Partija socijalista Moldavije, koja podržava predsednika te zemlje Igora Dodona i zalaže se za obnavljanje odnosa sa Rusijom, pobedila je na parlamentarnim izborima, potvrdila je Centralna izborna komisija.

Nakon sumiranja rezultata izbora, Centralna izborna komisija izračunala je broj mandata za sve stranke koje su izabrane u Parlament, a takođe je donela odluku da preda podatke Ustavnom sudu, saopštila je predsednica CIK Alina Rusu.

Socijalisti su osvojili 35 mandata u Parlamentu koji ima 101 poslaničko mesto, a odmah za njima su Demokratska partija Moldavije, koja je osvojila 30 mesta, i proevropski opozicioni blok Akum, koji je osvojio 26 poslaničkih mandata. Partija Šor je osvojila sedam mandata, a tri mesta su dobili nezavisni kandidati.

Parlamentarni izbori u Moldaviji održani su 24. februara.

Kandidatura alžirskog predsjednika Abdula Aziza Bouteflike (81) za peti mandat po redu je izazvala masovne prosvjede u zemlji. Zakašnjelo "Arapsko proljeće", koja je već potreslo i devastiralo sve susjede zemlje, napokon je u obliku masovnih demonstracija stiglu u Alžir, a to nije slučajno.

Prema lokalnom portalu TSA Algerie u prosvjedima diljem zemlje sudjeluje više od 800 tisuća ljudi, a ima i ubačenih militanata koji napadaju snage sigurnosti.

Tijekom prosvjeda je došlo do sukoba s policijom i ozlijeđene su osobe. Policija je privela 45 demonstranata. Televizijski kanal Sky News Arabia kaže da je jedna osoba ubijena, ali službene potvrde ove informacije nema.

Prema navodima policije, većina zatočenika bila je pod utjecajem "psihotropnih tvari" i droga.

Policija je rekla da su se tijekom dana prosvjednicima pridružili pobunjenici koji počeli "uništavati državnu imovinu" i upuštati se u borbe.

Specijalne snage su spriječile teška kaznena djela i pritvorile najaktivnije huligane. Prijavljeno je da su sve žrtve hospitalizirane.

Predsjednički izbori u Alžiru su zakazani za 18. travnja. Abdul Aziz Bouteflika je predsjednik od 1999. godine. Već je četiri puta izabran na tu dužnosti, 1999., 2004., 2009. i 2014. godine, a ljudi u zemlji ga poštuju zato što je uspio pronaći način da zemlju izvuče iz građanskog rata i suzbije islamističku pobunu koja je u deset godina odnijela 200 000 života.

Bouteflika je 10. veljače objavio da se ponovno kandidira za novi predsjednički mandat, što je izazvalo revolt oporbe i zakašnjelo Arapsko proljeće koje je predsjednik uspio odbiti 2011. godine, iako je i Alžir bio na listi zemalja u kojima su zapadne zemlje, Katar i Turska odlučili da treba svrgnuti lokalni autokratski režim.

Više od 800 od predviđenih 1.230 kilometara plinovoda Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke već je izgrađeno, saopćio je izvođač projekta ruskog naftnog diva Gazproma.

"Radovi se odvijaju dobro i bez kašnjenja. Plinovod planiramo dovršiti do kraja 2019. godine", rekao je voditelj projekta Henning Kothe.

Plinovod, koji prolazi vodama Finske, Švedske i Danske, biti će ukupno dug 1.230 kilometara.

U izgradnji plinovoda učestvuje više od 1.000 radnika i dvadesetak brodova angažiranih na radovima u Baltičkom moru.

Uz Gazprom, u projektu plinovoda su uključene i neke evropske kompanije - njemački Wintershall i Uniper, anglo-holandski Shell, francuski Engie i austrijski OMV.

Brojna negodovonja

Izgradnja tog plinovoda, na kojem je insistirala Njemačka, izazvala je brojna negodovanja kod većine članica Evropske unije, ali Evropska komisija je početkom godine odobrila dogovor, nakon što je Francuska odlučila u posljednjem trenutku stati na stranu Berlina.

Sjeverni tok 2 su mnogi vidjeli kao projekt koji ide suprotno od ciljeva i kojim se dodatno povećava ovisnost o Rusiji, pomaže se Rusiji da zaobiđe Ukrajinu i Poljsku.

Evropska komisija je svojevremeno zaustavila projekt Južni tok, koji je trebao dopremiti ruski plin preko balkanskih država.

Za brojne članice, posebno Poljsku, kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa izrečene na zadnjem samitu NATO-a u Briselu na račun projekta Sjeverni tok 2 čine se razumnim.

Iransko ministarstvo spoljnih poslova je danas snažno osudilo "neodgovorni" britanski akt zabrane libanskog Hezbollaha.

Kako prenosi agencija IRNA, portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Bahram Ghasemi je rekao da "pogrešan potez" neće doprinjeti stabilnosti i sigurnosti u Libanu kao i da ignoriše volju "velikog dijela" libanskog naroda.

Ghasemi je rekao da Libanci podržavaju Hezbolhah koji "brani teritorijalni integritet Libana i bori se protiv terorizma". Iran je ključni saveznik Hezbollaha.

U Velikoj Britaniji će pripadnost Hezbollahu ili pozivanje na podršku toj organizaciji ubuduće biti krivično djelo, kažnjivo sa do 10 godina zatvora.

Nema odvojenih krila

Do sada je u Velikoj Britaniji ilegalno bilo samo vojno krilo te organizacije ali ne i političko.


Hezbollah ne priznaje postojanje odvojenih krila.

U objašnjenju odluke Vlada Velike Britanije navela je da organizacija nastavlja sakupljati oružje, što je u suprotnosti s rezolucijama Vijeća sigurnosti, dok je njena podrška sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu produžila "sukob i brutalnu i nasilnu represiju režima nad sirijskim narodom".

Američka vojska u Siriji odbila je da propusti saobraćajnu kolonu s izbeglicama na teritoriju zone Tanf. Izbeglice su krenule iz kampa "Rubkan", saopštio je rukovodilac ruskog Centra za pomirenje neprijateljskih strana u Siriji, general-potporučnik Sergej Solomatin.

"Američka strana je odgovorila odbijanjem na zajedničko obraćanje međuresornih koordinacionih štabova Rusije i Sirije za organizovanje povratka i razmeštanja izbeglica s molbom da se propuste saobraćajne kolone na teritoriju zone Tanf", rekao je Solomatin.

Odbijanje je, prema njegovim rečima, usledilo bez obzira na to što su sirijske vlasti uspešno realizovale sve neophodne mere za izvođenje izbeglica iz kampa "Rubkan" u mesta njihovog stalnog prebivališta.

Zbog indo-pakistanskog sukoba, situacije u Venezueli i neuspjelog sastanka Trumpa i Kim-Jong-una u Hanoiu je gotovo neopaženo prošao jedanaesti i najvažniji sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Moskvi.

Izraelski je gost od svog domaćina jasno čuo da Moskva nema nikakav utjecaj da prisili Iran da ode ili da zaustavi protok oružja u Damask i da će Iran ostati u Siriji zato što Rusija nema pravo glasa u sirijsko-iranskim odnosima.

Moskva je obavijestila Tel Aviv o odluci Damaska da će sirijske snage odgovoriti na bilo kakvo buduće bombardiranje i da o tom pitanju neće tražiti dozvolu Rusije.

Prema dobro informiranim izvorima u Damasku, samo nekoliko sati iznenadne posjete sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada Teheranu je bilo dovoljno za slanje poruka u svim smjerovima. Posjet Assada Teheranu se dogodio kao grom iz vedra neba i to neposredno prije zakazanog sastanka Netanyahua s Putinom. U početku nije bilo objavljeno kojim je zrakoplovom sirijski predsjednik putovao u glavni grad Islamske Republike, ali je u dva leta izvan granica, za koje se zna, jedan u radni posjet Moskvi i drugi na odmor na Krim, letio ruskim vojnim zrakoplovima.

Ovaj put je Assad za Teheran letio svojim službenim avionom, ali su ga od Damaska do Teherana pratila četiri ruska borbena zrakoplova i američka koalicija je upozorena da se ne približava zrakoplovu sirijskog predsjednika.

"Četiri ruska borbena zrakoplova su pratila zrakoplov kojim je sirijski predsjednik posjetio Iranu i vratio se iz njega", izvijestio je libanonski list Al-Diyar i dodao da je sirijski predsjednik putovao u Teheran preko zračnog prostora Iraka.

"Kako bi se izbjegli incidenti, zrakoplovno zapovjedništvo međunarodne koalicije pod vodstvom Sjedinjenih Država je upozoreno da se ne približava zrakoplovu Bashara Al-Assada", navodi se u priopćenju,

Ovaj iznenadni posjet, na kojem nije rečeno ništa što već nismo čuli, ali organiziran uoči odlaska Netanyahua u Moskvu je bio poruka da se pokaže snažan zacementirani odnos između Irana i Sirije, imun od bilo kakvog vanjskog uplitanja i da Sirija ima suvereno pravo da bira svoje strateške partnere. Tajnovitost posjeta mnogo govori o sirijsko-iranskim odnosima.

Rusija je vršila pritisak na predsjednika Obamu kako bi spriječila SAD da bombardira Damask pod lažnim izgovorom korištenja kemijskog oružja. Nakon toga je Moskva u Siriji vojno intervenirala 2015. godine, pomogla Siriji u pobjedi, nametnula politički dijalog, zaštitila je Siriju u međunarodnoj areni, ubrzala povratak izbjeglica koje se SAD htjele iskoristiti u neuspjelom pokušaju da steknu ustupke koje nisu mogle dobiti ratom.

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro naredio je premeštanje evropskog sedišta državne naftne kompanije PDVSA u Rusiju, rekla je potpredsednica Venecuele Delsi Rodrigez.

Tokom prethodnih meseci, vodila se bitka između naftne industrije Venecuele, koja velikim delom puni državni budžet.

SAD su uvele sankcije kompaniji PDVSA u pokušaju da spreče finansiranje Madurove vlade.

Amerika je u januaru zamrzla sedam milijardi dolara koji pripadaju kompaniji PDVSA.

"Rusija i Bjelorusija su ostale zajedno i odgovorne za slavenski svijet, za slavensku civilizaciju", izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko na sastanku s predstavnicima javnosti i medija.

"Moramo biti zajedno", rekao je Lukašenko, prenosi bjeloruska državna agencija Belta.

U isto vrijeme je rekao da Bjelorusi, iako žele biti s Rusijom, žele "živjeti u svom domu", te kako je to put kojim treba ići.

"Ostali smo zajedno. Mi smo odgovorni za ovaj slavenski svijet, za slavensku civilizaciju. Ako ovo bude uništeno, našoj djeci će biti teško", rekao je Lukašenko.

Prema njegovim riječima, "sveti zadatak" s kojim se suočavaju Minsk i Moskva jest očuvanje odnosa između zemalja.

"Hvala Bogu, u Rusiji su se počeli brinuti o našoj Državnoj uniji. Zašto? Pa, desetljeća su prošla od početka kursa prema jedinstvu", kazao je predsjednik Bjelorusije.

Istovremeno je bjeloruski predsjednik rekao da njegova zemlja nikada nije bila i neće biti parazit Rusiji.

"Prestanite nas optuživati da smo uhljebi. Nikada to nismo bili i nećemo. Kad to ljudi čuju, pogotovo ja, ponosna osoba, ne želimo nikakve saveze", rekao je Lukašenko.

Osim toga, predsjednik Bjelorusije je rekao da Rusija nema namjeru apsorbirati susjednu republiku.

"Barem od strane ruskog predsjednika nisam nikada čuo da bi Bjelorusija trebala biti inkorporirana ili utopljena u Rusiju. Nikada to nisam čuo, čak ni kao primisao. Nema nikakvih namjera da velika zemlja proguta Bjelorusiju", rekao je Aleksandar Lukašenko.

Također je kazao kako Minsk nije protiv stvaranja zajedničke valute s Rusijom.

Američka vojska je iz Sirije iznijela oko 50 tona zlata, izvijestila je nacionalna novinska agencija SANA pozivajući se na lokalne izvore.

SANA izvještava da je američka vojska dobila zlato od terorista kalifata, a zauzvrat im je obećavala sigurnost i prebacivanje na željeno područje.

Navodi se da su teroristi sakrili plijen u blizini sela Baghuz u sirijskoj provinciji Deir Ez-Zor, jedno od posljednjih uporišta terorista koje je bilo okruženo američkim trupama.

Teroristi su tamo prenijeli oko 40 tona plemenitog metala, a ranije je američka vojska pronašla još 10 tona u drugim zalihama. Zlato je prevezeno helikopterom noću, dodaje sirijska novinska agencija.

Prethodno je stalni predstavnik Rusije u UN-u, Vasilij Nebenzija, izjavio da su SAD i Velika Britanija opljačkale Venezueli do 30 milijardi dolara u nafti i aktive vlade Caracasa u bankama. Naglasio je kako SAD očito pljačkaju suverenu zemlju, pokušavajući je destabilizirati kako bi svrgnuli "neugodan režim".

Kako su SAD došle do riznice samoproglašenog terorističkog "kalifata"

Nadzirući ilegalni izvoz "crnog zlata" iz najvećih nalazišta pokrajine Deir Ez-Zor na sjeveru do Jarabulusa, američka vojska nastavlja raditi s "vrjednijim materijalima". Teroristi "Islamske države" su se uspjeli iskupiti tako što su Sjedinjenim Državama predali "zlatnu riznicu kalifata".

Američka vojska u Siriji "spasila" je zlatni fond terorista "Islamske države" u zamjenu za povlačenje terorista, njihovih supruga i djece iz opkoljenja u Baghuzu. Prema izvorima iz sirijske novinske agencije SANA su u provinciji Hasaka helikopteri američkih zrakoplovnih snaga odnijeli oko 40 tona zlatnih poluga iz malog sela Ad-Dashish, koje se nalazi nekoliko kilometara od granice s Irakom.

Pakistanski mnistar vanjskih poslova Shah Mehmood Qureshi suglasio se s ruskim prijedlogom o posredništvu Moskve u pregovorima između Islamabada i New Delhija oko smanjenja napetosti, izvješćuju u petak, 1. ožujka, pakistanski mediji.

Tamošnji medij The Dawn citira riječi pakistanskog šefa diplomacije: "Lavrov (ruski ministar vanjskih poslova, op.a.) predložio je posredništvo. Ja ne znam o (stavu) Indiji, ali želim reći kako Pakistan usvaja prijedlog Rusije o mirovnim pregovorima."

Sergey Lavrov prethodno je izjavio kako Rusija može osigurati pregovaračku platformu riješenje zaoštrenog sukoba između dviju zemalja, ukoliko New Delhi i Islamabad za tim izraze želju.

Indijski stav o tome još nije poznat. Međutim, činjenica je kako Rusija i Indija imaju strateške partnerske odnose u mnogim sferama, od vojnih do gospodarskih. Indija je, također, najveće tržište za ruski izvoz oružja, a Moskva i New Delhi surađuju i u okviru trilateralne skupine RIC - Rusija, Indija, Kina, čiji je summit održan prije dva dana, upravo nakon eskalacije indijsko-pakistanskog sukoba. Također, Rusija je, uz Kinu, najvažnija članica Šangajske organizacije čiji su punopravni članovi od prije godinu dana i Indija i Pakistan.

S druge strane Moskva i Islamabad posljednjih godina također ubrzano razvijaju partnerske odnose. A s obzirom kako je Kina najveći pakistanski saveznik uopće, ponuda Rusije kao posrednika, koji sa svim, neposredno zainteresiranim stranama u ovom sukobu ima dobre odnose, čini se kao vrlo razumna i racionalna. Naime, Pakistan otvoreno govori o Sjedinjenim Državama kao indijskom savezniku (što Washington isključuje iz uloge posrednika), poglavito nakon što je Washington prije dvije godine Indiju uvrstio među ključne igrače za rješavanje afganistanskog sukoba, nastojeći potisnuti Pakistan koji stoji iza talibanskog pokreta. Taj smijer američke vanjske politike, počet u posljednjoj godini mandata Baracka Obame, nastavio je i Donald Trump, koji, međutim, upravo posljednjih tjedana drastično reterira i pokreće pregovore s talibanima, svjestan nemogućnosti iznalaženja riješenja bez njhovog sudjelovanja u pregovorima s vladom u Kabulu.

Dakle,treba pričekati odgovor Indije, koja, međutim, u jednodnevnom žestokom zračnom sukobu s Pakistanom ipak ostavlja dojam kao strana koja je izvukla deblji kraj i ostala dužna. Njoj su oborena dva zrakoplova, zarobljen pilot, a s druge strane Indija je navodno oborila jedan pakistanski F-16, što Islamabad opovrgava i tvrdi kako zrakopolovi toga tipa nisu niti sudjelovali u sukobu s indijskim lovcima. To navodimo iz razloga što Indiju u svibnju očekuju parlamentarni izbori, te je održavanje napetosti s Pakistanom nacionalističkom premijeru Narendri Modiju idealna platforma za pridobivanje potpore birača. Međutim, s druge strane Modi itekako treba biti oprezan da takvom politikom ne uvede zemlju u totalni rat sa susjedom koji sigurno neće ustuknuti. A totalni rat obje strane definitivno žele izbjeći svjesne pogubnih posljedica s obzirom da se radi o dvjema vojnim nuklearnim državama.