Savetnik američkog predsednika Donalda Trampa za spoljnu politiku Džon Bolton želi da razreši svoj višedecenijski sukob sa predsednikom Nikaragve Danijelom Ortegom, nagoveštavajući da bi u toj zemlji na vlast u bliskoj budućnosti mogao da dođe režim podržan od strane Vašingtona.

"Ortegin režim osudio je tri lidera farmera na 550 godina zatvora zbog njihove uloge u protestima 2018. godine, u kojima je policija navodno ubila 300 aktivista. Ortegini dani su odbrojani, narod Nikaragve će uskoro biti slobodan", napisao je na Tviteru Trampov savetnik i čovek od poverenja.


Liderima protesta protiv Ortege izrečene su zatvorske kazne pošto su osuđeni za umešanost u smrt četiri policajca i jednog učitelja tokom sukoba u julu prošle godine.

Najviši predstavnici Pentagona su proteklih dana davali vrlo agresivne izjave protiv Rusije i Kine. Geografska područja za koja tvrde da Rusija i Kina šire vojni utjecaj se protežu od Južne Amerike do Bliskog istoka i jugoistočne Azije. Smisao militantne retorike svodi se na dvije glavne poruke.

Prva je da Moskva i Peking "krše pravila" u svijetu općenito, a posebno u regijama geopolitičkog natjecanja s Washingtonom. Što su ta "pravila" i krši li se međunarodno pravi, što SAD čine u izobilju, nije precizirano. Druga teza ukazuje na navodno agresivno ponašanje obiju sila u različitim dijelovima svijeta, koje, prema riječima generala Pentagona i Glavnog stožera američke vojske, zahtijevaju "proporcionalan odgovor" Amerike, uključujući "prvi udar" kao preventivni načinu djelovanja.

Iz ovih poruka se vidi da je politika zadržavanja Rusije i Kine demonstriranjem vojne sile Sjedinjenih Država na moru i kopnu, ako nije potpuno iscrpljena, izgubila bivšu učinkovitost. Stoga, kažu oni, potrebne su određene akcije, uključujući i uporabu sile "prvim udarom", da se obuzdaju akteri "koji ne poštuju pravila", a to su Ruska Federacija i Narodna Republika Kina.

Na činjenicu da je to izravan put do nuklearnog sukoba američki generali i admirali pokušavaju ne obraćati pozornost. Glavna ideja koja se provlači kroz takve tvrdnje s njihove strane je da ako nije moguće izbjeći vojni sukob s Rusima i Kinezima, onda je bolje dopustiti da se on dogodi sada nego kasnije.

Danas je najvatreniji u zagovaranju sukoba s dva euroazijska diva admiral John Richardson, zapovjednik pomorskih operacija američke mornarice. Američki mornarički zapovjednik je 6. veljače u Atlantskom vijeću u Washingtonu kao vojnik bio iznimno iskren i otvoren.

Richardson je pozvao SAD da "pokrenu ofenzivu" na Rusiju i Kinu, da koriste svoje mornaričke snage i druge instrumente vlastite sile u sve većim provokativnim akcijama kako bi "agresivno zauzeli kopno i more".

"Rusija i Kina su izravno izazvale američku mornaricu opasnim i agresivnim letovima njihovih zračnih snaga i pomorskim manevrima", rekao je admiral.

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker smatra da stranka mađarskog premijera Viktora Orbana trebalo da napusti Evropsku narodnu partiju.

Junker je tom prilikom je uporedio Viktora Orbana sa liderkom francuske krajnje desnice Marin Le Pen.

"Oni nisu glasali za mene. Nije ni krajnja desnica. Sjećam se da je Marin Le Pen rekla: ''Ne glasam za vas'. Na to sam joj odgovorio: 'Ne želim vaš glas'. Postoje neki glasovi koje ne želite", rekao je Junker.

Neobično oštar komentar Junker je iznio u Štutgartu u Njemačkoj nakon što je mađarska vlada predstavila novi plakat kojim optužuje Junkera i američkog filantropa mađarskog porijekla Džordža Soroša da žele da Mađarsku preplave migrantima, prenosi Rojters.

Nadzorni odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa pokrenuo je istragu protiv uprave Donalda Trumpa kako bi provjerio planove Bijele kuće da nuklearnu tehnologiju proda Saudijskoj Arabiji. To bi moglo ugroziti interese nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država i potencijalno omogućiti najvećoj arapskoj monarhiji da stvori atomsku bombu, navodi se u izvješću odbora objavljenom u utorak, 19. veljače, prenosi Reuters.

Prema tom dokumentu, neki bivši visoki članovi uprave Trumpa su lobirali za sporazum prema kojem bi se trebale graditi nuklearne elektrane u Saudijskoj Arabiji. To znači da bi se nuklearna tehnologija Sjedinjenih Država mogla prenijeti Saudijcima, čak bez potrebnih jamstava za njenu sigurnu upotrebu.

Tvrdi se da je Michael Flynn , bivši savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, lobirao za "nuklearni sporazum" s Rijadom, ali je otpušten manje od mjesec dana nakon imenovanja na taj položaj u siječnju 2017. godine. Tada je posao nastavio Derek Harvey, koji je radio u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Kasnije je i on otpušten s dužnosti.

Osim toga, tvrtka Brookfield Asset Management, koja ima bliske poslovne odnose s grupom kompanije u vlasništvu višeg savjetnika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Trumpova zeta Jareda Kushnera, trebala je sudjelovati u ovoj transakciji.

Izvješće Nadzornog odbora Predstavničkog doma američkog Kongresa se oslanja na informacije dobivene od neimenovanih dužnosnika Bijele kuće koji su izvijestili o "dosezima akcija kojima su svjedočili". Planovi za "nuklearni sporazum" sa Saudijcima mogu kršiti stroge norme američkog zakona u ovom području. Osim toga, rekli su kako Kongres nije bio obaviješten o unaprijed o pregovorima s Rijadom.

Poznato je da Saudijska Arabija, koja se nosi s demografskom eksplozijom i porastom stanovništva s 19 na 32 milijuna u nešto više od 20 godina, treba nuklearne elektrane kako bi zadovoljila potrebe za energijom. Rijad je u više navrata objavio kako pregovara s raznim stranama i da planira izgraditi više nuklearnih elektrana diljem zemlje.

Koalicija sastavljena od 16 američkih država na čelu s Kalifornijom tuži administraciju predsjednika Donalda Trumpa zbog njegove odluke da proglasi izvanredno stanje kako bi prikupio sredstva za meksički granični zid, piše BBC. Bijela kuća još uvijek nije komentirala tužbu podnesenu na sudu za sjeverni okrug Kalifornije.

Nakon što je Trump u petak dao izjavu da će zaobići Kongres jer nije odobrio 5,7 milijardi dolara za zid, države kažu kako žele blokirati Trumpovu "zloporabu predsjedničke moći".

Demokrati se protive financiranju Trumpove prepreke, ključnog obećanja u predsjedničkoj kampanji, te su obećali osporiti njegov plan.

Predsjednikova je izjava stigla nakon što je potpisao račun o potrošnji kako bi se izbjeglo još jedno zatvaranje vlade koja mu je dodijelila samo 1,375 milijardi dolara za nove granične prepreke.

Trump je rekao da nije bilo potrebno proglasiti hitno stanje, ali je to učinio u nadi da će brže dobiti sredstva za zid. Analitičari tvrde da bi ti komentari mogli potkopati njegove pravne argumente.

U tužbi podnesenoj u ponedjeljak nastoji se blokirati Trumpov naum da na temelju hitnog proglasa gradi zid. Tvrdi se da predsjednik nema ovlasti preusmjeravati sredstva odobrena od strane Kongresa na plaćanje njegova projekta.

"Tužili smo predsjednika Trumpa da bismo ga spriječili da jednostrano pljačka sredstva poreznih obveznika koja je Kongres zakonski izdvojio za ljude u našim državama. Za većinu nas, ured predsjedništva nije mjesto za kazalište", rekao je glavni tužitelj Kalifornije Xavier Becerra.

Kaliforniji su se pridružili u tužbi Colorado, Connecticut, Delaware, Hawaii, Illinois, Maine, Maryland, Minnesota, Nevada, New Jersey, New Mexico, New York, Oregon, Virginia i Michigan. Sve države osim Marylanda, su pod upravom demokrata i tvrde da bi ih Trumpov nalog za preusmjeravanje sredstava stajao milijune dolara te oštetio njihova gospodarstva, piše BBC.

Bivši šef FBI-a Andrew McCabe gostovao je na CNN-u u emisiji "Anderson Cooper 360" tijekom koje je kazao kako je moguće da je Donald Trump ruski saveznik.

"Vjerujete li još da je predsjednik ruski saveznik?" pitao ga je Cooper.

"Mislim da je moguće. Mislim da je to razlog zašto smo počeli našu istragu. Vrlo sam zabrinut oko toga gdje će ta istraga završiti", kazao je McCabe.

Kako navodi CNN, ova izjava McCabea samo je još jedna bomba u nizu nakon što je u nedjelju u intervjuu za CBS rekao da je zamjenik ministra pravosuđa Rod Rosenstein razgovarao o uklanjanju predsjednika Donalda Trumpa s dužnosti u 2017. Naime, McCabe je rekao da je Rosenstein bio toliko zabrinut odlukom Trumpa da otpusti ravnatelja FBI-a Jamesa Comeyja u svibnju 2017. da je razgovarao o poticanju članova Trumpova kabineta da aktiviraju 25. ustavni amandman i uklone Trumpa.

McCabe upravo promovira svoju knjigu koja je tek izašla i odmah postala bestseler. U knjizi opisuje kako je bilo raditi u FBI-u otkako im je šefovao Trump. CNN navodi kako su opisi vrlo detaljni i živopisni te se odnose na njegovu interakciju s visokim dužnosnicima u Bijeloj kući i Ministarstvu pravosuđa.

Bijela kuća: McCabe je lažov

Savjetnica Bijele kuće Kellyanne Conway rekla je da je McCabe lažov.

Podsjetimo, McCabe, kojeg je američki predsjednik Donald Trump kritizirao zbog navodne sklonosti njegovoj suparnici na izborima 2016. Hillary Clinton, odstupio je krajem siječnja prošle godine s mjesta šefa te agencije. Ostao je raditi u policiji, ali je otpušten nekoliko mjeseci kasnije i to nekoliko dana prije odlaska u mirovinu.

"FBI od svakog zaposlenika očekuje da se pridržava najviših normi u poštenju, časti i odgovornosti", ističe u priopćenju ministar pravosuđa Jeff Sessions.

Teško će se evro otrgnuti iz čeličnog zagrljaja dolara, pre svega zbog povezanosti evropskih kompanija sa američkom privredom, a posebno finansijskim sistemom, ali i zato što bi EU za plaćanje u evrima umesto u dolarima morala da ima podršku Rusije, Kine i zemalja petro-područja.

Nije prvi put, a verovatno ni poslednji. Zvaničnici EU su se ovih dana sastali u Briselu iza zatvorenih vrata da bi razmatrali kako suzbiti monopol koji američki dolar ima u trgovini naftom i drugom berzanskom robom.

Onima koji iole prate svjetska zbivanja nije nepoznato do koje je mjere bezmalo sve unaokolo postalo ni sjena vremenima kada je i bivalo i različitih interesa i sukoba, ali se puno toga rješavalo na dostojanstveniji način. Od ispostavljanja zahtjeva velikih malima do toga kako su oni na sve to odgovarali. I sila se uvijala u koliko-toliko diplomatske rukavice. Veliki su i u nadmenosti barem pomalo lagali o svojim namjerama, a mali su se pravili da im vjeruju. Ta vremena prevarantske pristojnosti su prošla. Oni što misle da su najveći i da im sve na svijetu pripada nemaju ni potrebe, ni vaspitanja ni vremena za diplomaciju.

Oni što su mali svojim formatima - makar i drugačiji bili nekada - utrkuju se u snishodljivom dokazivanju vazalske spremnosti na sve što im se kaže. Frustracije ostavljaju za gaženje još manjih od njih. Onima što na krhotinama nekadašnjeg digniteta mazohistički čekaju nove naloge za samoponižavanja.

Dokaza bahatosti i arogancije danas je na svjetskoj sceni pregršt. Amerika s Trumpom zasjela u tome na tron. Za elementarnu diplomatsku pristojnost porazan je način na koji rade egzibicionisti tipa Pompea, Boltona, Pencea i sličnih oko »gazde«. I smišljaju dokaze sile. Evo primjera unazad samo desetak dana:

Uz niz kontroverzi u tužno poslušnoj Varšavi ipak eno tzv. »svjetske konferencije« protiv Irana. Za račun SAD-a i još više Izraela. Cilj im je bio proglasiti ih najvećom terorističkom pošasti u svijetu. Naravno, mimo svih zala u kojima je »organizator« učestvovao i danas učestvuje. Pri tome Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost, javno i nečuveno »obećava« Vrhovnom lideru Irana Ajatolahu Ali Khamneiu, uz proslave četrdesete godišnjice Revolucije: »Ne mislim da ćete imati još koji rođendan u kojem ćete uživati...«

Opet u Varšavi, istovremeno, ministar vanjskih poslova Mike Pompeo hladno prijeti Rusiji i partnerima u izgradnji »Sjevernog toka 2«, kako će »Sjedinjene Američke Države učiniti sve što je u njihovoj moći da zaustave projekt izgradnje tog plinovoda...« U jednostavnom čitanju to je i upotreba sile protiv Rusije i drastičan pritisak na evropske firme koje učestvuju u izgradnji... Toliko o svjetskom poretku.

Danima teku i pripreme za »legalizaciju« silom i neustavno (samo)proklamiranog Juana Guadioua za predsjednika Venezuele uz svrgavanje legalno izabranog predsjednika Madura. Washington je u UN-u od 193 članice pridobio za taj projekat 21 državu. Ali, one se u svjetskim poslušnim medijima zovu »međunarodna zajednica«. Ostale, njih 171, eto nisu ništa. Naravno, nije samo cilj neposlušni Maduro, već pomjeranje jezička na vagi u odnosima Washingtona s Rusijom i Kinom.

Jučer je američki predsjednik Donald Trump upozorio venecuelanske vojne zapovjednike da izlažu opasnosti svoju budućnost i živote ako se ne pridruže samoproglašenom "uličarskom predsjedniku" Juanu Guaidóu.

"Oči cijelog svijeta danas su uprte u vas", upozorio je Trump u govoru kojeg je održao u Miamiju pred venecuelanskom zajednicom Floride.

Pozvao je časnike Venezuele koji su i dalje odani ustavnom predsjedniku Nicolasu Maduru da dozvole ulazak navodne "humanitarne pomoći" u zemlju.

"Možete birati hoćete li prihvatiti velikodušnu ponudu predsjednika Guaidóa i živjeti u miru među vašima, ako ne, možete se odlučiti i na drugi put i nastaviti podupirati Madura. U tom slučaju, nećete se imati kamo skloniti, neće biti izlaza. Sve ćete izgubiti", upozorio je američki predsjednik časnike vojske Venezuele.

Čelnika Bijele kuće su venecuelanski imigranti dočekali snažnim pljeskom, nakon što je socijalističkog predsjednika Madura, kojeg Washington više ne želi na vlasti, nazvao "kubanskom marionetom". U oštrom govoru protiv "socijalizma" Trump je ocijenio da su "odbrojani dani komunizmu u Venezueli, ali i u Nikaragvi i na Kubi".

Američke vlasti znaju gdje su "milijarde dolara koje je ukrala" šačica pripadnika režima na vlasti u Caracasu, dodao je.

Rekavši da prednost daje "mirnoj predaji vlasti", Trump je još jednom ponovio da su "sve opcije za Venezuelu na stolu".

Istovremeno s Trumpovim prijetnjama, ustavni predsjednik Nicolas Maduro je najavio dolazak 300 tona humanitarne pomoći iz Rusije, istaknuvši da se protivi ulasku u zemlju američke hrane i lijekova, što traži oporba okupljena oko Guaidóa.

"U srijedu će iz Rusije stići 300 tona humanitarne pomoći", rekao je Maduro u i dodao da je riječ o "veoma skupim i nužnim lijekovima".

U Oslu, u Norveškoj, je 9. veljače održan otvoreni forum kako bi se raspravilo i rasvijetlilo niz važnih pitanja, uključujući Siriju. Glavni cilj događaja bio je ilustrirati i nadahnuti delegate i podići razinu političke rasprave u Norveškoj. Forum je predstavio i vodio analitičar i pisac Patrick Henningsen.

Dvodnevni događaj je pokrio niz kontroverznih pitanja, uključujući propagandu glavnih medija, zapadni rat protiv Sirije, skandal o Bijelim kacigama, prijevaru nevladinih organizacija, venecuelanski državni udar, Žute prsluke, feminizam u aktualnom zapadnom političkom diskursu i raspravu o rodnom identitetu, uključujući kritiku politike transrodnih identiteta, pojasnio je Henningsen, koji je istaknuo da je publika u najsuvremenijim političkim pitanjima bila izuzetno stručna, što ne iznenađuje, budući da je jedna od glavnih zadaća sudionika foruma Pala Steigana da sa svojom medijskom organizacijom, Steigan radi na obrazovanju ljudi o širokom rasponu političkih i društvenih problema, tako da su oni pokazali vrlo visok stupanj političke svijesti o nizu tema.

Među govornicima su bili Henningsen, novinarke Vanessa Beeley i Eva Bartlett, aktivistica Posie Parker iz Velike Britanije, te vodeći norveški kulturni pisac i komentator Terje Tvedt, norveška novinarka Eva Thomassen i mnogi drugi.

Sudionici foruma su bili aktivisti, pisci, umjetnici, filozofi, novinari i političari uglavnom iz Norveške, a gosti su došli iz Velike Britanije, Europe, Kanade i Sjedinjenih Država.

"Inicijativa za integritet"

Iako su organizatori možda poznatiji po političkim aktivnostima na lijevoj strani političkog spektra, raspon govornika i gostiju je uključivao ljevicu, desnicu i centar. Dakle, u tom smislu je događaj bio forum otvoren za ideje i politički dijalog, što je diskusiju učinilo vrlo dinamičnom, rekao je Henningsen.

U odgovoru na pitanje o glavnim točkama citiranim u prezentaciji, američki autor je izjavio: "Glavni cilj moje prezentacije bilo je nedavno otkriće propagandne operacije financirane od strane Sjedinjenih Država koja se financira s milijunima dolara, a poznata je kao "Inicijativa za integritet". Riječ je o tajnoj mreži birokrata, think-tankova, obavještajnih agenata i zapadnih novinara koji tvrde da se "bore protiv ruskih dezinformacija", ali zapravo šire dezinformacije u promiču propagandu u nekim slučajevima s potpuno izmišljenim rusofobnim vijestima, čak i ciljanim kampanjama protiv političkih disidenata i alternativnih glasova.

Aktivnosti se nastavljaju kroz sofisticiranu međunarodnu mrežu zapadnih medija i "klastera" novinara raspoređenih u različitim državama članicama NATO pakta, a svima je cilj demonizacija Rusije i održavanje politika poput sankcija i drugih oblika pritisaka.