Izrael čeka da vrhovni tužilac Avichai Mendelblit saopći da li će podići optužnicu za korupciju protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, prenose agencije.

Odluka će, kako se očekuje, biti saopćena danas, poslije više od dvije godine istrage.

Ta optužnica bi bila prva u historiji Izraela protiv aktuelnog premijera. Policija je preporučila da se Netanyahu optuži za mito, prevaru i iznevjeravanje povjerenja u tri različita slučaja.

Očekuje se da Mendelblit obavijesti Netanyahuove advokate kako namjerava podići optužnicu nakon konačnog saslušanja, navodi agencija AP.

Netanyahu poriče da je bilo šta loše učinio i optužbe označava "lovom na vještice" koji su pokrenuli mediji kako bi ga smijenili.

Strah od izbora

On je u srijedu rekao kako su "optužbe za korupciju apsurdne", a njegov kabinet je dodao kako će se "ta kuća od karata brzo srušiti", prenijeli su izraelski mediji.

Vrhovni tužilac je odbio objaviti svoju odluku poslije prijevremenih izraelskih izbora 9. aprila, pozivajući se "na princip jednakosti pred zakonom i pravo javnosti da zna o takvim važnim odlukama".

Netanyahuova konzervativna partija Likud strahuje kako će izgubiti pet mandata u Parlamentu, Knessetu, ako Mendelblit odluči podići optužnicu, ali ima mišljenja kako bi to tu partiju moglo koštati i 10 poslaničkih mjesta.

Ankete su pokazivale uglavnom kako bi Likud osvojio približno 30 poslaničkih mandata ali mu je odnedavno veliki rival savez dvije partije lijevog centra Plavo i Bijelo koji sada prednjači u istraživanjima javnog mnijenja.

Guaidov posjet Kolumbiji 22. veljače prekršio je zabranu putovanja koju je nametnuo vrhovni sud u Venezueli, izjavio je u utorak za Sputnik zamjenik suca Vrhovnog suda Juan Carlos Valdez.

"On je osoba koja se skriva od pravosuđa. Što se događa s bjeguncima koji ponovno ulaze u zemlju i koje pronađe vlast? Moraju ih uhvatiti i poslati u zatvor" - kazao je Valdez dodajući: "Guaido se može suočiti sa 30 godina zatvora."

Državni tužitelji trenutačno analiziraju ponašanje Guaida zbog kršenja zakona i mogućih zločina, dodao je sudac.

Guaido je u petak prešao u Kolumbiju, navodno kako bi vodio "val građana" preko granice i prisilio vojsku i graničare lojalne vladi da dopuste ulazak "humanitarne pomoći" iz SAD-a. Međutim, nigdje ga se nije moglo vidjeti jer su se njegovi sljedbenici sukobili sa snagama sigurnosti. "Humanitarnoj pomoći" nije bio dopušten ulazak u zemlju.

Samoproglašeni predsjednik potom je otišao u Bogotu, gdje je nazočio sastanku skupine Lima u ponedjeljak koji je podržao pokušaj SAD-a da prisili venezuelanskog predsjednika Nicolasa Maduroa na ostavku.

Govoreći na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Venezueli, američki specijalni izaslanik Elliott Abrams najavio je kako će ovog tjedna biti doneseno još više sankcija protiv Caracas.

"Rekli smo da će se sankcije nastaviti i najavili smo jučer nove sankcije" - rekao je Abrams. "Bit će ih još, ovog tjedna bit će ih još, sljedećeg će tjedna biti još. Nastavit ćemo nametati sankcije visokim članovima režima i ljudima koji se bave njihovim financijskim poslovima."

U međuvremenu, Guaido je rekao kolumbijskoj televiziji NTN24 da se namjerava vratiti u Venecuelu usprkos opasnosti od uhićenja.

Operacija pod vodstvom oporbe i potpomognuta od strane Amerike vozila je kamione s humanitarnom pomoći preko granice između Kolumbije i Venezuele. To je dovelo do nasilnih tučnjava u kojima je ozlijeđeno mnogo policajaca, a nekoliko kamiona je čak i zapaljeno.

Osuđujući neuspjelu isporuku "humanitarne pomoći" kao "dobro organiziranu operaciju kojom se krše zakoni teritorija Venezuele", Arreaza je predstavio ono što je nazvao dokazima plana na čijem je čelu SAD, kao trojanskog konja čiji je cilj bio potaknuti državni udar.

"I da vam kažem, kad su kamioni pregledani, pokazalo se da u kamionima nije bilo samo hrane i lijekova, nego je bilo i opreme za podizanje barikada. Bilo je čavala, bodljikave žice i tako dalje i tako dalje. A to je ono što oporba koristi u Venezueli" - rekao je Arreaza pokazujući fotografije onoga što je izgledalo kao hrpe boljikave koja leži na zemlji.

Arreaza je rekao da Caracas također ima video-dokaz koji mogu vidjeti svi zainteresirani.

Pohvalivši reakciju venezuelanske vojske i policije u sprječavanju pokušaja krijumčarenja "humanitarne pomoći", rekao je da je to "posljednje poglavlje državnog udara" koje "nije uspjelo".

Arreaza je također "uništio" senatora Marka Rubia, koji je na Twitteru objavio izjave koje su žestoko promicale promjenu režima u Venezueli.

Rubio je objavio na Twitteru u nedjelju slike smaknutog libijskog vođe Muamera Gadafija prije linča od strane rulje oporbenih boraca koje je poduprla Amerika.

Arreaza je kazao kako je Rubioov otvoreni poziv na nasilje nespojiv s američkim vrijednostima, budući da se SAD ponosi činjenicom da je uzor demokracije.

Amerika i Velika Britanija su opljačkale Venecuelu za 30 milijardi dolara, izjavio je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja na sednici Saveta bezbednosti o Venecueli.

"Umesto licemernog pokušaja da se isporuči pomoć Venecueli od 20 milijardi dolara, treba hitno ukinuti blokadu računa venecuelanskih preduzeća u američkim bankama od 11 milijardi dolara, koje je Vlada izdvojila za kupovinu lekova, hrane i sredstava prve pomoći", izjavio ruski diplomata.

On je dodao da je zamrznuta i imovina venecuelanske korporacije "PSVSA" od 7 milijardi dolara i zlatne rezerve u Velikoj Britaniji od 1,2 milijarde dolara.

"Vašington i London su samo u poslednje vreme opljačkali venecuelanski narod za 30 milijardi dolara naftne i bankarske imovine. Hajde da nazovemo stvari svojim imenom: pred našim očima se očigledno pljačka suverena država, pokušavaju da je osiromaše, kako bi se u okviru koncepcije humanitarne intervencije, koja nije priznata međunarodnim pravom, smenio neugodan režim", dodao je Nebenzja.

"Želeo bih da zahvalim kolegama iz agencija UN i njihovim partnerima iz velikih humanitarnih organizacija, koji su odbili da podrže ovu političku provokaciju. Zahtevamo da se hitno prekine kršenje Rezolucije Generalne skupštine UN i da se poštuju granice, suverenitet i nacionalno jedinstvo naroda Venecuele, u skladu sa poveljom UN", naglasio je diplomata.

Jedini cilj Vašingtona u Venecueli jeste smena režima, uključujući i vojnim putem, rekao je Nebenzja.

"Rusija ne voli kada se neko meša u poslove drugih država", naglasio je on.

On je dodao da je Rusija spremna da pruži pomoć u traganju za uzajamnim razumevanjem između političkih snaga u Venecueli.

Rusija će podneti nacrt rezolucije o Venecueli u SB UN, u kojoj će se pozivati na diplomatsko rešavanje krize.

U trenutku kada smo mislili da su, posle neizvesnosti oko moguće vojne intervencije u Venecueli, sve oči uprte ka Vijetnamu, gde o denuklearizaciji Korejskog poluostrva razgovore započinju lideri SAD i Severne Koreje, iz tamošnjeg komšiluka je stigla nova pretnja.

Nuklearne sile Indija i Pakistan zasad su svoje animozitete ispoljile obarajući jedna drugoj vojne avione. Može li ostati samo na tome? Opšta zabrinutost je sasvim opravdana jer barut je u 21. veku, očigledno, postao prevaziđena pokretačka energija vatrenog oružja, izgubivši bitku sa nuklearnom.

Prvo su avioni indijskog ratnog vazduhoplovstva u pakistanskom delu Kašmira napali terorističke kampove kao odgovor na napad bombaša-samoubice u kome je nedavno poginulo 40 indijskih vojnika u indijskom delu Kašmira, objasnio je indijski ministar Gadžendra Sing Šehavat.

Sjedinjene Države se oduvijek upliću u unutarnje politike suverenih država, a neke su epizode postale sastavni dio bogate povijesti američke "diplomacije" kojoj je uloga često bila svrgavanje demokratski izabranih vlasti ili diktatura, sasvim svejedno, a važno je da nasljednici bez pogovora slušaju zapovijedi iz Washingtona. Na koji će se to način odraditi, uopće nije važno.

Henry Kissinger: "Učinite to brzo!" i u Argentini je likvidirano i nestalo najmanje 10 000 ljudi

Kako izgleda "sloboda i demokracija" uvezena iz Sjedinjenih Država uvjerili smo se u Iraku, Afganistanu i Libiji, međutim, valja spomenuti i epizodu s kojom mnogi možda nisu upoznati. Riječ je o sadržaju razgovora između Henrya Kissingera i argentinskog admirala Césara Augusta Guzzettija u Santiagu u Čileu sredinom 1976. u kojem "američka administracija daje punu podršku vojnoj hunti i šest mjeseci da srede problem s "teroristima", odnosno ljevicom u Argentini.

Henry Kissinger i admiral Guzzeti su se potom susreli 07. listopada iste godine u Buenos Airesu. Tadašnji američki državni tajnik je argentinskom admiralu, koji se potužio na prigovore američkog veleposlanika Hilla zbog kršenja ljudskih prava, bez dvoumljenja rekao: "Što brže to učiniš, uspjeh će biti veći!" Nakon toga je u Argentini uslijedio pravi lov u kojem je do kraja 1976. nestalo ili ubijeno 10 000 sindikalnih čelnika, predstavnika ljevice, intelektualaca i običnih ljudi za koje se sumnjalo da pružaju podršku "crvenim teroristima". Po mišljenju mnogih, Henry Kissinger je dao zeleno svjetlo za masovne likvidacije u Argentini i zbog toga je odgovoran za zločine protiv čovječnosti.

Gđa. Victoria Nuland, kolačići i "J*beš EU!"

Možda netko misli kako ova mala digresija s Prljavim ratom u Latinskoj Americi nema veze s Obojenom revolucijom u Ukrajini ili drugim prevratima, ali nije baš tako, jer se Henry Kissinger koristio diplomacijom da nasilno svrgne i fizički ukloni nepoćudne političare u Argentini i cijeloj Latinskoj Americi, baš kao što je to Victoria Nuland učinila u Kijevu, samo na drugačiji način.

Wayne Madsen za Zakladu strateške kulture (SCF) piše kako su u Ukrajini ključnu ulogu odigrali pokojni senator John McCain koji je vodio republikanski ogranak organizacije National Endowment for Democracy (NED), izvoznika Obojenih revolucija, a tu je i institut Georga Sorosa "Open Society", potom medij kojim upravlja CIA, "Radio FreeEurope/RadioLiberty" i na kraju Victoria Nuland, tada pomoćnica bivšeg američkog državnog tajnika Johna Kerrya.

Pakistanski premijer Imran Kan pozvao je danas na razgovore s Indijom i rekao da se nada da će nadvladati razum da bi se smirila situacija poslije obostranih zračnih napada u regionu Kašmira.

- Historija nas uči da su ratovi puni pogrešnih procjena. Moje pitanje je da li možemo sebi priuštiti takve pogrešne procjene imajući u vidu oružje koje posjedujemo - rekao je Kan. On je dodao da dvije strane treba da "sjednu i razgovaraju".

Pakistanska vojska objavila je da je oborila dva indijska borbena aviona i zarobila dvojicu pilota. Lokalni mediji objavili su vide snimak na kojem je navodno prikazan jedan od njih.

- Mi nismo poduzeli akciju bez procjenjivanja štete na svojoj strani od indijskih zračnih udara, zato što smo htjeli da odgovor bude pravedan - rekao je Kan.

Indijsko ministarstvo vanjskih poslova ranije je objavilo da je jedan pakistanski avion oboren u zračnom incidentu i da je Indija izgubila jedan MiG-21.

Indijsko zrakoplovstvo jučer je bombardiralo jedan vojni kamp za obuku u Pakistanu, u regionu Kašmira. Pakistan je odbacio navode da su meta bili teroristi.

Visoki ruski dužnosnik optužio je u utorak Sjedinjene Države da razmještaju snage u Portoriko i Kolumbiju pripremajući se za vojnu intervenciju u Venezueli i svrgavanje s vlasti predsjednika Nicolasa Madura.

Venezuela prolazi kroz političku krizu a tijekom vikenda pogodili su je žestoki sukobi. SAD i niz drugih zemalja podržali su oporbenog čelnika te zemlje za privremenog predsjednika, dok Rusija i Kina stoje uz Madura.

"...Sjedinjene Države pripremaju vojnu invaziju na neovisnu državu", izjavio je Nikolaj Patrušev, tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, u intervjuu za tjednik Argumenti i fakti.

"Transfer američkih snaga za specijalne operacije u Portoriko, dolazak američkih snaga u Kolumbiju i druge činjenice pokazuju da Pentagon gomila snage u toj regiji kako bi ih koristio u operaciji za uklanjanje... Madura s vlasti", naglasio je.

Patrušev je kazao u intervjuu da je Washington zatražio od Moskve konzultacije o Venezueli te da je Rusija na njih pristala, ali da su ih američki dužnosnici u više navrata odgodili pod lažnim izgovorima.

Američki dužnosnici ranije su odbacili ruske navode o planovima SAD-a glede Venezuele kao neutemeljenu "propagandu".

Američki medij The Wall Street priopćio je kako Michael Cohen, bivši odvjetnik i pomoćnik predsjednika Donalda Trumpa, planira optužiti aktualnog američkog čelnika za kršenje zakona u vrijeme obnašanja dužnosti.

Takvo ponašanje povezano je s davanjem novca radi sprječavanja izbijanja skandala s porno-zvijezdom Stormy Daniels (pogledaj video ispod teksta). Ovu informaciju američkom mediju navodno je predao anonimni izvor, povezan sa sadržajem izjave koju će Coen dati pred Kongresom u srijedu, 27. veljače. Njegovo svjedočenje bit će održano pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma, a ukupno će morati svjedočiti pred tri odbora.

Dio svjedočenja održat će se "iza zatvorenih vrata". Coen će po prvi puta neposredno optužiti Trumpa za protuzakonita djela u vrijeme obnašanja njegove predsjedničke dužnosti. Upravo je afera sa spomenutom porno-glumicom i nastojanje njezinog zatašavanja posredstvom dodjele novca vrlo opasna po Trumpa, puno više nego li napuhana proturuska histerija oko umješanosti Moskve u američke izbore, koja, zapravo, odgovara ukupnom američkom političkom establišmentu u provedbi vanjske politike SAD-a, za koju je potreban "opasni neprijatelj", zbog kojeg će se zbiti redovi svih demokratskih snaga svijeta u borbi protiv "diktature" koja tom istom svijetu prijeti.

Ali osim porno-afere, još jedna velika opasnost po Trumpa dolazi od svjedočenja Michaela Coena. Naime, očekuje se da on objavi neke Trumpove financijske račune, koje WSJ naziva "zakulisnim" podrobnostima. Cohen, navodno, mora govoriti o tome, kako je Trump s vremena na vrijeme povećavao ili smanjivao vrijednost svojih aktiva za poslovne i osobne ciljeve, uključno i neisplatu poreza na imovinu. Odvjetnik će, također, iznijeti dokaze o "laži, rasizmu i prijevarama" od strane Trumpa, prenosi WSJ riječi svoga izvora. Navodno je Trump koristio rasističke primjedbe o izboru afroamerikanaca i njihovom načinu života.

Kada sagledamo sve ovo o čemu piše WSJ, nedvojbeno je kako se sutra očekuje vrlo zanimljiv dan u američkom Kongresu. Međutim, s obzirom na to da će se dio svjedočenja odvijati izvan dometa javnosti, jasno je kako će najzanimljivije "pikanterije" ipak ostati rezervirane samo za pomno odabrane uši, i da će Trumpu suprostavljeni politički tabor onda s njima "trgovati" u pregovorima oko raznih osjetljivih pitanja američke, prije svega unutarnje politike. Jer je po onoj vanjskoj, prije svega u odnosu na Rusiju, kao glavni lajtmotiv američke ukupne vanjske politike, Trump već odavno "kooperativan" i pristao je biti dio ranije uspostavljenog mainstrema.

Nakon Vijetnamskog rata američke imperijalističke intervencije prolaze kroz nekoliko faza. Odmah po sramotnom porazu njihovih vojnih snaga od strane oslobodilačkih snaga Vijetnama i pod pritiskom američke javnosti, koja je umorna od tog rata, imperijalističke vojne intervencije, špijunaža protivnika i uobičajena praksa svrgavanja vlada bilježi pad.

No, polako tijekom predsjedničkog mandata Geralda Forda i posebice Jimmya Cartera imperijalistički apetiti doživljavaju preporod kroz podršku hibridnim ratovima u Angoli, Mozambiku, Gvineji Bisau i neoliberalnim vojnim diktatorima u Latinskoj Americi.

Prva velika vojna intervencija je provedena tijekom Carterovog drugog predsjedničkog mandata. SAD tada pružaju snažnu potporu pobuni islamista protiv sekularne vlade u Afganistanu i usponu islamističkih militanata koje uz SAD 1979. sponzoriraju Saudijska Arabija i Pakistan. Slijedi američka invazija Grenade 1983. godina, a za predsjedništva Ronalda Reagana se 1989. napala Panama, dok je Irak prvi put napadnut 1991. u vrijeme predsjedništva Busha starijeg. Nakon toga, SAD vojno interveniraju na Balkanu što završava bombardiranjem krnje Jugoslavije 1999. pod predsjednikom Clintonom.

U početku preporođeni imperijalizam Ameriku financijski ne košta previše, a nema ni toliko ljudskih žrtava u redovima američke vojske, stoga izostaje otpor javnosti. Kako nema protivljenja niti u Kongresu ni u javnom mnijenju, imperijalistički apetiti iz '90-ih rastu, a sve kulminira 11. rujna 2001.

Slučajno ili ne, 2000. je čvrsto ustrojen kompletan ideološki i vojni aparat za direktne vojne intervencije i slijedi duga serija ratova u različitim geografskim područjima. U njih su uračunate dugoročne velike obveze gospodarskih resursa i vojnog osoblja, sve bez ikakvog ometanja od strane Kongresa i bez javnog protivljenja. Barem u početku.

Od političkih i vojnih arhitekata su ciljevi ove serije ratova jasni i definirani kako slijedi:

1. Uništavanje vlada, država i njihove sigurnosne strukture, državnih institucije svih onih koji se protive aneksiji cijele Palestine od strane Izraela.

2. Svrgavanje vlada i uništavanje država koje promiču politiku nacionalne neovisnosti i ne podržavaju zaljevske poslušničke monarhističke režime.