Gospodari lutakaS


TV

Predsjednik Venezuele Maduro, u intervju za ABC News, kaže da ne brine zbog Trumpa, već zbog ljudi koji ga okružuju

Irina Meter
geopolitika.news
Uto, 26 Vel 2019 00:00 UTC
maduro intervju abc
© ABC NewsNicolas Maduro tijekom intervjua za ABC News 25. veljače 2019. godine
Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro izjavio je kako SAD provociraju krizu u Venezueli u okviru plana vojne intervencije i pokretanja ratova u Latinskoj Americi.

"Sve što radi američka vlada osuđeno je na propast. Oni nastoje izazvati krizu, kako bi opravdali političku eskalaciju i vojnu intervenciju protiv Venezuele i pokrenuli rat u Latinskoj Americi", izjavio je Maduro u intervjuu televiziji ABC News. Kazao je kako Washington želi venezuelansku naftu i da je u tu svrhu spreman pokrenuti rat.

Maduro je, jučer, 25. veljače u kolumbijskom glavnom gradu Bogoti održanu konferenciju ministara vanjskih poslova država Gruppa Lima, nazvao "dijelom političkih nastojanja za formiranje paralelne vlade u Venezueli".

"Venezuela ima pravo na mir, u zemlji postoje legitimne institucije. Ja, kao predsjednik Venezuele, spreman sam na neposredni dijalog s vašom (američkom) vladom... Mi predstavljamo Južnu Ameriku, vi Sjevernu. Problemi u 21. stoljeću ne rješavaju se hladnim ratom, on treba ostati iza", izjavio je za ABC News Nicolas Maduro.


Komentar: SAD ne želi pregovore s Venezuelom, želi rat - Iz Venezuele poručuju da će se zemlja braniti


Vojni prevrati i intervencije su put koji je slijedio bivši predsjednik SAD-a Barack Obama, kazao je Maduro i pozvao Trumpa da u njemu vidi lice partnera za mirni dijalog, dodavši, kako "ne smije biti rata, neovisno o tome jeste li vi komunist ili antikomunist".

Pri tom je kazao kako se više ne brine zbog Trumpa, već zbog ljudi koji ga okružuju: potpredsjednika Mikea Pence, koji "ništa ne razumije o svjetskoj politici i latinskoameričkoj politici", i Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, koji je "ekstremist i ekspert u sferi hladnog rata".


Komentar: Ovdje je sasvim neopravdano izostavljeni Elliott Abrams: Ilhan Omar daje zasluženi javni poraz lažljivom ratnom huškaču Elliott Abramsu, kao i Mike Pompeo, agent CIA-e.


Komentar: Kompletan intervju s predsjednikom Venezuele, na engl. jeziku, možete pogledati ovdje.

Više...
Chess

Pence i Gaudio nisu uvjerili Skupinu iz Lime u “vojno rješenje” - "sve opcije su još na stolu" za Venezuelu, kažu iz Washingtona


logicno.com
Uto, 26 Vel 2019 00:00 UTC
pence i guaido
Nakon sukoba i pokušaja proboja "humanitarne pomoći" 23. veljače kroz prijelaze Cúcuta-Táchira i Paracaima - Amazonas, za sada su napetosti na venecuelanskoj granici s Kolumbijom i Brazilom popustile

Ideja, vjerojatno zamišljena od strane posebnog Trumpovog izaslanika Elliotta Abramsaa, bila je eskalacija do točke sukoba u kojoj bi vlada Nicolasa Madura mogla biti kriminalizirana, što bi dalo opravdanje za agresiju od strane Washingtona i Bogote.

Različite verzije potvrđuju da su iza paljenja kamiona na graničnom mostu Francisco de Paula Santander bili pripadnici kolumbijskih paravojnih snaga, a to je trebao biti "casus belli" za vojnu intervenciju u Venezueli, baš poput iračkog "oružja za masovno uništenje" i "Gaddafijevog bombardiranja civila" u Libiji.

Sljedeći korak koalicije protiv Venezuele je bio sazivanje sastanka takozvane Grupe Lima jučer u Bogoti, koji je sazvan od američkog potpredsjednika Mikea Pencea, koji je prisustvovao na konklavi.

Na sastanku, koji je dijelom bio pokriven od korporativnih medija, bio je vidljiv nedostatak konsenzusa o mogućoj vojnoj intervenciji koju bi predvodio Pentagon i čini se da su svi bili protiv Ivana Duquea i Mikea Pencea.

Prije sastanka je bjegunac iz Venezuele Antonio Ledezma dao izjavu u kojoj je zatražio od svog partnera Juana Guaidóa da na sastanku zatraži "humanitarnu intervenciju na temelju odgovornosti za zaštitu (R2P)", što je američki "pravni" pristup koji se koristio u bombardiranju SR Jugoslavije i Libije. Time se još jednom potvrdila spremnost venecuelanske proameričke opozicije da kao jedinu moguću promiče američku "vojnu opciju".

Unatoč tim uzvicima, dio američkog i latinoameričkog establišmenta ne podržava operaciju ovog tipa. Tog je mišljenja i José Miguel Vivanca, direktor za Latinsku Ameriku Human Rights Watcha

Isto tako je i Europska komisija, preko glasnogovornice EU za vanjske poslove, Maje Kocijančič, izrazila "vrlo jasnu volju da se mora izbjeći vojna intervencija".

Komentar: Povezano: Također pogledajte: Nastanak Juana Guaidóa: Kako je američki laboratorij za promjenu režima stvorio vođu venezuelanskog državnog udara

Više...
Arrow Up

Međunarodni sud pravde odlučio da Velika Britanija mora Mauricijusu vratiti otočje Chahos u Indijskom oceanu


index.hr
Pon, 25 Vel 2019 21:33 UTC
otočje Chagos
Međunarodni sud pravde (ICJ) u ponedjeljak je objavio da Velika Britanija mora Mauricijusu vratiti otočje Chagos u Indijskom oceanu, dodajući kako je Britanija nepravedno otjerala populaciju s otočja 1970-ih kako bi omogućila izgradnju američke zračne baze na otoku Diego Garcia.

Britanija je arhipelag razdvojila od kolonijalnog otočnog teritorija Mauricijusa 1965., tri godine prije nego su Mauricijusu dali neovisnost, bez tih otoka.

Ranih 1970-ih, istjerali su gotovo dvije tisuće stanovnika na Mauricijus i Sejšele kako bi napravili prostora za bazu na najvećem otoku, Diego Garcia koji su dali u najam SAD-u.

Britanija djelovala nezakonito

U neobvezujućem mišljenju savjetnika, vrhovni sud Ujedinjenih naroda za međudržavne sporove tvrdi kako je Britanija djelovala nezakonito u procesu dekolonizacije te bi se trebala odreći kontrole nad otocima koje naziva Teritorijem Britanskog Indijskog oceana.

Iako se od suda nije tražilo mišljenje o suverenitetu, odluka koju je donio u ponedjeljak zapravo poziva Veliku Britaniju da Mauricijusu prepusti otočje koje kontrolira od 1814. godine.

Predsjedavajući sudac Abdulqawi Yusuf rekao je u sažetku odluke kako Britanija "ima obavezu okončati administraciju nad otočjem Chagos čim prije".

Ovaj slučaj na Međunarodnom sudu za pravdu (ICJ) smatra se testom zakonitosti sporazuma postignutih između velikih sila i manjih država krajem kolonijalne ere.

Stanovnici Chagosa godinama su lobirali u Londonu kako bi im se dopustio povratak na otočje. Britanija je 2016. produžila SAD-u najam otoka Diego Garcia do 2036. te su rekli kako se protjerani otočani ne mogu vratiti.

Premijer Mauricijusa Praving Jugnauth rekao je kako je ovo "povijesni trenutak za Mauricijus i njegov narod, uključujući i stanovnike Chagosa koji su nepošteno izbačeni iz svoje domovine te im se sprječava povratak zadnjih pola stoljeća".

Komentar: Diego Garcia: Američka vojska prisilno preselila stanovništvo i ubila njihove kućne ljubimce plinom kako bi zauzeli otok
... A onda su jednog dana, naježeni NATO generali raširili hladnoratovske karte i zlokobno pokazali prstom na ostrvo. Dijego Garsija je označeno kao jedinstveni prirodni nosač aviona i buduća baza "strateške prednosti". Pod tim dugim NATO prstima, zakotrljala se zlehuda sudbina ostrvljana. Naime, britanska vlada je u punoj tajnosti, zaobišavši parlament i javnost, 1966. potpisala ugovor sa vojskom SAD o korišćenju Dijega Garsije na 50 godina. Cijena - zbilja sitnica: tričavi popust prilikom kupovine američke mornaričke opreme i oružja. Jedini američki uslov, britak i nacistički uprošćen, je bio: očistiti ostrvo! ...


Više...
Pirates

SOTT Fokus: Nastanak Juana Guaidóa: Kako je američki laboratorij za promjenu režima stvorio vođu venezuelanskog državnog udara

Dan Cohen & Max Blumenthal
Gray Zone
Uto, 29 Sij 2019 16:41 UTC
Juan Guaido
© AP Photo/Fernando LlanoJuan Guaidó, projekt i potrošna roba američke "duboke države".
Prije sudbonosnog dana 22. siječnja, manje od jednog od pet građana Venezuele je čulo za Juana Guaidóa. Samo prije nekoliko mjeseci, 35-godišnjak je bio nepoznata ličnost u politički marginalnoj krajnje desničarskoj grupi blisko povezanoj s groznim činovima uličnog nasilja. Čak i u njegovoj vlastitoj stranci, Guaidó je bio srednjerangirana osoba u Nacionalnoj skupštini kojom prevladava oporba, i koja je trenutno pod nepoštivanjem prema ustavu Venezuele.

Ali nakon jednog telefonskog poziva američkog potpredsjednika Mikea Pencea, Guaidó se samoproglasio predsjednikom Venezuele. Pomazan za vođu svoje zemlje od strane Washingtona, prethodno nepoznati stanovnik političkog dna prešao je na međunarodnu scenu kao vođa nacije s najvećim svjetskim rezervama nafte i kojeg su odabrale SAD.

Ponavljajući konsenzus Washingtona, uredništvo New York Timesa pozdravilo je Guaidóa kao "vjerodostojnog suparnika" Maduru s "osvježavajućim stilom i vizijom napretka zemlje". Redakcija Bloomberg Newsa pozdravila ga je zbog traženja "obnove demokracije", a Wall Street Journal proglasio ga je "novim demokratskim vođom". U međuvremenu, Kanada, brojne europske države, Izrael i blok desničarskih latinoameričkih vlada poznati kao Lima Group priznali su Guaidóa kao legitimnog vođu Venezuele.
Više...
Mail

Kuba: Velikom većinom podržan novi ustav - zadržan jednopartijski sustav, uvode se određene društvene i gospodarske reforme


index.hr
Pon, 25 Vel 2019 00:00 UTC
kuba referendum
Kubanci su na referendumu u nedjelju premoćnom većinom podržali novi ustav koji zadržava jednopartijski sustav u zemlji, ali uvodi određene društvene i gospodarske reforme, objavilo je u ponedjeljak državno izborno povjerenstvo.

Predsjednica povjerenstva Alina Balseiro Gutierrez kazala je na konferenciji za tisak da je na referendumu sudjelovalo 84,4 posto od 7,8 milijuna upisanih glasača. Dodala je da je za ustav glasalo 73,3 posto ukupnog broja glasača, 7,6 posto je bilo protiv, dok je 4,5 posto upisanih birača pogrešno ispunilo listić ili ga je ostavilo praznim.

Za usporedbu, kad je 1976. godine održan referendum o sadašnjem ustavu, 99,02 posto izašlih birača podržalo je ustav.

Na Kubi ne postoje izlazne ankete i neovisni promatrači, ali i građani, mogu pratiti prebrojavanje glasačkih listića u svojim četvrtima, te se čini da lokalna izvješća potvrđuju službene rezultate. Yoani Sanchez, najpoznatija disidentica i pionirka među blogerima na Kubi, koja vodi neovisni list u digitalnom izdanju, izložila se uvredama u vlastitom susjedstvu jer je pratila prebrojavanje glasova. Svjedočila je tako da je na 400 glasačkih listića bio zaokružen odgovor ''da'' novom ustavu, a samo je 25 bilo protiv. Neovisni list El Toque zatražio je korisnike da šalju rezultate prebrojavanja iz svojih četvrti. Njih desetak pokazalo je nadmoćnu pobjedu ''da''.

Rasprave trajale mjesecima

Rasprava o prijedlogu novog ustava vodila se mjesecima. Vlada je isticala da novi ustav s jedne strane čuva kontinuitet politike vođe kubanske revolucije Fidela Castra, a istodobno je prilagođen zahtjevima današnjice. Protivnici ističu da novi ustav nastavlja jednostranačku vladavinu Komunističke partije i gušenje sloboda.

Predsjednik Miguel Díaz-Canel istaknuo je važnost novog ustava karipskog otoka. "Ustav proširuje građanska prava, riječ je o modernom i naprednom dokumentu koji će omogućiti lakši i odlučniji napredak."

Tekstom novog ustava priznaje se pravo privatnog vlasništva, uloga tržišno orijentiranog gospodarstva i važnost stranih ulaganja. Uvodi se institucija premijera, a broj predsjedničkih mandata, koji je dosad bio neograničen, ograničava na dva.

Međutim, iz konačne verzije izbrisana je formulacija koja bi otvorila put sklapanju istospolnog braka, čemu su se usprotivile crkve.
Više...
Chess

Venezuelanska "opozicija" želi izazvati sukobe: Napadi na Nacionalnu gardu na granici sa Kolumbijom


Sputnik
Pon, 25 Vel 2019 21:40 UTC
venezuela
© REUTERS / Marco Bello
Pripadnici opozicije su počeli da gađaju kordone policije "molotovljevim koktelima" na mostu "Simon Bolivar" na granici sa Kolumbijom, javlja dopisnik Sputnjika sa lica mesta.

Osim "molotovljevim koktelima", opozicionari Nacionalnu gardu Venecuele gađaju i kamenjem.

Policajci su upotrebili suzavac, a pripremili su i vodene topove za slučaj proboja na teritoriju Venecuele. Sukobi se nastavljaju.

Ranije je oficir Nacionalne garde Venecuele razgovarao sa pripadnicima opozicije na mostu "Simon Bolivar" na granici sa Kolumbijom i pozvao ih da se uzdrže od eskalacije napetosti.

Opozicionari su prešli sredinu mosta, uzvikujući parole protiv aktuelnog predsednika Nikolasa Madura.

Ranije je vojska Bolivarske Republike saopštila da je naoružana grupa juče napala položaj Nacionalne garde Venecuele na granici sa Kolumbijom.

Komentar: Izazvati sukob i onda za to optužiti venezuelanskog predsjednika Madura.

Više...
Pirates

EU traži "mirno i demokratsko rješenje u Venezueli koje isključuje bilo kakvu primjenu sile"


jutarnji.hr
Pon, 25 Vel 2019 21:14 UTC
zastava venezuela
© AP Foto / Andrea Comas
Limska skupina, čije članice uglavnom nisu sklone predsjedniku Nicolasu Maduru, počela je u ponedjeljak u Bogoti važan sastanak radi pronalaženja rješenja za venezuelsku krizu, na kojemu sudjeluju oporbeni čelnik Juan Guaido i američki potpredsjednik Mike Pence.

Pence je Guaidou, koji se proglasio privremenim predsjednikom Venezuele, poručio da su Sjedinjene Države uz njega, i da može računati na punu potporu predsjednika Donalda Trumpa.

"Za vas predsjedniče Guaido, vrlo jednostavna poruka predsjednika Trumpa: s vama smo 100 posto", rekao je Mike Pence.

On je također istaknuo da je nasilje koje je buknulo tijekom vikenda za vrijeme pokušaja dostave hrane i lijekova Venezueli učvrstilo odluku SAD-a da podupre Guaidoa.

Washington će biti uz njega sve dok sloboda ne bude obnovljena u Venezueli, rekao je Pence na sastanku Limske skupine.

"U Limskoj skupini borimo se za mirno rješenje", rekao je zamjenik peruanskog ministra vanjskih poslova Hugo de Zela na početku sastanka.

"Više puta smo isticali našu opredijeljenost za demokratsku tranziciju i za uspostavu ustavnog poretka u Venezueli", dodao je kolumbijski ministar vanjskih poslova i domaćin susreta Carlos Holmes Trujillo.

"Došlo je vrijeme da donesemo i druge mjere radi izolacije režima; jasnije mjere kojima će se pojačati pritisak i spremni smo odlučnije djelovati na političkom i na financijskom planu", rekao je Hugo de Zela.

Iz Bruxellesa je Europska unija pozvala da se "spriječi vojna intervencija" u Venezueli i rekla da je u kontaktu sa svim stranama koje sudjeluju u krizi.

"Treba spriječiti vojnu intervenciju", rekla je glasnogovornica visoke europske predstavnice za vanjsku politiku Federice Mogherini na dnevnoj tiskovnoj konferenciji Europske komisije.

EU traži "mirno i demokratsko rješenje u Venezueli (...) koje isključuje bilo kakvu primjenu sile" i u tom smislu djeluje u međunarodnoj kontaktnoj skupini, dodala je Maja Kocjančič.

Komentar: Tako su države EU proglasile Guaida predsjednikom Venezuele, unatoč činjenici da je sama nacija legitimno glasovala za Madura kao svog lidera, ali sada poziva na "mirno i demokratsko rješenje u Venezueli"? Je li EU iznenada promijenila svoje mišljenje ili je samo u potrazi za nepristranošću dok SAD i njene sluga izazivaju nevolje?

Više...
Caesar

Pobjeda: Assad posjećuje saveznika Irana prvi put od kada je Zapad započeo rat da ga ubije


jutarnji.hr
Pon, 25 Vel 2019 23:08 UTC
assad rouhani
© Reuters / SANA
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad boravi u ponedjeljak u službenom posjetu Iranu što je jedan od njegovih rijetkih odlazaka u inozemstvo od početka građanskog rata u Siriji 2011. godine.

Ovo je al-Asadovo prvo putovanje u Iran u posljednjih osam godina. Prošle je godine otputovao u Rusiju gdje se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju na obali Crnog mora.


Komentar: Humanitarci i prvaci Izraela u ovom trenutku imaju aneurizmu.

8 godina posredničkog rata, 15 godina tajnih i manipulativnih operacija, vjerojatno su koštale više od trilijuna dolara. I pola milijuna umrlih Sirijaca. I kulturni šok u Europi od milijuna izbjeglica.

Pa ipak, Assad je još uvijek tamo braneći svoju zemlju od združenih snaga najvećeg (iako najslabijeg) ratnog stroja ikada nagomilanog na Zemlji.

Pozdravljamo te.

Više...
Stock Up

Kako je "prokleti KGB špijun" Putin za rusku ekonomiju i financije odabrao najpovoljnije opcije

Nermin N.
logicno.com
Pon, 25 Vel 2019 00:00 UTC
rusija
Kada su uvedene sankcije Rusiji i oborena cijena nafte, mnogi su predviđali urušavanje ruskog gospodarstva koje se, prema mišljenju stručnjaka, neće moći oporaviti zbog velike ovisnosti o izvozu. Čak su i Putinovi suradnici, poput savjetnika za ekonomiju, insistirali da se na čelo Središnje banke Rusije postave stari kadrovi vjerni fiksnom tečaju kao u vrijeme Sovjetskog Saveza i da ne vjeruje guvernerki Nabiullini i njezinoj politici slobodnog ili plutajućeg tečaja rublje. Međutim, danas, nekoliko godina kasnije, ispostavilo se da je "prokleti KGB špijun" Vladimir Putin za rusku ekonomiju i financije odabrao najpovoljnije opcije.

Rusija je uspješno preboljela "nizozemsku bolest" i ove će godine imati ekonomski rast veći od eurozone, koji usporava najviše zbog situacije u Njemačkoj.

Ograničeni stručnjaci gotovo uvijek imaju profesionalnu deformaciju da često mislite kako su određene stvari poznate, razumljive i očigledne, ali se kasnije za mnoge ispostavi da su griješili.

Usput rečeno, "nizozemska bolest" bi se trebala zvati "španjolskom bolešću", jer se u Španjolskoj pojavila puno ranije, ali pogledajmo o čemu je riječ.

Dakle, "nizozemska bolest" ili "efekt Groningena" je pojava u gospodarstvu kada visoka dobit iz bilo kojeg sektora gospodarstva, najčešće izvozno orijentiranog ili na proizvodnju resursa, dovodi do propadanja drugih sektora.

Prvi primjer je Španjolska koja je od velikih geografskih otkrića počela uvozili gotovo besplatno zlato iz obje Amerike. Profit je bio toliko superioran u odnosu na sve druge gospodarske aktivnosti da ih je u smislu profita činio gotovo besmislenima. Jedina industrija koja je imala koristi od takve ekonomije je bila brodogradnja, jer je Španjolska trebala mnogo jedrenjaka da ovo zlato preveze iz Sjeverne i Južne Amerike u Europu, točnije u svoju kraljevinu. Ali tako veliki dotok zlata je uzrokovao njegovu deprecijaciju i Španjolska je bila pogođena inflacijom.

Drugi primjer je otok Nauru na kojem su tradicionalni obrti, kao ribolov, uzgoj banana, kokosa, papaje i ananasa, bili vrlo jaki i davali su ljudima sigurnost.

Komentar: Pogledajte još:

Više...
Quenelle

Odgovor na histeriju: Kineski pojas Hong Kong - Makao mijenja pravila igre zauvijek

Milena Cmiljanić
Sputnik
Pon, 25 Vel 2019 07:02 UTC
Hong Kong
© AP Photo / Kin Cheung
U trenutku prave histerije u SAD koju je izazvao kineski tehnološki gigant "Huavej", Kina priprema novi udarac za svog istočnog protivnika - pravi novu silicijumsku dolinu u pojasu od Hongkonga do Makaa.

Trgovinski pregovori između Kine i SAD ulaze u finalnu fazu, ali Peking paralelno s tim investira u velike projekte koji jednom zauvek mogu da promene pravila igre. Radi se o pojasu Hongkong-Makao, koji će postati klaster za visoke tehnologije.

Nova strategija predviđa odlučni napredak u sferi tehnologija i realizovaće se u četiri velika grada: Hongkongu, Šendženu, Makau i Guangdžouu. Taj region, u kome živi više od 67 miliona ljudi, uskoro će moći da se pohvali ekonomijom vrednom hiljadu milijardi dolara, što premašuje vrednost japanskog izvoza.

Komentar: Povezano: Huawei, tehnološki rat i geopolitika

Više...