SAD nude nagradu u iznosu do milion dolara za informacije o Hamzi bin Ladenu, sinu ubijenog vođe Al Kaide Osame bin Ladena.

Bi-Bi-Si prenosi navode neimenovanih američkih zvaničnika da Hamza bin Laden postaje novi vođa te ekstremne islamističke organizacije.

Veruje se da se on nalazi na području u blizini avganistansko-pakistanske granice.

Navodi se da je on poslednjih godina objavljivao audio i video poruke u kojima je pozivao sledbenike Al Kaide na napade na SAD i zapadne saveznike u znak osvete zbog ubistva njegovog oca.

Iako je najavljivan sa optimizmom, samit lidera SAD i Severne Koreje završen je neuobičajenim krahom. Loše pripremljen, sastanak je doživeo neuspeh koji je pokazao da sve mora da se radi ispočetka. Ono što je dobro jeste da moratorijum iz Singapura ostaje na snazi, ali razočaravajuće je to što SAD i Severna Koreja nisu potpisale sporazum o miru.

Od pompeznih najava istorijskog dogovora između američkog predsednika Donalda Trampa i severnokorejskog lidera Kim Džong Una, u roku od nekoliko minuta nije ostalo ništa.

Samit dva lidera, drugi po redu (prvi je održan pre osam meseci u Singapuru), održan u prestonici Vijetnama Hanoju, naprasno je prekinut. Američki predsednik odlučio je da se vrati u Vašington uz reči da Sjedinjene Države nisu voljne da ispune Kimov zahtev za ukidanje svih sankcija bez severnokorejske obaveze na opštu denuklearizaciju.

Opasnost od američke vojne intervencije u Venecueli je prošla, a u prilog tome govori i činjenica da ta mogućnost nije ušla ni u deklaraciju koju je grupa Lima usvojila ovih dana na sastanku u Bogoti. Sjedinjenim Američkim Državama sada ostaje ekonomsko iscrpljivanje kao jedini način pritiska na aktuelnu vlast u Karakasu.

Rusija je zabrinuta zbog planova Vašingtona da naoruža venecuelansku opoziciju. Moskva raspolaže podacima da SAD nameravaju da kupe oružje od jedne istočnoevropske zemlje za te potrebe, izjavio je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

"Reč je o vatrenom oružju, prenosnim raketnim kompleksima, kao i o drugom naoružanju koje SAD nameravaju da prebace bliže Venecueli koristeći avio-kompaniju jedne izuzetno poslušne postsovjetske zemlje", istakao je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare sa zamenicom venecuelanskog predsednika Delsi Rodrigez u Moskvi.

Lavrov nije isključio i mogućnost pokretanja američke vojne intervencije protiv vlade aktuelnog predsednika Nikolasa Madura.

Američku rezoluciju o Venecueli stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja je nazvao "kulminacijom političkog spektakla Vašingtona".

"Napokon smo došli do kulminacije američkog spektakla dvojnih standarda o Venecueli", rekao je stalni predstavnik Rusije u UN.

On je američku humanitarnu pomoć ocenio kao "licemernu brigu" i dodao da SAD imaju drugačiji cilj od toga da nekome pomognu.

"Kada bismo usvojili američku rezoluciji to bi bio prvi slučaj u istoriji da se u Ujedinjenim nacijama smenjuje legitimni predsednik jedne zemlje", izjavio je Nebenzja na sednici SB UN.

On je dodao da se Rusija plaši da SAD koriste glasanje o svojoj rezoluciji kao predlog za vojnu intervenciju u Venecueli.

"Mi se ozbiljno plašimo da današnja sednica može biti iskorišćena kao faza u pripremi realne, a ne humanitarne intervencije, kao predlog za mešanje spolja iz razloga što, navodno, SB UN ne može da reši situaciju u Venecueli", istakao je ruski diplomata.

Rusija i Kina stavile su veto na američku rezoluciju o Venecueli. Za usvajanje dokumenta je glasalo 9 od 15 članica SB UN, a pored Rusije i Kine, protiv rezolucije je bila i Južnoafrička Republika. Tri zemlje su bile uzdržane.

Podsetimo, američka rezolucija je predviđala raspisivanje vanrednih predsedničkih izbora u Venecueli.

Izraelski državni tužitelj namjerava optužiti premijera Benjamina Netanyahua za korupciju u tri slučaja, objavila je u četvrtak izraelska televizija, pozivajući se na ministarstvo pravosuđa.

Odluka objavljena pred izbore 9. travnja produbila je neizvjesnost u pogledu Netanyahuovih izgleda na izborima s obzirom na to da ga očekuje tijesna utrka.

Podizanje optužnica za mito, prijevaru i kršenje povjerenja ovisit će o ishodu saslušanja koje se očekuje nakon izbora. Netanyahu, koji tvrdi da nije kriv, na tom saslušanju može pokušati uvjeriti tužitelja da ga ne optuži.

Sumnjiči ga se da je prihvaćao poklone bogatih poslovnih ljudi i činio usluge za pozitivno praćenje njegova rada u medijima.

Netanyahu je mogućnost podizanja optužnice nazvao "lovom na vještice" i planom kojim njegovi politički protivnici žele srušiti njegovu desnu vladu.

Netanyahu, predsjednik desne stranke Likuda, rekao je da je na meti neviđene klevetničke kampanje i da na kraju svega neće od sumnji protiv njega biti ništa.

Izjavu je dao na televiziji pošto ga je državni tužitelj Avichai Mandelblit obavijestio da protiv njega kani podići optužnicu za korupciju, prijevaru i zlouporabu povjerenja.

Ta vijest dolazi usred kampanje za prijevremene parlamentarne izbore 9. travnja. Netanyahu je napao "ljevicu", kako ju je nazvao, koja po njegovu mišljenju obuhvaća i centrističku listu njegovih glavnih izazivača, Bennyja Gantza i Yaira Lapida.

"Ljevica savršeno dobro zna da nas ne može pobijediti na izborima pa već tri godine organizira neviđen lov na vještice ne bi li srušila desnu vladu koju vodim i na njezino mjesto postavila Lapidovu i Gantzovu lijevu vladu", rekao je.

"Ta kula od karata srušit će se do temelja nakon izbora", dodao je teško potiskujući emocije kada je govorio o teškoćama koje proživljava njegova obitelj.

"Planiram vam služiti kao premijer još dugi niz godina", rekao je.

Jučer je američki Kongres objavio tekst ažuriranog nacrta zakona o dodatnim sankcijama protiv Rusije. Zakon je objavljen pod imenom Defending American Security from Kremlin Aggression Act of 2019 (DASKA).

Tekst sadrži namjeru objavljivanja izvješća "o osobnom statusu i imovini predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina", a podatke o fantomskim "Putinovim milijardama" mora dostaviti američka obavještajna služba.

Autori zakona, koji je 13. veljače podnesen Kongresu, bili su republikanci Lindsey Graham i Corey Gardner i demokrati Bob Menendez, Ben Cardin i Jeanne Shaheen.

Oni predlažu zabranu transakcija s novim suverenim ruskim dugom. Ako zakon stupi na snagu, zabrana bi se trebala početi provoditi za 90 dana.

Sankcije bi trebale biti nametnute ruskim financijskim institucijama koje na ovaj ili onaj način podržavaju "intervenciju ruske vlade u demokratskim postupcima ili izborima u bilo kojoj zemlji izvan Rusije".

Sankcije će također utjecati na ulaganja u ruske projekte vezane za ukapljeni prirodni plin, ali ako prelaze milijun dolara ili 5 milijuna dolara u 12 mjeseci. U projektu nema referenci na plinovod "Sjeverni tok 2".

Popis sankcija uključuje sve što se odnosi na "potporu razvoju naftnih resursa u Rusiji" i američkim građanima i američkim tvrtkama bit će zakonski zabranjeno sudjelovanje u bilo kojem naftnom projektu u Rusiji.

Kongresmeni predlažu da se Rusija kazni za "agresiju" protiv Ukrajine, uključujući uvođenje mjera protiv pomorskih vlasnika i službenika Federalne službe sigurnosti (FSB) za koje autori dokumenta smatraju da su bili uključeni u incident u Kerčkom tjesnacu u studenom 2018. godine.

Ono što je zanimljivo, a nema nikakav učinak na rusku ekonomiju ili obranu je glavna prijetnja dokumenta. Autori predlažu objavljivanje izvješća o osobnom statusu i imovini Vladimira Putina šest mjeseci nakon što zakon stupi na snagu. Istina, prema zakonu, sve podatke o "Putinovom blagu" Kongresu u međuvremenu moraju dostaviti američke obavještajne službe.

Congress/Bill/482/Text

Kanadski premijer Justin Trudeau u četvrtak je dobio javnu potporu ministrice vanjskih poslova oko korupcijskog skandala s inženjerskom-građevinskom tvrtkom SNC - Lavalin te je trenutno smanjen pritisak iz redova vlastite Liberalne stranke da bude smijenjen, dok ga oporba poziva da podnese ostavku.

Liberalni premijer teško je pogođen optužbama bivše ministrice pravosuđa Jody Wilson-Raybould da je od vladinih dužnosnika primala "prikrivene prijetnje" i bila pod pritiskom da se pobrine da spomenuta tvrtka ne završi na sudu zbog optužbi za korupciju. Ona je, kako tvrdi, u rujnu izvijestila premijera da se na nju vrši pritisak da pomogne SNC - Levelin da izbjegne suđenje za podmićivanje libijskih dužnosnika, no našla se i na udaru samog Trudeaua.

"Premijer i njegovi glavni pomoćnici su na brojnim sastancima i u telefonskim pozivima tražili da spasim SNC - Levelin jer bi suđenje rezultiralo gubitkom radnih mjesta, ali i gubitkom potpore u Quebecu", kazala je Wilson-Raybould pred parlamentarnim Odborom za pravosuđe.

Trudeau to odlučno negira, a u pomoć mu je pritekla i ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland koja je kazala da je "sto posto sigurna da premijer ne bi nikada primijenio neprimjereni pritisak".

Na Freeland se inače gleda kao na moguću nasljednicu Justina Trudeaua.

Dužnosnik Liberalne stranke, koji je želio ostati anoniman, je potvrdio da u stranci vlada "velika zabrinutost bez presedana".

Dvodnevni (27.-28. veljače) vijetnamski summit između američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una završio je neuspješno, a dvojica državnika su prije od planiranog napustili Vijetnam. Također nije dogovoren datum njihovog budućeg sastanka. Trump je čak želio održati konferenciju za novinare u Washingtonu ali se ipak predomislio i održao ju u Hanoju. Američki čelnik, koji je još jučer, nakon prvog dana summita kazao kako je sastanak bio "izvrstan", danas je izjavio kako planirani sporazum nije potpisan i da je sjevernokorejska strana željela dobiti ukidanje sankcija u zamjenu za uništenje svog nuklearnog objekta u Yonbenu, ali Washington na to nije pristao jer je imao i druge uvjete.

"Oni su htjeli ukidanje svih sankcija, mi smo to odbili", kazao je Trump.

Šef Bijele kuće istovremeno je izrazio uvjerenje kako su on i Kim Jong-un ostali dobri prijatelji. Kazao je kako za "prevladavanje propasti između SAD-a i Sjeverne Koreje potrebno vrijeme", ali je i naglasio kako su se njegovi i Jong-unovi stavovi od prošlog summita u Singapuru "ozbiljno približili". Dodao je da snažno želi vidjeti ukidanje sankcija i razvoj gospodarskog potencijala Sjeverne Koreje". Također je izjavio kako ne želi komentirati mogućnost jačanja sankcija protiv te države jer već postoje "vrlo snažna sankcije..., a u Sjevernoj Koreji je puno velikih ljudi koji također moraju živjeti". Prema Trumpovim riječima Kim Jong-un je obećao ne provoditi nova raketna i atomska testiranja i da mu on "vjeruje". Dogovorili su se o inspekciji sjevernokorejskih nuklearnih postrojenja, kazao je šef Bijele kuće.

Trump je priznao kako odluka o nepotpisivanju sporazuma između dviju strana nije bila njegova samostalna odluka. "Mi smo već imali pripremljene dokumente za potpisivanje. Ali donijeli smo odluku da to ne učinimo", kazao je američki predsjednik i dodao kako smatra važnim suradnju s Rusijom, Kinom, Južnom Korejom i Japanom za riješenje problema Sjeverne Koreje. Čelnike dviju posljednjih država odmah, još iz zrakoplova, izvjestit će o rezultatima summita, kazao je Trump pred novinarima. Međutim, dodao je, da "iako Kina ima utjecaj (na Pjongjang), Sjeverna Koreja se ne podčinjava zapovjedima drugih država, u tom smislu i Kine".

Ovu posljednju rečenicu možemo tumačiti i kao svojevrsni Trumpov alibi za neuspjeh: to znači da on sada ne mora ići u daljnje neugodno zaoštravanje odnosa s Pekingom zbog izostanka kooperativnosti Sjeverne Koreje na summitu u Vijetnamu. SAD i Kina upravo se približavaju postizanju trovinskog sporazuma pa napetost ovakve prirode tome sigurno ne bi pridonijela. Ne treba posebno podsjećati koliko je ranije Washington ponašanje Pjongjanga povezivao upravo s potezima Kine i njezinim interesima. Trumpova posljednja rečenica po njega znači i svojevrsnu olakšicu, jer ako jedna Kina ne može presudno utjecati na Sjevernu Koreju i poteze njezinog državnog i vojnog vrha, onda nije nikakvo čudo da to ne mogu (barem ne tako brzo) niti SAD tj. osobno Trump.

Kriza u Venezueli nije gotova, ali je sve manje izgleda da će vlada u Caracasu biti 68. suverena vlada koju je Washington uspio svrgnuti.

Protivljenjem Nicolasu Maduru su zemlje Grupe Lima samo napravile budale od sebe i nisu uspjele oslabiti legitimnog predsjednika Venezuele, rekao je za Sputnik osnivač medijske grupe TeleSur Aram Aharonian.

Argentinski psihoanalitičar Jorge Aleman smatra da se Venezuela pretvorila u "kolektivnu emocionalnu ucjenu".

Iako je odluka Washingtona da 23. siječnja 2019. Juana Guaidóa prizna za "privremenog predsjednika" Venezuele izazvala domino efekt među američkim saveznicima, nitko od njih ne pokazuje nikakav entuzijazam za pokretanje vojne intervencije protiv Caracasa.

"SAD nemaju dovoljno sljedbenika" rekao je Aram Aharonian, osnivač latinoameričke televizije TeleSur.

Ranije je američki potpredsjednik Mike Pence nagovijestio mogućnost vojnog scenarija u Venezueli.

"Vođama širom svijeta poručujem: vrijeme je. U borbi Venezuele za slobodu ne može biti nikakvih promatrača. Nadamo se mirnoj tranziciji u demokraciju, ali kako je predsjednik Trump jasno stavio do znanja, sve opcije su na stolu", rekao je Pence na regionalnom summitu u kolumbijskoj prijestolnici Bogoti.

Međutim, unatoč njihovom otvorenom protivljenju vladi Nicolasa Madura, neke zemlje Grupe Lima su jasno stavile do znanja kako neće podržati američku vojnu invaziju na Venezuelu.

Hamilton Mourao, brazilski potpredsjednik i umirovljeni general, naglasio je da Brazil ni pod kojim okolnostima neće dopustiti američku intervenciju na Venezuelu sa svog teritorija. Navodeći izvore u vladi Kolumbije, The Guardian je napisao da je predsjednik Ivan Duque odbacio intervenciju, a isto su učinili Čile i Peru.

"Neki članovi Grupe Lima su napravili budale od sebe", rekao je Aharonian.