Ruski satiričari Vladimir Kuznjecov (Vovan) i Aleksej Stoljarov (Leksus) navodno su u nedjelju nakon ukrajinskih predsjedničkih izbora telefonom nazvali franuskoga predsjednika Emmanuela Macrona, a jedan od njih se predstavio kao novi ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski.

Na audio snimci petnaestminutnog razgovora objavljenog na YouTubeu može se čuti kako Macron čestita Zelenskom i želi mu da uživa u pobjedi na predsjedničkim izborima u krugu članova obitelji.

"Puno vam hvala na potpori, sa 73 posto glasova osjećam se poput Vladimira Putina, on je postigao isti rezultat", kaže lažni Zelenski. Glas sličan Macronovu uzvraća šalom i kaže da postoji bar jedna razlika kada je posrijedi Rusija, "Još uvek niste sve svoje protivnike poslali u zatvor", uzvraća francuski predsjednik. Macron je u razgovoru kazao i da sustav u Ukrajini funkcionira "nešto drukčije" nego u Rusiji te da se rezultat pobjede Zelenskoga "čini prirodnijim".

PREVARILI BROJNE DRŽAVNIKE

Satiričar je na kraju razgovora čestitao Macronu Uskrs kazavši da će proslaviti pobjedu, no "da se neće napiti kako je to običavao Porošenko". Jedan visoki francuski dužnosnik za Reuters je rekao da ne želi komentirati video, dodajući kako ne kani potvrditi, ali ni opovrgnuti njegovu autentičnost. Zelenski se s Macronom sastao ranije u travnju u Parizu.

Ministar vanjskih poslova Irana Javad Zarif kritizirao je administraciju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa za izostanak osuda masovnih smaknuća zatvorenih u Saudijskoj Arabiji.

U utorak je Saudijska Arabija smaknula, odrubljivanjem glave, 37 osoba za "zločine povezane s terorizmom", a tijela dvojice smaknutih je javno nataknula na kolac, kao upozorenje drugima.

"Nakon blagog treptaja na raskomadanje novinara, nema ni šapata Trumpove administracije kada Saudijska Arabija odrubi glave 37 osoba u jednom danu - čak ni nakon što je jednog razapela dva dana nakon Uskrsa", napisao je Zarif na Twitteru, a novinar kojeg spominje je saudijski autor Jamal Khashoggi, koga su u oktobru ubili agenti ovog bliskoistočnog kraljevstva.

"Članovi B tima - Bolton, Bin Salman, Bin Zayed i 'Bibi' - imaju imunitet za sve zločine", nastavio je, misleći na američkog državnog savjetnika sigurnosti Johna Boltona, princa prijestolonasljednika Saudijske Arabije Mohammada bin Salmana, princa Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammeda bin Zayeda i premijera Izraela Benjamina Netnyahua.

Donald Trump je u nizu objava na svom Twitteru oštro kritizirao američke medije. Čelnik Bijele kuće se posebno okomio na The New York Times, kojeg je proglasio "neprijateljem naroda" i rekao da će novine oprost od njega "morati tražiti na koljenima", piše The Washington Examiner.

Američki predsjednik Donald Trump je u nizu poruka na Twitteru podijelio svoje nezadovoljstvo s američkim medijima, piše The Washington Examiner.

Jedna od meta čelnika Bijele kuće bio je The New York Times. Novine je nazvao "neprijateljem naroda" i naglasio da će "morati kleknuti i zatražiti oprost". Međutim, Trump je pogrešno izjavio da mu se list, zbog načina kako je pokrivao izbornu utrku 2016. godine, već ispričala.

Strateško programirani i upravljani Brexit nastavak je dugoročne strategije šokiranja europske javnosti i suptilnog potčinjavanja političkih vodstava zemalja članica u cilju potiskivanja nacionalnih suvereniteta država članica i konačnog pretvaranja Europske unije u centralizirano, nadnacionalno carstvo casino ekonomije, apsolutnog društvenog i gospodarskog liberalizma uz jačanje američkog i britanskog utjecaja na europske poslove.

Centralizacija i federalizacija EU uz jačanje američkog i britanskog utjecaja sve više se iskazuje kao pravi cilj igre sa Brexitom, jer zbog njega liberalni vladari EU, sada kada postaje toliko očito da je EU gotovo nemoguće napustiti, mogu postupno stezati omču oko nacionalnih suvereniteta država članica. Očigledno, od samog početka to je bio zajednički plan SAD, Velike Britanije i europske poslovne i političke elite.

Na kraju nitko ništa ne gubi, Velika Britanija ako i napusti EU i dalje ostvaruje svoje utjecaje na europske poslove u još većoj mjeri preko NATO-a i njegove političke strukture, s njom i SAD, a bruxelleski vladari imaju izliku za konačno pretvaranje EU u nadnacionalnu strukturu. U slučaju neprovođenja Brexita njegovi učinci u korist jačanja unutarnje kohezije EU, njene transformacije u nadnacionalnu federalnu tvorevinu i usporednog odražanja i jačanja angloameričkog utjecaja na europske kontinetalne odnose i dalje djeluju. Po svemu sudeći važno je samo da Ujedinjeno kraljevstvo formalno ne odustane jer bi time bila narušena postignuta win-win situacija.

Britanska tradicionalno lukava politika u dosluhu s moćnicima oko Junckera i Merkel otvorila je, tako, svojim Brexitom, koji de facto sam po sebi ništa ne predstavlja, put centralizacije EU i zauzvrat ojačala svoju poziciju na europskom političkom planu.

Možda je teško priznati, ali stvarni čimbenik mira i stabilnosti na europskim prostorima nije Europska unija, kakav se mit uporno stvara. Europska unija nikada nije imala stvarnu moć održanja stvorene euroatlantske mirovne konstrukcije. Da bi to mogla, prema promišljanjima američkih i europskih stratega, neizbježna je njena ubrzana transformacija u centralizirani državni sustav, koji će imati stvarnu geopolitičku odgovornost i biti čvrsti oslonac američkog partnerstva i NATO-a na europskim pristorima, kako bi se američko i britansko geoekonomsko i geopolitičko djelovanje moglo u većoj mjeri usmeriti prema Aziji i Kini.

Između ostalog i kroz doktrinu "Globalne Velike britanije", odnosno povratka Ujedinjenog kraljevsta ponovo "istočno od Sueza", na stare pozicije nekadašnjeg kolonijalnog carstva.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Trump želi rat s Iranom, ali je naglasio da smatra kako bi Trump mogao biti "namamljen u sukob".

"Ne mislim da on želi rat", rekao je Zarif u razgovoru za Reuters u iranskom predstavništvu pri UN-u u New Yorku. "Ali to ne isključuje mogućnost da ga se namami da uđe u sukob", dodao je iranski ministar.

'Iran neće odustati od obrane'

Zarif je rekao da bi Trumpa u sukob s Iranom mogla uvući, kako ju je nazvao, "B-momčad" - u koju je uključio Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona i konzervativnog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

"Oni koji kreiraju politiku jednostavno ne žele rješenje do kojega bi se došlo pregovorima. Dopustite mi da jasno kažem da Iran ne želi sukobljavanje, ali da neće odustati od obrane", rekao je Zarif.

Bijela kuća zasad nije komentirala njegove izjave.

Porast napetosti

Napetosti između Teherana i Washingtona porasle su nakon što je prošle godine Trumpova administracija izašla iz nuklearnog sporazuma Irana s velikim silama i počela ponovno nametati sankcije toj zemlji. Ranije ovoga mjeseca SAD je stavio iransku elitnu Revolucionarnu gardu (IRGC) na popis terorističkih organizacija i zatražio od svih zemalja da prestanu kupovati iransku naftu ili da se suoče s američkim sankcijama.

Američko stavljanje IRGC-a na crnu listu prvi je slučaj u povijesti da neka zemlja vojsku neke druge zemlje proglasi terorističkom organizacijom.

Zarif je rekao da će Iran "razborito" odgovoriti na ono što smatra opasnom politikom SAD-a. Rekao je da će primjerice Iran i dalje dopuštati prolazak američkih ratnih brodova kroz Hormuški tjesnac, najvažniju svjetsku naftnu prometnu arteriju, unatoč američkim nastojanjima da se u potpunosti spriječi iranski izvoz nafte.

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija nema nikakvu želju da stvara probleme Kijevu, ali da je situacija u Donbasu, kada je o ljudskim pravima reč, prešla sve granice.

"Nemamo nikakvu ženju da stvaramo probleme novoj ukrajinskoj vlasti, ali s tačke gledišta ljudskih prava nemoguće je trpeti situaciju u kojoj ljudi koji žive na teritoriji Donjecke i Luganske republike nemaju nikakva građanska prava - to prelazi sve granice", rekao je Putin na sednici Zakonodavnog saveta Rusije u Sankt Peterburgu.

Putin je podsetio na to da žitelji DNR i LNR ne mogu da putuju normalno, ne mogu da ostvaruju svoje elementarne potrebe i prava.

"To je pitanje čisto humanitarnog karaktera", naglasio je Putin.

Ruski predsednik je ranije 24. aprila poptisao ukaz o uprošćavanju procedure izdavanja ruskih pasoša žiteljima pojedinih regiona Luganske i Donjecke oblasti Ukrajine, a dokument je objavljen na sajtu Kremlja.

Izraelski vojnici su zbog pokušaja bjekstva upucali palestinskog tinejdžera koji je bio uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u neredima, piše CNN.

Pucnjava se, prema navodima predstavnika općine Tuqu i drugih svjedoka, dogodila prošlog četvrtka nakon dženaze u palestinskom selu Tuqu, južno od Betlehema na Zapadnoj obali.

Osama al-Badan, 15-godišnji dječak, pokušavao je s rukama vezanim na leđima pobjeći od najmanje četiri izraelska vojnika koji su stajali u blizini. Imao je povez i na očima.

"Al-Badan je upucan po jednim hicem u obje noge", rekao je njegov otac Ali al-Badan za CNN, dodavši da je uhapšen jer je bacao kamenje.

Naveo je kako je siguran da njegov sin nije bacao kamenje budući da bi priznao da jeste. "To je bio samo izgovor", kaže Ali al-Badan.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopćile su da je incident pod istragom.

Jedan palestinski učitelj iz sela Tuqu poginuo je u saobraćajnoj nesreći, zbog čega je veliki broj ljudi došao na dženazu. Nakon dženaze izbili su sukobi između Palestinaca i izraelskih snaga na putu koji je vodio u Tuqu.

Pucnjava je uslijedila nakon "masovnog bacanja kamenja" na snage IDF-a na tom području, kao i na automobile koji su prolazili cestom što je, kako navodi IDF, "ugrozilo živote civila i snaga".

"Snage su reagirale sredstvima za razbijanje nereda i istovremeno uhapsile jednog od pobunjenika koji je pokušao pobjeći nakon hapšenja. Bio je zatočen u blizini i nakon kratkog vremena pokušao pobjeći od snaga. Ustrijeljen je u donji dio tijela", navodi se u saopćenju IDF-a.

Al-Badan je odveden u obližnju kliniku na liječenje i u stabilnom je stanju. Više, prema riječima njegovog oca, nije u pritvoru.

IDF nije odgovorio na CNN-ove upite o pravnom statusu Osame al-Badana.

Spoljni igrači pokušavaju da poremete balans snaga u Africi ne uzimajući u obzir interese samih afričkih zemalja, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev.

"Nestabilnost u Africi je u porastu i to pre svega zbog borbe za tamošnje prirodne resurse. Sve više su primetni pokušaji spoljnih igrača da nametnu haos u regionu ne uzimajući u obzir interese Afrikanaca", rekao je.

Slična stvar se dešava i sa Venecuelom, ukazao je, ali i dodao da je ta zemlja postala žrtva hibridnih uticaja spolja.


"Danas imamo čitav niz zemalja koje su postale žrtve takvih strategija. Najsvežiji primer je Venecuela", dodao je.

On je ukazao i da hibridni uticaj podrazumeva kako ekonomski, tako i politički pritisak koji prethodno nije imao nikakvo odobrenje Ujedinjenih nacija i predstavlja kršenje međunarodnog prava.

Ministar spoljnih poslova Irana Mohamed Džavad Zarif je, komentarišući odluku SAD da ne produži režim izuzetaka iz naftnih sankcija protiv Irana za određeni broj zemalja, rekao da se Amerikanci ponašaju "gore od bandita".

Iranski diplomata je takođe istakao i da SAD nisu u poziciji da uvode ili poništavaju izuzeće na sankcije zemljama koje kupuju iransku naftu.

Prema njegovim rečima, Vašington time krši rezoluciju Saveta bezbednosti UN, te da preti drugim zemljama koje će ili slediti primer Amerike, ili će se suočiti sa kaznom.

Ministar je istakao da je politika Vašingtona na Bliskom istoku dovela do regionalne i globalne nestabilnosti.

Podsetimo, SAD su u ponedeljak poništile izuzeća na sankcije za osam zemalja koje uvoze naftu iz Irana. To je učinjeno u okviru mera povećanja pritiska na islamsku Republiku Iran.

Svrgavanje zakonitog predsednika Venecuele Nikolasa Madura za Donalda Trampa bi značilo veliku pobedu uoči novih izbora. Međutim, podrška Maduru od strane Rusije ometa sprovođenje tog plana, piše "Vol strit žurnal".

Kako navodi list, s obzirom na to koliko su visoki ulozi Vašingtona u toj borbi, tvrdoglavost Rusije bi mogla da rezultira velikom krizom u regionu.

Međutim, za Trampa "svi putevi u zapadnoj hemisferi vode u Karakas", uveren je autor, a dalji pad sistema i civilizovanog života u zemlji dovešće do povećanja broja izbeglica, ali i nezakonite trgovine oružjem.

Sa druge strane, piše list, povratak stabilnosti u zemlju "pod rukovodstvom Vlade, koja podržava biznis" doprineće obnavljanju ekonomije, a obnavljanje venecuelanske naftne industrije pomoći će da se uspostavi stabilizacija energetskog tržišta i "značajno će povećati uticaj SAD kako na Rusiju, tako i na Iran".