačena, ali on i dalje strahuje da bi, ako napusti ambasadu, mogao biti uhapšen i eventualno isporučen SAD, gde je tražen zbog objavljivanja tajnih diplomatskih depeša.

Pristalice i prijatelji Asanža kažu da je osnivač "Vikiliksa" imao kontakt samo sa svojim advokatima otkako mu je Ekvador prekinuo svu komunikaciju sa spoljnih svetom.

Kada je ranije ovog tjedna ministrica vanjskih poslova Južne Koreje, Kang Kyung-wha, rekla da bi Seul mogao ukinuti sankcije koje je bilateralno nametnuo Sjevernoj Koreji, američki predsjednik Donald Trump je odgovorio kako Južna Koreja za takav korak treba američkog odobrenja.

"Oni to neće učiniti bez našeg odobrenja. Oni ne rade ništa bez našeg odobrenja, rekao je Donald Trump", prenosi The Washington Post.

Nema nikakve sumnje da bi svako nastojanje Seula da ublaži sankcije Pyongyangu bilo udaljavanje od Tokija i Washingtona i približavanje politici koju preferiraju Kina, Rusija i Sjeverna Koreja.

Ranije nije bilo naznaka političkog jaza između Seula i Washingtona oko pitanja koja se tiču Sjeverne Koreje, ali je sada primjetna bojazan da bi "klin" između Južne Koreje i Sjedinjenih Država mogao nastati i širiti se oko pitanja sjevernokorejskih sankcija.

Desetljećima je Južna Koreja bila ujedinjena sa Sjedinjenim Državama protiv Sjeverne Koreje. Odnosno, takvu su politiku vodile sve južnokorejske administracije. Međutim, uvijek je postojala mogućnost da će se Južna Koreja oko ovog pitanja odmaknuti od svoj političkog i vojnog saveznika, jer će prevagu donijeti želja da se ujedini s otuđenom bratskom nacijom na sjeveru.

Sada se međukorejske napetosti stišavaju, daleko više od približavanja Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Država u procesu koji je počeo najavom denuklearizacije Korejskog poluotoka, na kojeg je pristala i Trumpova uprava.

Kako Pyongyang i Washington tumače sporazum o denuklearizaciji i koliko toga mora učiniti Sjeverna koreja, a da SAD ne učine ništa i ni milimetar ne popuste u Vijeću sigurnosti, to je drugo pitanje. No, zbližavanje Južne i Sjeverne Koreje teče puno brže. Konačno, govorimo o jednom narodu, umjetno podijeljenom nakon kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu, a ta je podjela zacementirana Korejskim ratom '50-ih godina prošlog stoljeća. Njemačka je ogledni primjer da takvi eksperimenti ne mogu trajati vječno i da imaju vrlo ograničeni rok trajanja.