Vojno-analitički medij Strategic Culture piše kako se Sjedinjene Države pripremaju za vođenje velikog rata, pripreme za koji su već počele. To je poglavito vidljivo iz posljednjih događaja u svijetu, kao i američke obrambene strategije.

Analitičari smatraju kako upravo Amerikanci forsiraju agresiju u međunarodnim odnosima, pokrivajući se geografskim položajem svoje zemlje, koja ima utjecaj u Europi. "Nuklearna pozicija", opisana u vojnom izvješću Washingtona, jasno ukazuje na raspored snaga i stremljenja SAD-a. Glavnim suparnicima i potencijalnim protivnicima Sjedinjene Države smatraju Rusiju, Kinu i Iran. Ukoliko se detaljno razmotri strateški dokument, vidljivo je kako američki generali Iran spominju 39 puta, Kinu 47, a Rusiju čak 127 puta, što jasno ukazuje tko uistinu SAD-u može pružiti vojni otpor. Slabe države na taj spisak nikada ne bi došle, a zanimljivo je da se na njemu ne nalazi niti Sjeverna Koreja, koja je od strane Bijele kuće posljednjih mjeseci toliko naglašavana kao neposredna ugroza američkoj nacionalnoj sigurnosti.

Upravo iz navedenog razloga SAD su počele pripremu za vojni sukob. Tome u prilog idu i najave izradbe novih vrsta naoružanja, povećanje vojnog proračuna, ponovna uspostava Druge flote u Atlantskom oceanu, napadi na Siriju i td. Svi ti aspekti predstavljaju pripremu scenarija za stupanje u potencijalni veliki rat, te je, imajući to u vidu, govoriti o ruskoj agresiji dovoljno glupo, smatraju analitičari. Čak je i ruski predsjednik već često puta pozvao međunarodnu zajednicu gledati na nastalo stanje trezveno.

Vladimir Putin je već ranije upozorio kako su američke podmornice, razmještene pokraj norveških obala, spremne za 17 minuta izvršiti napad na Moskvu. A Rusija još i ne postavlja pitanje o uspostavi svojih vojnih baza na Kubi, kako je to bilo u vrijeme SSSR-a.

SAD imaju oko 800 vojnih baza po čitavom svijetu i izdvajaju više od 700 milijardi dolara za vojne potrebe. Potpuno je razvidno tko je u takvoj situaciji agresor, a tko država koja je primorana štititi svoj teritorij i svoje nacionalne interese...

Nakon što je prethodno boravio u Kini, gdje se sastao s predsjednikom Xi Jinpingom, indijski premijer Narendra Modi je u ponedjeljak doputovao u ruski grad Soči i sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Iako će se lideri tri zemlje sljedećih nekoliko mjeseci imati priliku sastati na godišnjim skupovima Šangajske organizacije za suradnju i skupine BRICS, čini se da preferiraju neke stvari riješiti na bilateralnoj razini. Stoga posjet Narendre Modija ima posebnu važnost.

U Sočiju je održan važan sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i indijskog premijera Narendre Modi.

"Rusija je stari prijatelj Indije, dijelimo dugogodišnje povijesne veze, a predsjednik je moj osobni prijatelj i prijatelj Indije", rekao je Modi tijekom sastanka s Putinom rezidenciji na Crnom moru

"Godinama, ti i ja, bili smo uz rame uz rame, bilateralno i na međunarodnoj sceni... I jako mi je drago što je tako", dodao je indijski premijer.

Čak i ako su riječi Modija određeni oblik diplomatske pristojnosti, valja reći da posljedice ove izjave na međunarodnoj razini sigurno neće biti male.

Trgovinska razmjena, energetski odnosi i vojna suradnja su bile tri velike teme susreta u Sočiju. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je govorio o "strateškom partnerstvu" između Rusije i Indije, ponovivši porast ekonomske suradnje između dvije zemlje, koja je porasla za 20% posljednjih godina i 40% u posljednjem razdoblju.

Ovo je gospodarsko partnerstvo u kojem energija ne može ne igrati primarnu ulogu. Ruski izvoz je usmjeren na energente i na nuklearnu energiju i Gazprom, Rosneft i Rosatom predstavljaju ključne alate geopolitike Moskve, a Indija je također dio ove strategije.

Strasti prošlotjednih krvavih sukoba između palestinskih prosvjednika i izraelskih snaga sigurnosti na granici pojasa Gaze i Izraela (u kojima je poginulo više od 60 Palestinaca) još se nisu smirile, a iz SAD-a već pristiže nova inicijativa, koja će ih, sasvim je sigurno, još više rasplamsati. Radi se o konačnoj verziji novog plana američke administracije o mirnom riješenju izraelsko-palestinskog sukoba, koji bi sukobljenim stranama i javnosti trebao biti predstavljen u drugoj polovici mjeseca lipnja, nakon završetka muslimanskog svetog mjeseca ramazana. O tome su u subotu, 19. svibnja, izvjestili pojedini američki i izraelski mediji.

Nije nikakva tajna kako je, nakon što je američki predsjednik Donald Trump 6. prosinca prošle godine priznao Jeruzalem kao jedinstveni glavni grad izraelske države, Bijela kuća intenzivirala svoje aktivnosti usmjerene na izradbu novog sveobuhvatnog plana riješenja višedesetljetnog sukoba Izraelaca i Palestinaca vezanog uz uspostavu nezavisne palestinske države, nakon što je 1948. godine na prostoru Palestine formirana izraelska država, čija je opstojnost zajamčena rezolucijom 181 Vijeća sigurnosti. Tom se rezolucijom zahtjeva i osnivanje nezavisne palestinske države.

Postavlja se pitanje, s koje to pozicije Donald Trump sukobljenim stranama sada želi nametnuti upravo svoj plan riješenja ovog velikog problema, nakon što je svojom odlukom o Jeruzalemu Sjedinjene Države de facto samoisključio iz uloge predvodnika mirovnog procesa. Naime, Palestinska samouprava i njezin predsjednik Mahmut Abbas odmah su nakon toga izjavili kako SAD više ne mogu imati ulogu posrednika u pregovorima jer su one svoju stranu tom odlukom jasno izabrale. Kada se tome pridoda kako su glavni arhitekti novog Trumpovog plana njegov zet i savjetnik za bliskoistočnu politiku Jared Kushner, i Jason Greenblatt, posebni izaslanik predsjednika Trumpa za Bliski istok, koji su (što u ovom pitanju uopće nije nevažno) obojica židovske nacionalnosti i praktični ispovjedaoci židovske vjere, stvar po Palestince i Arape izgleda još gore. Njih su dvojica već počeli intenzivne razgovore s čelnicima najvažnijih arapskih zemalja, a nedavno je i novi američki državni tajnik Mike Pompeo boravio u Saudijskoj Arabiji, Izraelu i Jordanu, gdje je govorio i o potrebi novog riješenja za palestinsko pitanje.

S obzirom na spomenuti dvojac, kao glavne protagoniste novog plana, u startu se može reći kako će Arapi smatrati da on pogoduje izraelskim interesima. A da je to uistinu tako, vidjet ćemo i kroz pregled najvažnijih točaka tog plana koje su objavljene u medijima. Ostatak plana, naravno, bit će zagonetka po obje suprostavljene strane do trenutka njegove službene dostave. Evo najvažnijih elemenata novog Trumpovog plana:

Predsjednik Nicolas Maduro naredio je izbacivanje dvojice američkih diplomata iz Caracasa - riječ je o odgovoru na novu rundu američkih sankcija protiv Venezuele.

Podsjetimo, Maduro je u nedjelju ponovno odnio pobjedu na predsjedničkim izborima, no iste su žestoko kritizirali njegovi neprijatelji, naročito SAD koji je odmah po njegovoj pobjedi Venezueli uveo dodatne sankcije. Trump je osobno jučer potpisao izvršnu odredbu kojom se uvode nove sankcije Venezueli.

Maduro ističe kako je riječ o američkom napadu te je naredio izbacivanje atašea američke ambasade, Todda Robinsona, ističući kako je on dio "vojne zavjere". Također se izbacuje još jedan američki diplomat, Brian Naranjo. Obojici je dato 48 sati da napuste zemlju.

Indijske rafinerije su priopćile kako su spremni nastaviti otkupljivati iransku sirovu naftu unatoč jednostranoj odluci Sjedinjenih Američkih Država o ponovnom uvođenju ekonomske blokade protiv Teherana, koja uglavnom utječe na iranski naftni sektor, izvijestio je jučer singapurski u utorak portal S&P Global Platts.

Iran je treći po veličini izvoznik energije u Indiju. Prema privremenim podacima indijskog Ministarstva nafte, iranski proizvođači su indijskim kupcima od travnja 2017. do siječnja 2018. izvezli oko 18,4 milijuna tona nafte.

Indijska državna kompanija Bharat Petroleum Corporation Limited (BPCL) trenutno ima ugovor s iranskom Nacionalnom naftnom kompanijom (NIOC) za kupnju milijun tona nafte između travnja 2018. i ožujka 2019. godine, koja će biti isporučena rafineriji Kochi.

Isto tako, Indian Oil Corp (IOC) ima ugovor s Iranom za nabavu 180 000 barela dnevno. Ugovor traje cijelu u tekuću iransku fiskalnu godinu koja završava u ožujku 2019.

"IOC želi zadržati svoje trgovinske veze s odnos s Nacionalnom naftnom kompanijom Irana, jer Teheran nudi dulji rok kreditiranja od uobičajenih 30 dana kojeg nude druge nacije koje izvoze naftu", izjavio je za S&P Global Platts dužnosnik indijske kompanije.

Indija, zajedno s ostalim zemljama, nastavlja uvoziti iransku naftu još od 2011. godine, kada je Islamska Republika bila na udaru ekonomske blokade Zapada.

Iran i Indija ne koriste dolar

Za Indiju nije problem nastaviti trgovati s Iranom u ovim okolnostima, jer su se dvije zemlje još 2016. dogovorile da će dug za prethodno isporučenu naftu i buduće isporuke biti plaćeni u euru, ne u američkim dolarima.

Financial Times je tada potvrdio kako je Indija kontaktirala tursku Halkbanku zbog lakšeg plaćanja oko 6,5 milijardi dolara koje je dugovala Iranu za uvoz sirove nafte u vrijeme zapadnih sankcija.

Dužnosnici Donjecke Narodne Republike su 17. svibnja za RIA Novosti reli kako su pripadnici NATO postrojbi u području Avdejevke kojeg kontrolira ukrajinska vojska ušli u minsko polje i nagazivši vozilom na minu su stradali.

"Prema našim obavještajnim saznanjima su 17. svibnja, tijekom posjeta vojnoj liniji kontakta, NATO vojnici u pratnji ukrajinskih sigurnosnih snaga u području Avdejevke ušli u minsko polje, gdje je automobil sa strancima naletio na minu. Tri vojnika NATO pakta iz Kanade su smrtno stradala, a dvojica iz Sjedinjenih Država su ranjena", priopćio je vojni odjel za rusku agenciju.

"Također, postoje informacije o ranjavanju tri pripadnika ukrajinskih sigurnosnih snaga", dodali su u zapovjedništvu Donjecke Narodne Republike.

Informaciju je teško potvrditi, ali su neki ukrajinski mediji izvijestili o smrti jednog i ranjavanju drugog vojnika NATO pakta na istoku zemlje. Samo dva dana poslije je došlo do rušenja velikog cestovnog nadvožnjaka nad željeznicom koja povezuje Lugansk i Donjeck, čime je praktično blokiran autoput i željeznička veza između dva velika grada Donbasa, ključan za brzo prebacivanje ljudstva i vojne opreme s jednog dijela bojišta na drugo.

VIDEO - Sabotaža na mostu-nadvožnjaku u području mjesta Krasni Luč u Donbasu

U svom članku za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung ukrajinski predsjednik Petro Porošenko piše kako je cilj projekta "Sjeverni tok 2", koji se već počeo graditi u njemačkim teritorijalnim vodama, "potkopati jedinstvo Europe i onda je uništiti".

Porošenko je uvjeren "da će plinovod još više osloboditi ruke Rusije, koja će potom pokrenuti oštrije napade na europske vrijednosti".

"Izgradnja "Sjevernog toka 2″ je tragična povijesna pogreška", napisao je predsjednik Ukrajine u svom članku za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Po njegovom mišljenju, "plinovod je čisto geopolitički projekt, koji nema nikakve veze s gospodarstvom, a njegov cilj je samo jedan: potkopati jedinstvo Europe, zatim je uništiti".

"Takva ideologija je uvijek stajala iza energetske politike Kremlja", žali se ukrajinski predsjednik.

Porošenko poziva Europu "da ne pokazuje slabost i da se ne miri s agresorom, jer Kremlj neće prestati napadati Ukrajinu, nego će nastaviti prema zapadu, jer ne priznaje međunarodno pravo i postojeći svjetski poredak".

"Čim "Sjeverni tok 2″ bude pun ruskog plina, koji će ići oko istočne Europe i Ukrajine, Kremlj više ništa neće spriječiti od povećanih napada na naše zajedničke vrijednosti. Naprotiv, to će Rusiji odvezati ruke", uvjeren je Petro Porošenko.

Stoga ukrajinski predsjednik savjetuje Europi da ne prihvati buduće pogodnosti koje obećava Moskva.

"Molim vas, nemojte gajiti iluzije! Rusija će izgradnju "Sjevernog toka 2″ smatrati kao poziv da se vrati u normalno poslovanje i to će smatrati dugo očekivanom prekretnicom. Tada će u Europi mnogi vidjeti da su hranili čudovište", upozorava političar.

Ulaganja u "Sjeverni tok 2″ su ulaganja u raspad Europe", uvjeren je Porošenko

Jedan od lidera vladajuće koalicije u Italiji, Matteo Salvini, oštro reagirao na izjave francuskog ministra financija Bruna Le Mairea, koji je rekao da je talijanska predanost Europskoj uniji važnija od volje talijanske vlade i izbornih rezultata, prenosi France Inter.
Salvini je riječi Le Mairea nazvao nezakonitim pokušajem miješanja u unutarnje poslove Italije i obećao da će učiniti upravo suprotno.

France Inter piše kako članovi buduće talijanske vlade, stranka Sjeverna liga i Pokret pet zvjezdica, Iako ne govore o izlasku Italije iz eurozone, inzistiraju na potrebi da zajedno sa svojim europskim partnerima dogovore okvir gospodarske politike EU, koji uključuje jedinstvenu valutu.

Na predsjedničkim izborima u Venezueli je Nicolás Maduro osvojio svoj drugi mandat. Pobijedio je s više od 5,8 milijuna dobivenih glasova.

Prvi podaci govore o izlaznosti na izbore 48% od ukupno službeno registriranih birača i kandidat Ujedinjene socijalističke stranke Venezuele (PSUV) će još šest godina ostati u palači Miraflores.

Oporbeni kandidat Henri Falcón Progresivnog saveza (AP), stranke desnog centra, bio je drugi u predsjedničkoj utrci. Dobio je nešto više od 1,8 milijuna glasova. Zanimljivost je da je čak i prije objave rezultata izbora rekao "kako će ih ignorirati".

Evanđelistički pastor Javier Bertucci je dobio nešto više od 900 000 glasova, rekao da će priznati rezultate nekoliko minuta prije prvog službenog obraćanja Državnog izbornog vijeća "jer poštuje tako veliku prednost pobjednika".

"Podcijenili su nas"

U blizini vladine palače su se okupile pristaše predsjednika Madura i slavili izbornu pobjedu.

"Koliko god su podcijenili venezuelanski narod, podcjenjivali su i mene, ali mi smo ovdje! S pobjedom. (...) Ovo je četvrta pobjeda u nizu", rekao je Maduro koji je ponovno izabran za predsjednika i istaknuo kako je ostvario 47 posto prednosti u odnosu na kandidata oporbe Falcóna.

Odbacio je izjavu čelnika Progresivnog saveza koji je rekao "kako će ignorirati rezultate izbora".

"Nemojte tražiti puno časti ni morala od opozicije, jer se na početku ili na kraju uvijek svrstaju na stranu imperijalizma", rekao je Maduro.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani odbacio je prijetnje američkog državnog sekretara Mikea Pompea, rekavši da ostatak svijeta više neće prihvatati da Washington donosi odluke u njegovo ime.

"Ko ste vi da odlučujete za Iran i svijet? Svijet ne prihvata danas da Sjedinjene Države odlučuju za njega. Zemlje imaju svoju nezavisnost", navodi Rouhani u izjavi za javnost koju su prenijele iranske novinske agencije.

Izjava predstavlja reakciju na Pompeov govor od ponedjeljka u kome je zaprijetio "najoštrijim sankcijama u historiji" ukoliko Islamska Republika ne kapitulira pred nizom od 12 zahtijeva po pitanju njene regionalne uloge i raketnog programa.


Rouhani je, međutim, osudio administraciju predsjednika Donalda Trumpa da se "vraća 15 godina unazad ka eri Busha mlađeg i ponavlja iste izjave iz 2003. godine".

"Vrijeme takvih izjava je prošlo, a iranski narod je čuo takve izjave stotine puta i više im ne pridaje pažnju", kazao je Rouhani.

Evropski čelnici snažno su osudili američki potez da odustane od nuklearnog sporazuma iz 2015. i ponovo uvede sankcije, smatrajući to podrivanjem regionalne stabilnosti i direktnim napadom na njihove ekonomske interese.

Rusija i Kina, ostale dvije strane u sporazumu, također su kritikovale američki potez i najavile su da će nastaviti trgovinu s Iranom.

"Svijet više ne prihvata logiku da gospodin koji je predvodio špijunsku službu odlučuje za ostale", izjavio je Rouhani, misleći na Pompeov donedavni položaj direktora CIA-e, prenosi AFP.