"Koalicija za mirno rješenje?", napisao je Zarif na Twitteru i nabrojao osam iranskih diplomatskih inicijativa od 1985., uključujući mirovni plan za Jemen iz 2015. te regionalni pakt o nenapadanju, predložen ranije ove godine.

U drugome tvitu, prije polaska u New York, Zarif je optužio SAD da cijeni naftu više nego ljude na Bliskom istoku.

"Arapska krv protiv arapske nafte/ abeceda američke politike: 4 godine nasumičnog bombardiranja Jemena, 100.000 ubijenih Jemenaca, 20 milij. pothranjenih Jemenaca, 2,3 milij, slučajeva kolere, odriješene ruke za zločin", napisao je Zarif.

"Uzvratni jemenski udari na naftna postrojenja=neprihvatljiv "ratni čin"", napisao je Zarif o napadima izvedenima 14. rujna za koje su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici Huti, ali je Pompeo odmah optužio Irance koji optužbe odbacuju.

• Kineski put svile prolazi preko ruskog Arktika
• "Polarni put svile" predstavlja početak nove epohe u povijesti čovječanstva

Ako Saudijska Arabija želi rat s Iranom, to može učiniti o svom trošku, jer Amerikanci nisu "plaćenici" Rijada, upozorava The New York Times predsjednika Trumpa, koji je rekao da bi Rijad mogao platiti Pentagonu za obranu.

"Veliki rat s Iranom bio bi katastrofa. Iran ima stanovništvo dvostruko veće od Iraka i bio bi puno strašniji protivnik od Sadamove vojske, tako da ako saudijski prestolonasljednik Muhammad bin Salman želi vojno odgovoriti na zračne napade na kraljevstvo, to može učiniti sa svojom vlastitim zrakoplovima i raketama", naglašava američki list.

Dalje se navodi kako SAD, umjesto da uključe svoje vojnike u oružani sukob, moraju "surađivati" s europskim zemljama u rješavanju labirinta stvorenog od strane Trumpove administracije nakon što je zemlju izvukao iz nuklearnog sporazuma postignutog 2015. godine.

"Umesto neosnovanih optužbi protiv drugih, Vladi Saudijske Arabije bi bolje bilo da što pre okonča razorni rat u Jemenu, koji nije donio ništa osim ubistava nedužnih ljudi i uništenja ove zemlje", izjavio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Abas Musavi.

On je još jednom negirao optužbe protiv Teherana za učešće u napadu na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji.

Izaslanik UN za Jemen Martin Grifits izjavio je da bi inicijativa Huti pobunjenika o obustavi napada na Saudijsku Arabiju "mogla da pošalje snažnu poruku želje da se okonča rat" u Jemenu.

Grifit se oglasio nekoliko časova nakon što su Huti objavili da će obustaviti napade dronovima i balističkim raketama na Saudijsku Arabiju, ako koalicija predvođena Rijadom učini isto i prekine napade na Jemen, i nedelju dana nakon što je ta pobunjenička grupa preuzela odgovornost za napad na saudijska naftna postrojenja.

Izaslanik UN je pozvao da se "ova prilika iskoristi i pokrenu svi neophodni koraci ka smanjenju nasilja, vojne eskalacije i retorike koja nije od pomoći", prenosi Tanjug pozivajući se na AP.

Huti su u više navrata preuzeli odgovornost za napade dronovima na saudijska naftna postrojenja 14. septembra, ali Saudijska Arabija i SAD za te napade okrivljuju Iran.

Gubernator Kalinjingradske oblasti Anton Alihanov poručio je američkoj vojsci da se ne kači sa ruskim snagama u tom regionu, da je moralni duh ruskih vojnika izuzetno visok, kao i da je materijalno stanje snaga u Kalinjingradskoj oblasti takvo da može da pruži otpor svakom potencijalnom protivniku.

Portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova je, pak, ocenila da su takve izjave američkih generala ne samo neodgovorne, već i glupe, jer

"pametni i dalekovidi ljudi, koji zaista izražavaju interese onih koji ih ili imenuju na odgovarajuće dužnosti, ili ih biraju, nikad neće izlaziti sa takvim izjavama znajući da nanose štetu državi koju predstavljaju".

Da bi uopšte bilo jasno zbog čega su te pretnje izazvale burne reakcije ruskih zvaničnika potrebno je objasniti geografski značaj Kalinjingradske oblasti. Radi se najzapadnijem delu Ruske Federacije, o enklavi koja je stešnjena između Poljske na jugu i Litvanije na severu i istoku, koja je u sastav nekadašnjeg Sovjetskog Saveza ušla nakon Drugog svetskog rata, te je otuda i danas u sastavu Rusije.

Obuhvata teritoriju nešto veću od 200 kvadratnih kilometara i predstavlja važno saobraćajno i trgovačko središte Rusije i druga je po značaju ruska luka na Baltiku. Pored toga, u samom Kalinjingradu se nalazi i glavni štab Baltičke flote Ruske mornarice. Inače, u Kalinjingradu živi oko pola miliona stanovnika i sedmi je po veličini grad na obalama Baltičkog mora.

Prema rečima zamenika predsednika Komiteta Državne dume Rusije za odbranu Jurija Švitkina, Kalinjingradska oblast je za Rusiju od posebne važnosti pre svega jer su tamo razmeštene vojne snage koje su spremne da odgovore svim mogućim pretnjama spolja, od koga god te pretnje stizale. Tamo su razmešteni najnoviji raketni PVO sistemi S-400, a tamo se nalazi i mornarica.

"Takoreći, tamo se nalazi dovoljno vojne snage da se spreči bilo kakva agresija potencijalnog protivnika", naglašava on.

Što se tiče pretnji američkih generala, Švitkin smatra da takva ratoborna retorika ne ide na ruku uspostavljanju bilateralnih odnosa između Rusije i SAD.

"Dok predsednik SAD Donald Tramp šalje signale o pronalaženju zajedničkih tačaka, istovremeno se čuju i izjave pojedinih generala koji zastupaju politiku destrukcije. To samo govori o unutrašnjoj političkoj borbi u SAD", ističe on.

Švitkin se osvrnuo i na nedavno održanu rusko-belorusku vojnu vežbu, koja je obuhvatila i celokupnu pripremu obalske odbrane i koja je imala veliki značaj za jačanje odbrambenog potencijala Ruske Federacije.

"Rusija ne namerava nikoga da napada, ali jača svoje snage kako bi bila spremna da se odbrani od bilo kojeg agresora. Sve granice Ruske Federacije i njenih saveznika su sigurne, a Kalinjingradskoj oblasti, zbog njene geografske specifičnosti, posvećuje se posebna pažnja kada je reč o odbrambenim potencijalima", naglašava on.

Sa druge strane, načelnik raketnih snaga specijalne namene ruske vojske Sergej Hatiljev za Sputnjik kaže da sve to što pojedini američki generali izjavljuju samo govori o tome da plan borbe protiv Rusije već odavno postoji.

"Amerika je istupila iz Sporazuma o likvidaciji raketa kratkog i srednjeg dometa, a sada na red stiže i Sporazum o merama za dalje smanjenje i ograničavanje strateškog ofanzivnog oružja (START), iz kojeg će se SAD takođe povući. To će dovesti do testiranja novog naoružanja, a ne samo do proba modernizovanih verzija postojećeg, kao što to Amerikanci trenutno tvrde. To je sve već isplanirano i odgovarajuće akcije su pokrenute. Istovremeno, šalju nam plašljive i preteće poruke o planovima po pitanju Kalinjingrada, pa po pitanju Vladivostoka. Ispostavlja se da celokupna teritorija Rusije u njihovim očima predstavlja zonu za napad", ističe Hatiljev.

On kaže da se stiče utisak da su na Zapadu zamenili dan za noć.

"Ranije su bake naveče čitale deci bajke, a sada mi ujutru čujemo i čitamo bajke Trampa, američkih generala i političara. Podrazumeva se da su naša zemlja i naše oružane snage 'zlikovac broj jedan'", zaključuje Hatiljev.

Povodom ovog pitanja se oglasilo i Ministarstvo odbrane Rusije, koje je navelo da

"lakomisleni američki komandant i njegova naivna vera u superiornost planova pokoravanja Kalinjingrada treba da zabrinu, pre svega, njemu neposredno potčinjene, koji, izgleda, mnogo bolje znaju jednu od glavnih zapovedi vojnih načelnika — svaki plan je dobar samo do bitke".