Gospodari lutakaS


Whistle

Peskov: NATO je stvoren u eri konfrontacije, to je njegov smisao

Presidential spokesman Dmitry Peskov
© Mikhail Metzel/TASS
Severnoatlantska alijansa stvorena je u epohi konfrontacije i u potpunosti je posvećena tom cilju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov komentarišući navode amierčkog predsednika Donalda Trampa da se poveća finansiranje zemalja članica za potrebe odbrane.

"NATO je produkt epohe konfrontacije - to je organizacija koja je formirana za ciljeve konfrontacije i nastavlja da realizuje te zadatke. Upravo to i daje smisao postojanja Alijanse", rekao je on.

Peskov je naglasio i da se trenutno Alijansa sve više približava ruskim granicama, iako je stav Moskve po tom pitanju već svima jasan.

Nešto ranije je američki predsednik Donald Tramp poručio da Nemačka i druge evropske zemlje treba da troše više na NATO i da nisu fer prema SAD.

On je ponovio pritužbu da saveznici SAD ne ulažu dovoljno u rashode Severnoatlantske alijanse u svrhe odbrane.

Eye 1

Prigodno: U toku posjete iranskog predsjednika Europi, zbog “planiranja” bombaškog napada u Francuskoj, uhićen i iranski diplomata

Prigodno: U toku posjete iranskog predsjednika Europi, zbog “planiranja” bombaškog napada u Francuskoj uhićen i iranski diplomata
Belgijske vlasti poručile su kako je nekoliko osoba uhićeno zbog planiranja bombaškog napada u Francuskoj, a među uhićenima je i iranski diplomat koji je radio u iranskoj ambasadi u Beču.

Meta ovog navodnog bombaškog plana bila je susret iranske egzilantske političke skupine NCRI (Nacionalno vijeće otpora Irana) u Francuskoj na kojem će sudjelovati i Trumpov (vrlo anti-iranski raspoloženi) odvjetnik Rudy Giuliani.

Uskoro je stigla i reakcija iz Irana koji poručuje kako je spreman surađivati sa svim relevantnim stranama kako bi se razotkrila ova "zločinačka zavjera".

"Kako prigodno: čim je krenuo naš predsjednički posjet Europi, 'zavjernici' navodne iranske operacije bivaju uhićeni", istaknuo je iranski MVP Mohammad Javad Zarif (na slici gore). Podsjetimo, iranski predsjednik Hassan Rouhani stigao je jučer u posjet Švicarskoj, a sutra će posjetiti Austriju.

Komentar: Zaista je prigodan trenutak. MKO/MEK - Narodni mudžahedini Irana, također zvani Nacionalno vijeće otpora Irana, u Francuskoj u miru "rade" više od 10 godina. Dakle, da su "iranske diplomate" htjele izvoditi bombaške napade prema ovoj opasnoj, terorističkoj organizaciji imali su dovoljno godina za to, a ne u toku iranskog predsjedničkog posjeta Europi.

O kakvoj se "iranskoj opoziciji" radi i ko sve stoji iza nje pogledajte u odličnom članku našeg urednika Nialla Bradleya: MEK teroristički kult smrti: Upoznajte washingtonsku "iransku opoziciju"


Alarm Clock

UAE iz "humanitarnih" razloga obustavljaju ofenzivu u Jemenu - Pobjeda Huti boraca mijenja ravnotežu snaga u široj regiji

Jemenski Houti
© ReutersJemenski Houti borci
Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su u saudijskoj agresiji na Jemen bili zaduženi za kopnenu kampanju zauzimanja grada i luke Al-Hudayda na Crvenom moru, priopćili su kako privremeno obustavljaju kampanju. Službeno je izgovor zahtjev Ujedinjenih naroda da se prekine s vojnim aktivnostima jer gradu i zaleđu, odnosno cijelom području kojeg nadzire pokret Ansarullah, prijeti humanitarna katastrofa.

Ured Reutersa iz Dubaija javlja "kako su vlasti UAE odlučile obustaviti ofenzivu na Al-Hudayadu, grad i luku koju drže proiranske Huti milicije, kako bi se podržali napori UN-a da se postigne političko rješenje jemenske krize".

Posebni izaslanik Ujedinjenih naroda za Jemen, Martin Griffiths, "stao je između zaraćenih strana" kako bi spriječio sveobuhvatni napad na luku i spasio milijune Jemenaca. U četvrtak je izjavio kako se nada da će se pregovori ponovno pokrenuti u idućih nekoliko tjedana, javlja Reuters.

Podsjetimo, koalicija koju predvode Saudijska Arabija i UAE su 12. lipnja pokrenule najveću kampanju u borbama za preuzimanje kontrole nad gradom i lukom Al-Hudayda. Prvih dana kampanje su se Huti borci povlačili s kontrolnih punktova na priobalnoj cesti Mocha - Al-Hudayda, sve dok nisu stigli do međunarodne zračne luke na južnoj periferiji grada, gdje su se utvrdili.

Iz ostalih dijelova su stigla pojačanja i koalicija saudijskog režima, s najmanje 2000 vojnika UAE i više tisuća plaćenika i pripadnika plemenskih milicija odanih Rijadu nisu mogli slomiti otpor jemenskih boraca i zauzeti aerodrom. Situacija je ostala nepromijenjena do danas.

Ono što je, prema vojnim izvorima UAE, trebala biti "kampanja od tri dana", pretvorila se u krvoproliće za prosadusijku borbenu skupinu koja je djelovala na kopnu.

Compass

Da li će to biti moguće?: Novoizabrani predsjednik Meksika želi iskorijeniti kriminal “bez diktature”

Predsjednik Meksika
© ReutersAndrés Manuel López Obrador
Na predsjedničkim izborima u Meksiku je pobijedio je kandidat ljevičarske koalicije "Juntos Haremos Historia", Andrés Manuel López Obrador.

Prigodom prvog obraćanja naciji je Lorenzo Cordova, predsjednik Nacionalne izborne komisije, rekao kako je, već prema preliminarnim podacima, López Obrador imao ogromnu prednost u odnosu na najbližeg suparnika.

Tako je López Obrador dobio preko 53% glasova. Desničarski kandidat Ricardo Anaya je dobio nešto više od 22%, dok je kandidat stranke koja je dala predsjednika na odlasku, José Antonio Meade, na trećem mjestu s oko 16% glasova.

López Obrador je obećao duboke promjene u Meksiku, ali "bez uvođenja diktature", te kako će uspostaviti "istinsku demokraciju".

"Novi nacionalni projekt je nastojati uspostaviti pravu demokraciju, koju ćemo graditi bez otvorene ili prikrivene diktature", izjavio je ponedjeljak López Obrador (64) u svom prvom govoru nakon što je proglašen pobjednikom ma izborima u Meksiku.

Novi predsjednik je također rekao "kako će duboke promjene u zemlji provoditi u okviru zakona, a borba protiv korupcije će biti glavna misija njegove vlade".

Isto tako, pozvao je narod Meksika na nacionalno pomirenje i da opće interese stave iznad osobnih.

López Obrador, koji preuzima dužnost 1. prosinca, također jamči da će njegova buduća administracija surađivati s organizacijama za ljudska prava s kojima će zajedno razviti program za iskorjenjivanje nasilja.

Na pobjedi na izborima mu je odmah čestitalo nekoliko svjetskih čelnika, među kojima kako predsjednici Venezuele i Bolivije, Evo Morales i Nicolas Maduro, te američki predsjednik Donald Trump koji je izrazio želju za boljim suradnjom s Meksikom pod njegovim vodstvo.

Na izborima, koji su bili obilježeni nezapamćenim predizbornim nasiljem i ubojstvima, više od 100 000 vojnika i policajaca je bilo angažirano da jamče sigurnost izbornog procesa. Tijekom izborne kampanje je ubijeno više od 130 političara.

Jet5

Britanski zrakoplovi bombardirali su sirijske snage u Tanfu prošlog mjeseca ... u samoobrani

Britanska avijacija
© OLI SCARFF
Britanska kraljevska avijacija (RAF) bombardovala je Sirijsko-arapsku armiju i njihove saveznike na jugoistoku Sirije prošlog meseca, objavio je jutros Sunday Times.

Prema izveštaju lista, lovac RAF-a "Tajfun" bacio je laserski navođenu bombu od 200 kilograma na Sirijce blizu sirijske granice sa Jordanom.

- Kao čin kolektivne samoodbrane, "Tajfun" RAF-a bacio je jednu bombu na poziciju, što je uspešno eliminisalo pretnju našim koalicionim partnerima - preciziralo je Ministarstvo odbrane Velike Britanije.

Ubijen je jedan oficir SAA kao rezultat ovog napada, dodaje se u izveštaju.

Komentar: Dođete u suverenu zemlju kao agresor i onda se od vojske te zemlje... branite? Nevjerojatna bestidnost!


Question

Što mogu, a što ne mogu dogovoriti Putin i Trump?

Rukovanje Putin i Trump
© Sputnik / Sergeй Guneev
Istorijski susret ruskog i američkog predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa 16. jula u Helsinkiju mnogi vide kao šansu za otopljavanje odnosa između dveju velesila.

Slučajno ili namerno, za mesto sastanka izbor je pao na prestonicu Finske, gde su se 1975. godine sastali tadašnji lideri SSSR-a i SAD Leonid Brežnjev i Džerald Ford, kako bi "relaksirali" odnose tokom Hladnog rata, a takođe i Mihail Gorbačov i Ronald Regan 1990. godine.

Sastanak sa Putinom, čije je održavanje iinicirao Tramp u martu čestitkom na reizboru, doveo je do nervoze u glavnim evropskim prestonicima, koje strahuju da bi susret dvaju lidera mogao da dovede do slabljenja NATO-a i antiruskih sankcija.


Komentar: Što nam dosta toga govori o mentalitetu političke elite na Zapadu.


Spisak pitanja i problema koje šefovi država treba da reše je velik. Očekuje se da će biti reči o strateškoj stabilnosti, borbi protiv terorizma, popravljanju bilateralnih odnosa, ekonomskoj saradnji i aktuelnim međunarodnim pitanjima kao što su situacija u Siriji, Ukrajini, na Korejskom poluostrvu i pitanje Irana.

"Tajni dogovor" o Siriji

Mogućnosti. Američki mediji javljaju da je Tramp spreman na dogovor sa Putinom o izvođenju američkih trupa iz Sirije.

Nakon što je zapadna koalicija na čelu sa SAD u aprilu izvršila raketne napade na pozicije sirijske vojske, optužujući predsednika Bašara Asada da koristi hemijsko oružje, Tramp je izjavio da će što je moguće pre povući vojsku iz Sirije. Tada je rekao da bi zemlje regiona trebalo da preuzmu odgovornost o njegovoj sudbini.

Nekoliko dana uoči posete savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džona Boltona Moskvi, sirijske vladine snage su, uz podršku ruske avijacije, započele veliku ofanzivu na jugu te zemlje, a američka ambasada u Jordanu je saopštila da pobunjenici, protiv kojih se bori Asadova vojska, ne treba da očekuju podršku Amerike. To je podgrejalo priče da je Trampova administracija spremna da učini ustupke Rusiji.

Problemi. Nedostatak jasne strategije predsednika SAD u Siriji nije novina, ali uprkos tome američka administracija nikad nije izlazila u susret Moskvi po sirijskom pitanju. Nejasno je zašto bi sada američki predsednik napravio takav korak.

Info

Indijsko ministarstvo obrane odobrilo kupnju ruskog S-400 sustava unatoč pritisku SAD-a

Indijsko ministarstvo obrane odobrilo kupnju ruskog S-400 sustava unatoč pritisku SAD-a
Kako prenose izvori u razgovoru za list Times of India, indijsko ministarstvo obrane dalo je zeleno svjetlo za kupnju ruskog
S-400
protuzračnog sustava unatoč američkom upozorenju da će "biti posljedica" ukoliko se odluče na takav potez. Podsjetimo, o indijskoj kupnji naprednog ruskog sustava govori se već neko vrijeme, no čini se kako bi konačni dogovor uskoro mogao biti i službeno potvrđen.

Izvori navode kako je indijska ministrica obrane, Nirmala Sitharaman, nakon manjih dorada, poslala ponudu državnoj Vladi na konačno odobrenje - sada kupnju još trebaju potvrditi ministarstvo financija i ured premijera.

Izvori navode kako će Indiju nabava ruskog S-400 sustava koštati oko 5,7 milijardi USD.

Podsjetimo, u procesu nabave S-400 sustava je i Turska, no na nju SAD vrši još i znatno veći pritisak tražeći da odustane od istog.

Gold Coins

Zlatna groznica: I Švicarska se umjesto “papirnatih $” okreće fizičkom zlatu

Švicarska se umjesto “papirnatih dolara” također okreće fizičkom zlatu
Nakon Rusije, koja je u ožujku i travnju prepolovila udio američkih državnih obveznica u rezervama zemlje i još aktivnije se okrenula kupnji zlata, što je trend koji je primjetan i u drugih zemalja.

Indija, Turska, Meksiko, Iran, Kirgistan, Kazahstan, Bjelorusija, Uzbekistan, Tadžikistan, Mongolija i, naravno, Kina, posljednjih nekoliko godina naglo povećavaju svoje zlatne rezerve, dok američki dolar kao rezervna valuta sve više gubi svoju važnost.

Sada se ovoj skupini pridružio geopolitički patuljak, ali zato financijski div - Švicarska. Naime, mirovinski fond Švicarske potiče ulaganja u zlato i odustaje od američkih državnih obveznica, odnosno vrijednosnih papira u američkim dolarima.

"Švicarski vladin mirovinski sustav je odlučio je promijeniti papir u zlato. Prva transakcija iznosi 700 milijuna švicarskih franaka, a fizičko zlato će biti pohranjeno u zemlji. 700 milijuna franaka je samo 2 posto ukupne imovine sustava, ali je prilično iznenađujuće da to čine", izjavio je za RTBE Claudio Grass, nezavisni savjetnik za plemenite metale i ambasador Instituta Mises.

Prema Grassu, to je jak signal ljudima trebaju ozbiljno shvatiti da je mirovinski fond investicijski sustav koji ima dugoročnu strategiju za budućnost.

"Fizičko zlato je najbolji način za zaštitu i akumuliranje bogatstva koje se stječe desetljećima. Da se sredinom sedamdesetih kupili 100 000 dolara zlata, ono bi danas vrijedilo više od 2 milijuna dolara", rekao je analitičar.

To znači da je ulaganje u zlato isplativije od prinosa na američke državne obveznice, iako su mnogi pod pritiskom kupovali vrijednosne papire američke savezne vlade.

Binoculars

Borbe na jugu Sirije se nastavljaju, oslobođenje je samo pitanje vremena

Oslobođenje juga Sirije je samo pitanje vremena
Borbe za oslobađanje juga Sirije se nastavljaju. Vladine snage napreduju prema jordanskoj granici i na dva kilometra su da jugozapadno od glavnog grada pokrajine presjeku linije opskrbe i bilo kakvu vrstu komunikacije između skupina koje su u zapadnom dijelu pokrajine i susjednoj pokrajini Quneitra, od onih koje su ostale zarobljene na istoku i na granici s Jordanom.

Zapravo je ovakvim člancima teško pratiti napredovanje sirijskih snaga, jer dok se pišu već su vladine snage ušle u neki grad ili selo, gdje se militanti uglavnom predaju bez borbe ili nakon kratkotrajnih topničkih udara i pokretanja napada od strane kopnenih snaga sirijske vojske. Uz sve to, rusko i sirijsko zrakoplovstvo provode zračne udare na zapovjedne centre i najčvršće utvrde islamističkih skupina, kojim je jasno da je bilo kakav otpor uzaludan.

Jučer su održani susreti predstavnika ruske vojske i nekih militantnih skupina, nakon kojih je praktično dogovorena predaja naselja Tafatas i četiri sela duž međunarodne autoceste M5 koja povezuje damask s Ammanom. Militantima su predstavljeni uvjeti središnje vlade iz Damaska kako bi se izbjegle vojne operacije. Većina protuvladinih je sretna što je dobila priliku predati se i više će se znati u sljedećih 24 do 48 sati, piše Elijah J. Magnier, dopisnik kuvajtske kuće Al-Rai i prilično pouzdan i vjerodostojan izvor.

Magnier istovremeno podsjeća na bijednu sudbinu onih koju su na jugu Sirije od početka sukoba surađivali s Israelom. Tel Aviv im je zatvorio vrata i poručio kako ih neće primiti na svoj teritorij, a najviše što mogu dobiti je privremeno utočište na sirijskom okupiranom Golanu. Dakle, ni približno ista situacija kao 2000. godine, kada je Tel Aviv primio pripadnike kvislinške Južne Libanonske Armije (SLA), koja je u izraelskoj agresiji na južni Libanon stala na stranu Izraela. Tada su izraelske snage pri povlačenju iz Libanona sa sobom povukle o brojne pripadnike SLA, dok u ostali uhićeni i sudilo im se za veleizdaju i ratne zločine. Sada se čini da Izrael ne želi gubitnike, a osim toga, ovdje govorimo o radikalnim selafijskim skupinama koje su bliske Al-Qaedi. Oni su i za izraelski režim preveliki teret.

U međuvremenu su se i Ujedinjeni narodi dogovorili da će ojačati UNDOF snage na crti razgraničenja između okupirane sirijske Golanske visoravni i Sirije, kao i južno na službenoj granici Izraela. UN je od svih militanata koji bježe na Golan tražio i da napuste naftna područje, što je poruka, kako tvrdi Elijah J. Magnier, "Militanti, vaše vrijeme je isteklo. Odlazite!"

Compass

Prihvatanje realnosti ili nešto drugo?: Trump priznaje Krim ruskim, Pentagon razmatra povlačenje svoje vojske iz Njemačke, dozvola za „Sjeverni tok 2“

Putin i Trump
Da se od američkog predsjednika Donalda Trumpa može očekivati puno toga neočekivanog više i nije neka vijest. Ali dvije najnovije vijesti svakako plijene pozornost ozbiljnošću i dubinom svojih geopolitičkih i geostrateških posljedica ukoliko budu realizirane. Radi se o Trumpovim "probnim balonima" u svezi priznanja Krima dijelom ruskog teritorija, kao i Pentagonovim analizama cijene i posljedica mogućeg povlačenja američke vojske iz SR Njemačke.

Predsjednik Trump već je i ranije spominjao mogućnost razgovora oko statusa Krimskog poluotoka, a posljednji put to je jasno spomenuo 8. lipnja, na sastanku G7 u Kanadi, kada je kazao da je Krim ruski, jer njegovi stanovnici govore ruskim jezikom (info: BuzzFeed). Tada je, također, postavio i pitanje, zašto se vođe G7 nalaze na strani Ukrajine, "jedne od najkorumpiranijih država svijeta"? Ta je vijest vrlo bliska onoj s tog istog samita, kada je Trump pred novinarima izjavio kako se Rusiju treba vratiti u okvir G8 zemalja koje moraju upravljati svijetom.

Za komentar ovih informacija, kao i onoga što možemo očekivati od predstojećeg samita Putin-Trump, pitali smo našeg urednika Zorana Metera, čije stavove i prosudbe prenosimo u cijelosti:

Naravno kako se izjave takve vrste i na takvoj političkoj razini ne daju u šali, pa dolazile one i od samoga Trumpa. A američki predsjednik već je i prije njihovog izricanja jako dobro znao kako se na različitim diplomtskim razinama između Washingtona i Moskve aktivno priprema prvi američko-ruski samit na najvišoj razini tj. njegov prvi osobni sastanak s ruskim predsjednikom Putinom, ukoliko se isključe kraći susreti dvojice čelnika na marginama različitih međunarodnih konferencija - poput sastanka G20 u Hamburgu ili ASEAN-a u Vijetnamu. Zbog toga je Trump nedavno u Kanadi i "puštao probne balone" kroz navedene izjave - ruskoj strani sigurno ugodne za uši. Potvrda toga došla je iz SAD-a i u subotu, 30. lipnja, kroz vijest kako predsjednik Trump ne isključuje priznanje Krima kao dijela Rusije. Odgovarajući na pitanje novinara, može li on priznati priključenje Krima Rusiji, Trump je odgovorio: "Vidjet ćemo!" Pritom je optužio bivšeg predsjednika Baracka Obamu riječima: "Obama je to učinio mogućim." Gotovo identičan odgovor Trump je dao i na pitanje, hoće li ukinuti sankcije protiv Rusije.