Šta ako se svi probudimo jednog jutra i konačno shvatimo ruski mentalitet? Samo zamislite, umesto da slušate bajke o Rusiji i Vladimiru Putinu, svet bi bio u stanju da brzo prođe kroz planine negativnih gluposti kako bi video istinu. Ovo je priča o "drugom" Vladimiru Putinu, onog čija su oskudna plata i sredstva upravo otkrivena.

Ljuti gusari koji su pokušali da opljačkaju nasleđe Rusa mrze Vladimira Putina. Oni takođe mrze Rusiju koju Putin i njegove kolege pokušavaju da podignu.

Bil Brauder, Mihail Hodorkovski, Džordž Soroš, pa čak i ruski medijski tajkuni kao što je Vladimir Gusinski, predvodnici su osvete bankarske elite protiv ruskog vođe.

Brauder je pridobio pokvareni američki kongres u donošenju Zakona Magnitski, smešnog zakona kojim se Rusija i Putin kažnjavaju zato što se ne podvrgavaju nadkapitalistima koji su hteli da ukradu ogromno bogatstvo Rusije. Ali glavni plan postaje sve očigledniji sa svakom, prolaznom, rusofobičnom pričom Washington Post-a, piše news-front.info

Poslednje nezakonito i neukusno divljanje protiv Putina tiče se njegovog "navodnog" bogatstva. Nekoliko sati nakon što je Kremlj objavio platu ruskog lidera i statistiku neto vrednosti, razorni vukovi liberalnog poretka urlaju od bola zbog skupih ručnih satova koje Putin poseduje. Ova Quartz priča nije ništa novo.

Prema "genijima" zapadne ekonomije, Putin vredi između 70 i 200 milijardi dolara. On je takođe verzija Čarobnjaka iz Oza 21. veka zbog njegove sposobnosti da potpuno sakrije najveću hordu bogatstva ikada nagomilanu od strane jedne osobe (sarkazam je neophodan).

Ovo misteriozno bogatstvo je potpuna "rekla-kazala". Od Wašington Posta do nepoznatih sajtova sa objavama poput Bogati gorila, bankovni račun ruskog lidera je ???? samo zato što je neko tako rekao. Brauder je razotkrio fantaziju o Putinovom bogatstvu tvrdeći da je bivši oficir KGB-a nagomilao 200 milijardi dolara otprilike u isto vreme kada je šef Hermitage Capital-a stavljen na Rusku listu najtraženijih. Ali sve ostaje na spekulacijama. Propaganda iskorišćava činjenicu da većina zapadnjaka ne razume Rusa.

Ministarstvo obrane Rusije upozorava da su se SAD usredotočile na Venezuelu s operacijom "Blackout", a sljedeće mete su Kuba i Nikaragva.

Zamjenik ruskog ministra obrane, general Aleksandar Fomin, izjavio je u ponedjeljak kako je masovno isključenje objekata za opskrbu energijom u Venezueli dio pažljivo planirane operacije Sjedinjenih Država.

"Možete vidjeti da je u tijeku operacija koja se zove "Blackout". Riječ je o planiranom i umjetnom isključenju energetskih objekata, što negativno utječe na atmosferu u zemlji i samo pogoršava postojeću krizu, uglavnom gospodarsku", rekao je general Fomin za ruski kanal RT.

Slične je optužbe iznio i predsjednik Maduro, a inozemni stručnjaci su naveli kako je takve napade bilo vrlo lako provesti jer je većina komponenti elektroenergetske infrastrukture podložno hakerskim i elektromagnetskim napadima Venezuela kupila od zapadnih kompanija.

Ruski vojni vrh upozorava kako Kuba i Nikaragva u fokusu Washingtona i predviđa da će te dvije zemlje biti "sljedeće žrtve" Sjedinjenih Država.

Prvi zamjenik ruskog ministra obrane, generala Sergeja Šojgua, požalio se na "vrlo kompliciranu" situaciju u Venezueli i za većinu problema je okrivio Sjedinjene Države koje su latinoameričku zemlju "nedavno proglasile svojim neprijateljem".

Zapravo Caracas se suočava s "električnim ratom" kojeg vode Sjedinjene Države koje su izazvale dva velika nestanka struje. Prvi se dogodio 7. ožujka, a drugi 25. u istom mjesecu. 28. ožujka je postignut djelomični oporavak isporuka električne energije u zemlji, ali su dva dana kasnije, 29. i 30. ožujka, zabilježeni novi računalni napadi koji su ponovno zemlju ostavili bez struje.

Washington još uvijek drži na stolu sve opcije koje se tiču Venezuele, uključujući vojnu, podsjetio je general Fomin.

Međutim, naglasio je da predsjednik Nicolas Maduro ima sve pod kontrolom i može se suočiti s vanjskom vojnom agresijom.

"Međutim, intervencija je varijanta koja ne odgovara interesima Sjedinjenih Država, jer bi mogla dodatno ujediniti stanovništvo oko sadašnje vlade Venezuele, uz izazivanje negativnih reakcija u regiji", upozorava ruski zamjenik ministra obrane.

Dana 10. travnja ukrajinska vlada je produljila i proširila trgovinske sankcije protiv Ruske Federacije, namećući embargo na uvoz formaldehida, koncentrata karbamida i formaldehida, opruga za teretne vagone, električnu opremu za automatizaciju željeznice i komunikacijske uređaje te električne vodiče za napone iznad 1000 V. Nadalje, Ukrajina je zabranila uvoz staklene ambalaže, uključujući staklenke, boce za hranu i piće i kontejnere, robe koje je u 2018. iz Rusije uvezla u vrijednosti 8 milijuna dolara.

Ranije je Moskva na neprijateljske poteze vlade iz Kijeva uglavnom reagirala blago, kako ne bi pogodila ukrajinsko stanovništvo i pozivala ukrajinske vlasti da se urazume i obrate pozornost na štetne posljedice svojih suludih odluka.

Međutim, sada je, kao odgovor na te nove "neprijateljske akcije", kako ih je opisao premijer Dmitrij Medvedev, Rusija je odlučila usvojiti protumjere čija će ekonomska težina za Ukrajinu biti puno osjetnija nego šteta koju će potencijalno pretrpjeti Rusija, ako je i bude bilo.

Na primjer, ruska vlada je zabranila uvoz odjeće, obuće, papira, višeslojnog kartona, čeličnih cijevi, običnog i posuđa od emajliranog čelika, instalatere cijevi za buldožere na gusjenicama i bagere s jednim kašikom. Ova je roba Ukrajini 2018. donijela gotovo 250 milijuna dolara prihoda.

Ali ovo je samo prvi efekt "hladnog ruskog poljupca". Drugi je vjerojatno mnogo teži za ukrajinsko gospodarstvo, obzirom da je Ruska Federacija zabranila izvoz nafte i naftnih derivata u Ukrajinu. Ugljen i naftni proizvodi su sada mogu izvoziti u Ukrajinu tek nakon dobivanja posebne dozvole od ruskog Ministarstva ekonomskog razvoja, a mjera stupa na snagu 1. lipnja 2019. godine.

Podsjetimo da je Ukrajina 2018. godine uvezla 12,4 milijuna tona ugljena iz Rusije, 10% više nego u 2017. Uvoz iz Rusije čini 40% ukupnog uvoza ugljena u Ukrajini, a susjednoj zemlji je prijeko potreban za toplane za domaćinstva, termoelektrane i industriju. Drugim riječima, ukupni ili čak djelomični prestanak ruske isporuke ugljena mogao bi imati ozbiljne posljedice za ukrajinsko gospodarstvo.

Ovo je posebno bolno, jer ostali dobavljači iz Kanade, Poljske i Sjedinjenih Država nemaju istu politiku formiranja cijena kao Moskva, stoga je ruski ugljen za ukrajinske tvrtke puno povoljniji, a crna metalurgija je mogla računati na brze i sigurne isporuke ruskog antracita, koji je kvalitetniji i jeftiniji od zamjenskog iz Južnoafričke Republike i drugih dobavljača.

Američki posrednički rat protiv Sirije, koji je započeo 2011. i takozvanim "Arapskim proljećem", završio se apsolutnim porazom za Washington.

Cilj ovog sukoba je bio svrgnuti sirijsku vladu i Assada, te podijeliti i uništiti naciju kao što je učinjeno u Libiji. Ali ne samo da Washington nije uspio, već je izazvao snažan ruski i iranski odgovor, dajući im neviđenu priliku u Siriji i utjecaj na ostatak regije bez presedana.

Žaleći se na američki poraz u Siriji je Brett McGurk, pravni i diplomatski zastupnik Bijele kuće, najnovija titula bila "posebni predsjednički izaslanik za globalnu koaliciju protiv Islamske države", podnio ostavku u znak prosvjeda zbog navodnih američkih planova povlačenja iz ilegalno okupirane istočne Sirije. McGurkove pritužbe su pune su proturječja, od ulomka do ulomka, što ilustrira manjak legitimnog cilja američke politike u Siriji.

U članku pod naslovom "Teška istina u Siriji - SAD ne mogu učiniti više s manje i ne bi smjele pokušati", McGurk piše: (naglasak dodan)

"U posljednje četiri godine pomogao sam u globalnom odgovoru na uspon Islamske države i naporima kojima se uspio uništiti "kalifat" u srcu Bliskog istoka, koji je bio magnet za strane džihadiste i baza za pokretanje terorističkih napada širom svijeta".

McGurk je također naveo: (naglasak dodan)

"Nakon telefonskog razgovora s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, Trump je izdao iznenađujuću zapovijed o povlačenju svih američkih vojnika iz Sirije, očito bez razmatranja posljedica. Trump je zatim promijenio plan i rekao kako će oko 200 američkih vojnika ostati u sjeveroistočnoj Siriji i još 200 u Al-Tanfu, izoliranoj bazi na jugoistoku zemlje. Administracija se također nada, vjerojatno uzalud, da će drugi članovi koalicije zamijeniti povučene američke snage."

U napadima američkih i provladinih snaga u Avganistanu poginulo je više civila nego u udarima talibana i nekih drugih pobunjeničkih grupacija, navodi se u izvještaju misije UN u Avganistanu (UNAMA).

Američke snage pojačale su udare iz vazduha u Avganistanu, iako su u toku mirovni pregovori s talibanima, koji sada kontrolišu veći dio zemlje nego 2001. godine, kada su nakon invazije svrgnuti sa vlasti.

Prema izvještaju UN, tokom prva četiri mjeseca 2019. godine, međunarodne i provladine snage odgovorne su za smrt 305 civila, a pobunjenici za stradanje 227 osoba.

"Najveći broj žrtava izazvan je američkim udarima iz vazduha ili operacijama potrage na kopnu, koje uglavnom vrše avganistanske snage", ističe se u izvještaju.

UNAMA je od avganistanskih i međunarodnih snaga zatražila da sprovedu istrage o optužbama o civilnim žrtvama, da objave njihove rezultate i obezbijede adekvatnu odštetu porodicama.

Premijer Jermenije Nikol Pašinjan rekao je da novi predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski treba da gradi odnos s predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, napominjući da će ta komunikacija biti laka pod jednim uslovom.

"Ako bude direktan, iskren, bez trikova, neće biti teško. Jednostavno je potrebno direktno i iskreno razgovarati", rekao je Pašinjan.

Premijer Jermenije je naveo da je takav pristup koristan u svakom odnosu. On je priznao da otvoreno razgovara sa svima, iako to nije prihvaćeno u diplomatiji.

"Mislim da će svaki čovek ceniti kad vidi da sagovornik ne pokušava u nečemu da ga obmane, da ne pribegava lukavstvu i da ne izokreće činjenice", rekao je Pašinjan.

Vladimir Zelenski pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Ukrajini. Zelenski je pobedio dosadašnjeg predsednika Ukrajine Petra Porošenka, osvojivši više od 73 odsto glasova birača.

U ruskoj prijestolnici Moskvi, 25. travnja održat će se trostrani sastanak za riješenje afganistanskog sukoba, na kojem će sudjelovati posebni predstavnici Rusije, Kine i SAD-a za tu zemlju, objavljeno je danas u ruskom veleposlanstvu u Kabulu.

Sastanku će s američke strane nazočiti posebni predstavnik za afganistansku pomirbu Zalmay Khalilzad, a s ruske Putinov predstavnik za Afganistan Zamir Kamulov.

Predmet razgovora bit će razvoj pregovora između SAD-a i predstavnika talibanskog pokreta, koji se održavaju u katarskoj prijestolnici - Dohi, kao i perspektive procesa nacionalne pomirbe u toj srednjoazijskoj državi, u kojoj od 2001. godine traje vojna intervencija SAD-a i NATO snaga, koje se na strani vlade u Kabulu i njezinih sigurnosnih postrojbi bore protiv talibanskih snaga, koje su, paradoksalno, umjesto da su poražene ili barem znatno oislabljene, u međuvremenu ojačale do te mjere da sada već nadziru više od polovice državnog teritorija Afganistana.

Ali talibanski "teroristički pedigre" danas, očito, više nije "u modi" (uostalom, kao i uvijek i svugdje - gerilci su za jedne teroristi, za druge borci za slobodu, a za neke "kurvini sinovi" ali ipak - "naši kurvini sinovi", sve već prema potrebi tj. interesima).

A sada je, s obzirom na omjer domaćih snaga ali i dugotrajnost tog besmislenog i skupog intervencionističkog rata bez jasnoga cilja, osim već toliko izlizane fraze o "borbi protiv terorizma" u koju odavno nitko ne vjeruje, ipak prevladala spoznaja kako je puno jednostavnije i logičnije sjesti za pregovarački stol i osigurati formiranje neke buduće, stabilnije središnje vlade, koja će morati voditi brigu o različitim interesima ključnih političkih snaga te zemlje i glavnih igrača na terenu, ali, naravno, i o interesima glavnih globalnih igrača. A upravo ovo posljednje uvijek je, povijesno gledano, bio sizifov posao jer su vanjske silnice i njihovi suprostavljeni interesi bili i ostali najvažniji uzrok permanentnog afganistanskog kaosa.

Nakon što je održan summit "Kina + 16", koji je ulaskom u skupinu Grčke postao format "Kina + 17", arapske zemlje i kineski vrh su sličan forum održali u Šangaju. Tamo se više od 10 novih zemalja pridružilo projektu Novog puta svile, a glasilo službena kineska agencija navodi kako je 17 arapskih zemalja potpisalo memorandume o razumijevanju o pristupanju Novog puta svile.

"Iako je Bruxelles silom uložio detant, Peking, naravno, zadržava svoje prioritete. Posebno je usredotočen na Grčku i Hrvatsku, a udvaranje Italije nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju s Novim putom svile će se također nastaviti", za Asia Times piše Pepe Escobar.

Bruxelles se opire formatu "Kina + 17" jer ga vidi kao pokušaj Kine da podijeli Staru Europu i nove zemlje članice EU iz bivšeg socijalističkog tabora, kojima se sada pridružila i Grčka.

Od 15. do 25 travnja su u službenoj posjeti Grčkoj i Cipru američki senatori demokrat Bob Menendez i republikanac Marco Rubio, koji su ispred odbora za inozemne poslove američkog Kongresa s grčkim i ciparskim vlastima razgovarali o sigurnosti u istočnom Mediteranu, napetostima s Turskom, dok su posebnu pozornost posvetili na rješavanje kineske "prijetnje". Grčki list Kathimerini javlja kako su dvojica utjecajnih senatora doputovali u uvjerenju da će istočni Mediteran biti sljedeća arena sukoba između Pekinga i Washingtona, baš u vrijeme kada Grčka, kao i mnoge europske zemlje, promiču bliže trgovinske veze s Kinom.

Nije potrebno naglašavati da američki dužnosnici ne nude ništa, što se vidjelo na primjeru Grčke, kojoj su savjetovali da s Izraelom i Ciprom ubrzaju uspostavu energetskog koridora od ležišta plina u istočnom Mediteranu do EU, a pala su i neslužbena obećanja da će američka vojska, ako Turska ne popusti u sporu oko nabave ruskih sustava S-400, svoja oružja iz baze Incirlik premjestiti u Grčku.

Službeno je svrha dolaska dvojice senatora usvajanje i implementacija američkog "Zakona o sigurnosnom i energetskom partnerstvu 2019." (SEPA), koji bi zacementirao savez između Sjedinjenih Država, Izraela, Grčke i Cipra, a kao glavnu prijetnju navodi Rusiju, Kinu i nesigurnu Tursku hirovitog Erdogana.

Nije poznato hoće li nakon Atene i Nikozije Bob Menendez i Marco Rubio posjetiti Zagreb ili neku od ostalih europskih prijestolnica skupine "Kina + 17", ali ako takvog susreta bude, jasno je da su dvojica senatora došla da nas upozore na strateško partnerstvo, koje je nespojivo s jačanjem kineskog poslovanja u Hrvatskoj i regiji općenito.

Glavni tajnik ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti Nikolaj Patrušev održao je u Mahačkali sastanak o osiguravanju nacionalne sigurnosti na Sjevernom Kavkazu. Na sastanku je govorio o rezultatima rada policije i obavještajnih službi tijekom prošle godine.

Prema riječima glavnog Putinovog obavještajca, 2018. godine su snage sigurnosti eliminirale 64 militanata u federalnom okrugu Sjevernog Kavkaza.

"285 sudionika pripadnika bandi predano je sudu, a ugašene su aktivnosti 37 terorističkih ćelija", rekao je Patrušev.

"Uhićene su 452 osobe povezane s terorizmom i ekstremizmom, identificirani su ideolozi radikalnog islama koji su se bavili destruktivnim i subverzivnim aktivnostima, od kojih su 44 kazneno odgovarala", dodao je tajnik ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti.

Zahvaljujući mjerama koje su poduzete u federalnom okrugu Sjevernog Kavkaza, broj kaznenih djela terorističke prirode gotovo se prepolovio i sa 17 pao na 8.

Osim toga, više od 1600 stranaca je pokušalo ilegalno ući na Sjeverni Kavkaz, a oko 3500 stranih državljana, uključujući i one osumnjičene za umiješanost u međunarodne terorističke organizacije, protjerano je iz zemlje, izvijestio je Nikolaj Patrušev.

Naglasio kako međunarodne terorističke strukture traže nove kanale za prebacivanje svojih pristaša u Rusiju, prije svega onih koji su stekli borbena iskustva u Siriji i Iraku.

"Unatoč pretrpljenim gubicima, emisari međunarodnih terorističkih organizacija se i dalje pokušavaju angažirati u novačenju, a mladi su pod teškom propagandnom obradom. Aktivno se propovijeda takozvani "pojedinačni džihad", rekao je Patrušev.

Prema riječima tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, ozbiljnu prijetnju sigurnosti na Sjevernom Kavkazu predstavljaju "korupcija, pronevjera proračunskih sredstava i klanski mentalitet".

Sjedinjene Američke Države ponudile su nagradu u iznosu do 10 miliona dolara za informacije koje bi mogle pomoći da se poremeti finansiranje Hezbollaha, oružane šiitske grupe koju podržava Iran.


Ova objava Programa nagrada za pravdu State Departmenta dolazi usred sve veće zabrinutosti Washingtona zbog rastuće uloge Hezbollaha u libanskoj Vladi, prenosi Reuters.

Regionalni utjecaj Hezbollaha se proširio jer šalje borce u sukobe na Bliskom istoku, uključujući i rat u Siriji, gdje se ova organizacija bori na strani predsjednika Bashara al-Assada.


Oštre sankcije SAD-a

Hezbollah je osnovala iranska Revolucionarna garda 1982. godine, a Sjedinjene Američke Države već su ga odavno svrstale u "terorističke grupe".

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pooštrila je sankcije protiv Hezbollaha, u okviru svoje šire regionalne politike suprotstavljanja Iranu.

Washington je nedavno proglasio Revolucionarnu gardu "stranom terorističkom organizacijom", a takav potez naišao je na osude Irana i njegovih saveznika, na što su odgovorili optuživanjem SAD-a da je "vođa međunarodnog terorizma".