EU je uspostavila mehanizam tj. odvojeni platni kanal za trgovinu s Iranom! Francuska, Velika Britanija i Njemačka, ignorirajući prijetnje Sjedinjenih Država, kroz INSTEX (koji će biti predstavljen u obliku privatne tvrtke), otvaraju tvrtku za neometano poslovanje s Iranom i zaštitu od sankcija koje je Washington uveo protiv Teherana i inozemnih tvrtki koje s njim budu surađivale. On će osigurati i nastavak provedbe plana djelovanja vezanog uz iranski nuklearni program.

Tvrtka će biti registrirana u Francuskoj, upravljački menadžment bit će u njemačkim rukama, a nadzorno tijelo u britanskim. Vlade Francuske, Velike Britanije i Njemačke javljaju se u svojstvu njezinih osnivača. I druge zemlje EU moći će se priključiti novom sustavu. Prošli tjedan je francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio kako će taj mehanizam početi s radom tijekom idućih nekoliko dana. Međutim, za to će ipak trebati oformiti identičnu strukturu i u Iranu, poštivajući pri tom čitav niz europskih zahtjeva, pa se vjerojatno neće raditi o danima, već puno prije o tjednima. U četvrtak, 31. siječnja, uspostavu spomenutog europskog mehanizma potvrdili su i ministri vanjskih poslova tih triju EU zemalja na sastanku šefova diplomacija 28 članica EU u Bukureštu.

O njegovoj uspostavi vodeće zemlje EU govore od rujna 2018. g. i najave američkog uvođenja sankcija protiv iranskog energetskog sektora (uvedene su početkom studenog). Početno se govorilo o uspostavi neovisnog europskog platnog sustava (SVP), identičnog SWIFT-u (koji je, usprkos proklamiranoj političkoj neutralnosti, zbog ovisnosti o dolaru podlegao američkim pritiscima i blokirao svoje mrežne bankarske usluge Iranu), ali se očito na kraju odlučilo za varijantu "B", kako je objašnjeno niže u tekstu.

Jedan od glavnih ciljeva spomenute tvrtke je davanje mogućnosti Iranu uvoza životno nužnih prehrambenih proizvoda i lijekova po dostupnim cijenama. Pa iako se to izrijekom ne spominje, jasno je kako će se asortiman proizvoda u međusobnom trgovanju kroz taj sustav s vremenom proširivati. Prije svega se to odnosi na kupovinu iranske nafte u zamjenu za proizvode, slično kako Iran radi i s Rusijom kroz već uhodani model "nafta za proizvode", bez bilo kakvog novčarskog učešća i transakcija.

Američki The Wall Street Journal prošli tjedan piše kako su tri europske zemlje počele proces registracije tvrtke nakon nekoliko mijeseci razmatranja varijanti osnivanja platnoga kanala, koji bi omogućio trgovinu između europskih i iranskih tvrtki bez potrebe neposrednih financijskih transakcija. Na ovaj način Europska unija je odlučila uvjeriti Iran u nužnost očuvanja nuklearnog sporazuma iz 2015. g., nakon što je američki predsjednik Donald Trump SAD-e iz njega jednostrano povukao i obnovio stare i uveo nove sankcije protiv Teherana.

Na hrvatskoj javnom televizijskom servisu i ostalim medijima u zemlji, ali i šire, koji jednostavno prevedu priloge američkih kanala koji izvještavaju iz Kolumbije, vidimo rijeke ljudi koji bježe iz Venezuele zbog "humanitarne krize". Tvrde kako u zemlji nema hrane, lijekova i da SAD hitno moraju poduzeti "nešto" da se svrgne "režim" i da zemlja počne funkcionirati.

Alfred de Zayas, neovisni stručnjak Ujedinjenih naroda za Venezuelu, tvrdi da to nije istina i da "venecuelanska opozicija odbacuje dijalog, jer se želi dokopati vlasti kroz državni udar".

"Ako je netko i umro od pothranjenosti ili nedostatka dijalize ili potrebnih lijekova, umro je zbog sankcija Sjedinjenih Država i Europske unije", tvrdi Alfred de Zayas, diplomant Harvarda, profesor međunarodnog prava u Ženevi od 2007. godine i jedini izvjestitelj Ujedinjenih naroda za Venezuelu tijekom Bolivarske revolucije.


U kaosu lažnih vijesti s kojima smo preplavljeni ovih dana, vrijedi čuti što Zayas kaže o situaciji u latinoameričkoj zemlji.

Profesore, bili ste osobno u Venezueli prošle godine i napisali vrlo detaljno izvješće za Ujedinjene narode. Kakva je situacija u zemlji?

Alfred de Zayas: Bio sam prvi i jedini izvjestitelj UN-a koji je posjetio Venezuelu u posljednjih 21 godinu. Otvorio sam vrata drugim mogućim izvjestiteljima, ali i novoj povjerenici za ljudska prava, Michelle Bachelet, koja je službeno pozvana u prosincu. Moj je posjet trajao od 26. studenog do 5. prosinca 2017 . Imao sam sastanke s predstavnicima Narodne skupštine, Gospodarske komore, s diplomatskim tijelom, oporbenim skupinama, nevladinim organizacijama, crkvenim vođama, studentima i profesorima sveučilišta. Ne postoji "humanitarna kriza", kao što FAO i CEPAL jasno potvrđuju. Situacija tamo nema veze sa situacijama u Gazi, Jemenu, Siriji, Somaliji, Srednjoafričkoj Republici. Istina je da postoji nedostatak hrane i lijekova, sa situacijom koja se pogoršava zbog Trumpovih sankcija i komercijalne i financijske blokade.

Naracija u međunarodnim medijima je takva da Venezuela treba "humanitarnu pomoć". No, razmišljajući o pomoći venecuelanskim ljudima, bilo bi dovoljno da se ukinu sankcije koje bi prema riječima ministra vanjskih poslova Arreaze venecuelanskoj ekonomiji vratile iznos od 33 milijarde dolara. Možete li nam reći koji su učinci sankcija Sjedinjenih Država, Kanade i Europske unije na civilno stanovništvo u Venezueli?

Ujedinjeno Kraljevstvo mora biti spremno na uporabu "tvrde moć" protiv Rusije i Kine, izjavio je britanski šef obrane Gavin Williamson, u trenutku dok se London priprema poslati svoj najveći ratni brod, nosač zrakoplova HMS Queen Elizabeth, u južnokinesko more, u misiji za provedbu prava na slobodu plovidbe.

Kako piše RT, ta je izjava u Moskvi doživljena kao "irelevantna" i u službi osiguranja većeg proračuna.

Velika Britanija mora ojačati svoju "ubojitost" i mora biti spremna "koristiti tvrdu moć" kako bi sačuvala svoje interese protiv zemalja poput Rusije i Kine, izjavio je u ponedjeljak državni tajnik za obranu Williamson.

Optužio Rusiju za jačanje vojnog arsenala

Naime, on je održao govor u Kraljevskom institutu United Services u Londonu, tijekom kojeg je optužio "preporođenu" Moskvu za jačanje svog "vojnog arsenala" kako bi bivše sovjetske države poput Gruzije i Ukrajine "vratila u svoju orbitu".

Šef obrane Velike Britanije napao je također i Peking, upozorivši publiku da Kina "razvija svoju suvremenu sposobnost i komercijalnu moć".

"Moramo biti spremni pokazati visoku cijenu agresivnog ponašanja, spremni ojačati našu otpornost", rekao je.

Zabrinjava militarističkih duh izjave

Williamsonova izjava je naišla na podijeljene reakcije u Rusiji. Veleposlanstvo Rusije u Velikoj Britaniji nazvalo je izjavu "potpuno nevažnom" za stvarnost, ali "zabrinjavajućom" zbog militarističkog duha.

"Svakako, prikladno je zaprijetiti društvu s takozvanom 'ruskom prijetnjom', odvraćajući ga od relevantnih unutarnjih i vanjskih problema s kojima se Velika Britanija danas suočava", navodi se u priopćenju veleposlanstva.

"Pored toga, britanski ministar nastoji postići vrlo konkretan cilj s takvim izjavama: slikajući našu zemlju kao 'agresora' , pokušava stalno proširiti državno financiranje vojno-industrijskog kompleksa Velike Britanije."

Ukrajinsko pravosuđe danas je pokrenulo proces protiv Vladislava Mangera, visokog regionalnog dužnosnika osumnjičenog da je naredio napad kiselinom nakon kojeg je preminula antikorupcijska aktivistica Katerina Handzjuk, što je pokrenulo val međunarodnog ogorčenja.

Taj slučaj postao je simbol sporosti borbe protiv korupcije u Ukrajini, mjesec i pol prije prvog kruga predsjedničkih izbora koji će biti teški za dosadašnjeg predsjednika Petra Porošenka. Tereti ga se da nije dovoljno poduzeo u tom području.

Manger, inače predsjednik regionalne skupštine Hersona, organizirao je taj zločin i platio ga, izjavio je na televiziji državni odvjetnik Juri Lucenko, blizak šefu države.

Umrla je četiri mjeseca nakon napada

U srpnju prošle godine je jedan napadač bacio litru sumporne kiseline na 33-godišnju Katerinu Handzjuk kada je izlazila iz kuće. Handzjuk je bila savjetnica gradonačelnika Herzona i upozoravala je na korupciju unutar regionalne policije, a u studenome je podlegla ozljedama.

Prema dijelu službenog teksta optužbe koju je objavio državni odvjetnik, 48-godišnjim Mangerom "vladao je osobni animozitet prema žrtvi", koja je, među ostalima, upozoravala i na nelegalnu sječu stabala pod maskom paljevine u toj regiji. Optužen je za organiziranje ubojstva zbog interesa, prijeti mu doživotni zatvor.

Šest osumnjičenih počinitelja je u pritvoru, ali nijedan organizator do sada nije ni optužen ni uhićen. Među osumnjičenima najviše rangirani je Igor Pavlovski, savjetnik zastupnika sklonog Porošenku u vrijeme napada.

Smrt Katerine Handzjuk, s dugog popisa ukrajinskih aktivista napadnutih posljednjih godina, sablaznila je Ukrajinu i zapadne saveznike Kijeva.

Prekomjerni apetiti Pentagona će SAD odvesti u bankrot, piše Contra Magazin.

Nedavno izvješće Pentagona o sigurnosnoj situaciji u američkoj vojsci pokazuje da vojska svim silama trenutni rat sa istoka pokušava pretvoriti iz hladnog u vrući, piše Contra Magazin. Suština ovog dokumenta se svodi na to da SAD trebaju više novca za obranu od navodnog "strateškog protivnika ".

Istina, u izvješću se ne kaže da Amerikanci već daju milijarde dolara za neuspješne i "zamrznute" vojne avanture na Bliskom istoku, koje za sobom ostavljaju samo pustoš. Da, ali od koga se SAD, sa svojih 700 baza diljem svijeta i NATO saveznicima, zapravo brane, pita se autor.

Amerikanci nemaju jednaku vojnu snagu za neprijatelja. Kina i Rusija poduzimaju isključivo obrambene mjere, oslanjajući se na razvoj visokotehnološkog oružja koje ih može zaštititi od napada. U proteklih 20 godina su se Peking i Moskva uglavnom usredotočili na razvoj svojih gospodarstava.

"Oni su stavili na prvo mjesto životni standard svojih građana i sve im je uspjelo", objašnjava njemački portal.

Možda su SAD zainteresirane upravo za to da ih spriječe u ostvarivanju uspjeha, smatra autor.

Za razliku od Sjedinjenih Država, druge zemlje članice NATO pakta imaju značajne probleme s oružjem. Ovaj je tjedan Berlin izjavio da će Njemačkoj trebati 16 godina da Bundeswehru pruži svu potrebnu opremu. Ostale zemlje EU imaju ne samo probleme sa sigurnošću, već i očigledan nedostatak borbenih iskustava, kao i kvalificiranog osoblja.

Američka vojska nastavlja "liti krokodilske suze " i nastoji preplašiti svoje građane, prisiliti ih na još veći dug i da podrže povećanje vojne potrošnje.

Mnogi veterani vijetnamskog rata, koji još nisu ubijeni otrovnim parama Agent Orange, vide to kao pokušaj manipuliranja novom generacijom Amerikanaca uz pomoć fiktivne ratne opasnosti.

"Duboka država" zemlju vodi u bankrot, a Pentagon uvlači istočnu Europu u rat, kako bi je iskoristio kao topovsko meso i žrtvovao je za slabljenje ruske obrane", tvrdi autor.

"U isto vrijeme, obje američke stranke, republikanci i demokrati, potiču rusofobiju i kinofobiju. Predstavnici oba politička bloka bi rado poslali Amerikance i na Bliski istok, da tamo umru za Izrael", uvjeren je autor.

U posljednje vrijeme, postala je navika orijentalističkih apologeta zapadnog imperijalizma da nude reduktivna povijesna i teološka objašnjenja za sunitsko-šiitski sukob u regiji Bliskog istoka kako bi se prikrilo povratno djelovanje loše zamišljenih vojnih intervencija Zapada i posredničkih ratova koji su zapalili plamen međusobnih sukoba u islamskom svijetu.

Neki samo pomazani "arapisti" glavnih medija tvrde da se podjela odvija sve od osnutka islama, prije 1400 godina, i tvrde da je sukob nastao za vrijeme vladavine četvrtog kalifa, Ali bin Abi Taliba, u 7. stoljeću po. Kr.

Pitamo se kakvo bi objašnjenje imao američki rat protiv terorizma za takve "eruditske" povjesničare islama, da se uzrok "sukoba civilizacija" između kršćana i muslimana može pronaći u križarskim ratovima kada su se Richard Lavlje Srce i Saladin okršavali na Levantu i istovremeno razmjenjivali ljubaznosti.

Činjenica je da je, u moderno doba, sunitsko-šiitski sukob u regiji Bliskog istoka u suštini politički sukob između arapskih autokrata u Zaljevu i Irana za regionalnu dominaciju, koji se prezentira muslimanima laicima s glazurom religioznosti.

Novi sukob između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država počinje u Venezueli. Iako se čini da su reakcije Moskve suzdržane, nije pretjerivanje reći da će američke akcije naići na ruski otpor. Situacija je izuzetno komplicirana, a scenarij se može razviti na neočekivan način. Slobodni svijet s tjeskobom i zabrinutošću gleda kako SAD preko venecuelanskih marioneta pokušavaju ponoviti slično što su učinile u travnju 2018. u Armeniji ili u veljači 2014. u Ukrajini.

U čemu je razlika? Sljedbenici legendarnog pukovnika i gorljivog latinoameričkog bolivarskog revolucionara Huga Chaveza su u Venezueli još uvijek na vlasti, usprkos "uličarskom predsjedniku". Osim toga, predsjednik Nicolas Maduro još uvijek uživa potporu ogromne većine stanovništva. Podržava ga vojska i većina Nacionalne garde.

Chavez i njegov vjerni učenik Maduro su s jedne strane a s druge venecuelanski oligarsi, kriminalci, prostitutke, liberali i svo ostalo smeće koje uključuje lokalne marionete koje rade za USAID, Nacionalni demokratski institut (NDI), Međunarodni republikanski institut (IRI) i druge. Ove organizacije optužuju vladu u Caracasu za autoritarnost, što je istina, ali u tome nema ničeg iznenađujućeg, jer su u Latinskoj Americi gotovo sve vlasti autoritarne. To je uobičajeno na ovom dijelu planete. Na primjer, vladali su argentinski general Juan Domingo Peron ili čileanski general Augusto Pinochet, a latinoamerički diktatori su u gotovo svakoj zemlji bili iz redova vojske. Imali smo i proameričke marionetske "demokratske vlade" sa zlikovcima kao što su bili otac i sin Duvalier na Haitiju ili Somoza u Nikaragvi, kako su pisali povijest "mračnih latinoameričkih godina".

Latinska Amerika je u političkom smislu stara gotovo 200 godina i uvijek je bila baza za sirovine Sjedinjenih Država i Europe. Postojale su i potpuno nezavisne države, ali su trajale iznimno kratko vrijeme.

Do 90% stanovništva gotovo svake latinoameričke zemlje je siromašno, baš kao i veći dio građana zemalja bivšeg Istočnog bloka ili ogromna sirotinjska predgrađa zapadnih megalopolisa.

Ali autoritarnost Chaveza i Madura je oblik vladavine upravo u ime najsiromašnijeg dijela naroda, protiv bogatih i špekulanata, protiv korumpiranog dijela kompradorskih poduzetnika. Zato u Venezueli nije ni potrebno dovoditi ljude na skupove potpore vladi. Siromašni dolaze sami i žure se suprotstaviti proameričkoj "demokratskoj opoziciji". Dakle, mi svjedočimo teškom sukobu između pristaša Chavezovog pokreta i proameričkih marioneta. To i jeste glavni razlog da postoje i žrtve u Venezueli.

U koordiniranim akcijama samoproglašenog "privremenog predsjednika" Venezuele Juana Guaidóa i američke uprave vrijeme dijaloga s vladom Nicolasa Madura je prošlo. Podsjetimo da su sve akcije uličarskog predsjednika bile povezane i usklađene s Washingtonom, počevši od performansa samoproglašenja za "predsjednika" kojeg je Guaidó izveo na ulicama istočnog Caracasa samo nekoliko minuta nakon što se američki potpredsjednik Mike Pence obratio "narodu Venezuele". Prije dva dana, kao način rješavanja problema, Guaidó nije odbacio mogućnost ni američke vojne intervencije protiv vlastite zemlje.

Sjedinjene Države su odbile su sudjelovati na međunarodnoj konferenciji u Urugvaju, na kojoj su bili predstavnici više od deset država, uključujući zemlje regije i Europe, posvećenoj raspravi o mogućnosti mirnog rješavanja situacije u Venezueli. State Department je rekao da je prošlo vrijeme za dijalog s predsjednikom Bolivarske Republike Nicolasom Madurom i pozvao je druge zemlje da odustanu od pregovora. Ranije je predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, upozorila da Washington radi na provedbi scenarija smjene vlasti u latinoameričkoj zemlji. Naglasila je kako je za ostvarenje tog cilja američka vojska već počela pripremne radove. Američki predsjednik Donald Trump je istaknuo kako ne isključuje upotrebu oružanih snaga u regiji, što je odmah pozdravio samoproglašeni "predsjednik" Juan Guaidó.

Sjedinjene Države se neće pridružiti razgovorima kontaktne skupine o Venezueli, jer vjeruju da je ovaj sastanak "zamka" legitimnog predsjednika zemlje Nicolasa Madura, izjavio je specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za Venezuelu Elliot Abrams.

"Kada je riječ o lažnom dijalogu, nemojte pasti u zamku koju je Maduro već prije postavio. Umjesto toga, Maduru treba poslati jasan da mora otići. Nismo zainteresirani za pridruživanje kontaktnoj skupini kada je riječ o lažnom dijalogu", rekao je Abrams.

Također je naglasio kako je "vrijeme za dijalog s Madurom davno prošlo".

Podsjetimo da je u pokušaju rješavanja političke krize u zemlji u glavnom gradu Urugvaja, Montevideu, 7. veljače održana međunarodna konferencija. Na njoj su bili predstavnici Europske unije, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Švedske, Velike Britanije, Bolivije, Kostarike, Ekvadora, Urugvaja i zemlje karipske zajednice. Caracas je također poslao delegaciju na sastanku, izjavio je venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro.

Assad ne samo da nije pao s vlasti kako su se svi mogući okupatori, domaći izdajnici i inozemni plaćenici kleli, već je izvjesno da će i prve buduće izbore kod kuće dobiti nadmoćno

Zaigrali se razni lukavci povodom Sirije i oko nje. Nigdje kraja. Amerikanci su tamo poraženi iako bez borbi »prsa u prsa«, već globalno pomažući haos pa se preigrali. Onda najavili odlazak, pa im se evo baš i ne ide. Oni bi nekako pobjednički poraz. Partneri što se za njih drže zubima, prije svih Izrael i Saudijska Arabija, ne daju sili nebeskoj da ih ostavi nezaštićene. A i naučili da odlučuju unaokolo. Najuporniji u lukavstvima su Erdoganovi, vjerujući da će vječno sjediti na dvije stolice i zamazivati oči i Amerikancima i Rusima. Ali, došla su druga su vremena.

Otomanska lukavost nije dovoljna, posebno kad ambicija nadvlada realnost. Ima tu i drugih kolateralnih igrača - Iran sa Hezbollahom i Hamas, Jemen, žilavi teroristi raznih boja i naručilaca, pa raznim nesnalaženjima blokirana Evropska unija. Sve to promatra Kina, svoju brigu brine opet i Latinska Amerika sa Venezuelom pritisnuta američko-evropskom otimačkom »demokracijom«. Gdje su Afrika, Indija, izbjeglice...

U svemu ovome i dalje je posebna igra sa Sirijom, zamršena a ipak jednostavna. Damask i Moskva s partnerima su pobijedili, Amerika, Izrael i zaigrani Arapi unaokolo kao njihovi poslušnici su izgubili. Turci bi da se očešu o pobjedu, ali da se ne rastaju s poraženima. Za obični svijet, priča odande postaje čak i pomalo dosadna, dugo traje. Interesantniji je Trump s nestašlucima kod kuće koje mu planira društvo iz »zapadnog krila Bijele kuće«. Čak ih već i ozbiljni komentatori nazivaju »idiotima«. S takvima se, međutim, nije igrati. Svi misle da su u toj igri lukavi a salda pokazuju drugačije rezultate.

Bilo kako bilo, kao najupečatljivija činjenica koja ostaje u razorenoj Siriji jeste - opstanak Sirije! Eno im se vraćaju i inozemni ambasadori s raznih strana. Rusi su se vratili na veliku svjetsku scenu, ne samo vojnu već i kao jaki faktor novih planetarnih koalicija Istoka, sutra Afrike pa i Latinske Amerike. Uz mogućnost dodatnih kljucanja i nerviranja Zapada u njihovoj kući, u Evropi i na Balkanu.

Talijanski potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvitka Luigi di Maio izjavio je da proturuske sankcije treba razmotriti jer nanose štetu talijanskom gospodarstvu.

Na otvaranju međunarodne izložbe obuće u Milanu on je ocijenio da sankcije protiv Rusije nanose znatnu štetu talijanskome gospodarstvu. Po njegovim riječima, ako kompanije trpe ogromne gubitke zbog sankcija prema Rusiji, onda treba "preispitati taj instrument".

Kaže da će se boriti protiv sankcija

Borimo se i borit ćemo se protiv tih sankcija, i to ne zato što volimo Ruse ili Amerikance, nego zato što branimo svoje interese, rekao je Maio.

Europska unija uvela je 2014. godine sankcije protiv Rusije zbog njezine politike prema Ukrajini, a povod je bila aneksija Krima.


.
Moskva je na to reagirala embargom na uvoz na hranu i krenula u zamjenu uvoza. Rusija naglašava da nije sudionica unutarnjeg ukrajinskog sukoba, a sankcije smatra kontraproduktivnima.