Više od 40 američkih senatora pozvalo je jučer predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na provedbu multinacionalne operacije protiv Rusije u Crnom moru.

To je nužno učiniti, prema njihovom mišljenju, radi osiguranja slobode plovidbe i demonstracije potpore "međunarodno priznatim granicama" i bilateralnim sporazumima. Također se ističe nužnost "davanja otpora prevelikom pozivanju Rusije na suverenitet". Osim toga dokument poziva i NATO savez na jačanje njegove nazočnosti u Crnom moru, kao i europske saveznike i partnere na zabranu uplovljavanja ruskim vojnim brodovima u njihove luke zbog obnova rezervi i punjenja goriva.

U slijedećoj točki govori se o dostavi dodatne pomoći Ukrajini u sferi sigurnosti, poglavito "jačanju njezinih sposobnosti na moru".

Tekst ovog dokumenta, kojeg je podržalo ("svega") 41 od 100 senatora, može se pogledati na sajtu jednog od njegovih autora - Rona Johnsona, republikanskog senatora iz Visconsina.

O kolikoj se ludosti i iracionalnoj politici unutar pojedinih američkih političkih krugova danas radi, najbolje svjedoče kineski mediji koji su nedavno objavili kako je u posljednjoj vojnoj vježbi NATO brodova, predvođenih brodovima SAD-a, u Crnom moru, došlo do dramatičnog obrata.

Prema Kinezima, crnomorski bazen je u doba SSSR-a uvijek bio isključiva zona njegovog interesa, što se u potpunosti promijenilo od 90.-ih godina prošlog stoljeća na ovamo, kada su Sjedinjene Države taj akvatorij počele tretirati kao zonu od svog nacionalnog interesa. Ali, navode dalje, Moskva to više ne želi tolerirati i Putin je uoči starta spomenute vojne vježbe dao jasnu naredbu ruskom vojnom zapovjedništvu, da se svi NATO-ovi brodovi koji u njoj sudjeluju stave na nišan ruskih oružanih sustava razmještenih na Krimu, kako onih kopnenih tako i zračnih i pomorskih. Čim su spoznali da su se našli na nišanu ruskog oružja, američki brodovi su se okrenuli, dobro znajući o čemu se tu radi i da je Rusija zauzela oštar stav po pitanju daljnjeg "zalijetanja" u crnomorsku zonu i da očigledno oživljavanja staru doktrinu "crvene crte" na prilazima svojim južnim granicama.

Sjedinjene Države su u četvrtak objavile da su podigle optužnice protiv dvojice kineskih informatičara optuženih za kibernetičke napade protiv 12 zemalja u ime kineske vlade.

Zhu Hua i Zhang Shilong su dio skupine poznate pod imenom APT10 (Advanced Persistent Threat), koja djeluje iz Kine "zajedno s kineskim ministarstvom državne sigurnosti", navelo je američko ministarstvo pravosuđa.

Od 2006. do 2018. ta skupina je vodila svjetsku kampanju upada u računala radi krađe povjerljivih podataka i industrijskih tajni od više desetaka poduzeća u 12 zemalja, dodao je.

"Radi se o prevarama i krađi koje daju Kini neopravdanu prednost na štetu tvrtki i zemalja koje poštuju međunarodna pravila", upozorio je drugi čovjek ministarstva Rod Rosenstein na konferenciji za novinare. Istaknuo je kako je njegovo ministarstvo koordiniralo svoj potez s vladama zemalja saveznica u Europi i Aziji.

"Želimo da Kina prekine svoje ilegalne cyber-aktivnosti"; dodao je.

Direktor FBI-a Christopher Wray je istaknuo da niti jedna zemlja ne predstavlja toliko tešku prijetnju toliko dugo vremena kao Kina. On je rekao da Kina želi zamijeniti Sjedinjene Države na mjestu vodeće svjetske sile.

Prema američkoj optužnici, grupa nedržavnih zaposlenika djelovala je pod direkcijom i zaštitom kineskog ministarstva državne sigurnosti, koje je glavna kineska obavještajna agencija.

Osim SAD-a, i Velika Britanija je optužila Kinu za veliku cyber-kampanju s ciljem masovne krađe komercijalnog intelektualnog vlasništva diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Kako piše The Guardian, SAD i UK su ovime poduzeli korak bez presedana u optužbama na račun kineske vlade.

Niz američkih medija objavio je vijest o namjeri Bijele kuće da "čim prije" povuče svoje kopnene snage iz Sirije nakon objave predsjednika Donalda Trumpa o "pobjedi" nad ISIL-om.

O tome je, pozivajući se na neimenovane izvore u Trumpovoj administraciji i Pentagonu, u srijedu, 19. prosinca, izvjestilo niz medija. Prema informacijama The Wall Street Journal, američko vojno zapovjedništvo "sprema se za povlačenje snaga iz Sirije".

Kako se navodi, američki službenici "počeli su informirati partnere u sjevero-istočnom dijelu Sirije o planovima za brzo povlačenje američke vojske iz regije".

Televizija ABC priopćila je, kako će "predsjednik Trump objaviti o povlačenju vojske iz Sirije" i pri tom dodala, kako "rokovi povlačenja vojske još nisu utvrđeni".

Prema informacijama Bloomberga, Trump je, navodno "već izdao zapovjed o potpunom povlačenju vojske iz Sirije".

Američka administracija još uvijek nije dala nikakve službene potvrde ovih informacija. Donald Trump je na svojoj Twitter objavi napisao samo kratko, o "pobjedi nad ISIL-om u Siriji", koja je "bila jedini razlog boravka vojske u Siriji u vrijeme njegovog predsjedovanja".

Izraelski režim je uputio oštar prosvjed Rusiji zbog nedavnog poziva čelniku palestinskog pokreta Hamas, Ismailu Haniyehu, da koncem prosinca posjeti Moskvu.

Prigovore na najavljeni posjet lidera palestinskog pokreta otpora su upućeni od strane izraelskog veleposlanstva u Moskvi i ruskom veleposlanstvu u Tel Avivu, izvijestio je u jučer izraelski Channel 10, a vijest je jutros potvrdio i Times of Israel.

Izraelski prosvjed dolazi nakon što je rusko Ministarstvo vanjskih poslova nedavno pozvalo Haniyeha u Rusiju, gdje je dogovoren službeni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je objasnio da je Rusija spremna posredovati između Izraela i Palestinaca i da se stabilnost u regiji ne može postići sve dok se ne riješi izraelsko-palestinski sukob.

Iako Kremlj nije precizirao o kojim će se pitanjima raspravljati na tom sastanku, Hamas je u priopćenju naveo kako Ismail Haniyeh očekuje da će se sastati s ruskim čelnicima i razgovarati o jačanju bilateralnih odnosa, te raspravljati o političkim prilikama u Palestini.

Ruski su dužnosnici odbacili sve izraelske prigovore oko ovog posjeta. Moskva podsjeća Izrael da je Tel Aviv mjesecima neizravno s Hamasom pregovarao uz posredovanje egipatskih dužnosnika i Ujedinjenih naroda, kako bi se na kraju postigao sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze, palestinskoj enklavi koju su blokirale izraelske snage sigurnosti i čija je opsada izazvala trajni izvor nestabilnosti na tom području.

Predsednik SAD Donald Tramp objavio je pobedu nad terorističkom organizacijom DAEŠ u Siriji.

"Pobedili smo DAEŠ u Siriji - to je jedini razlog zbog kojeg smo bili tamo", napisao je Tramp na Tviteru.

Kako javlja Blumberg, pozivajući se na neimenovani izvor, američki lider je već naredio puno povlačenje svojih snaga iz Sirije.

I Rojters je ranije objavio da SAD razmišljaju o potpunom povlačenju svojih snaga iz Sirije kako se približava kraj kampanje preuzimanja teritorije, koju je nekada držao ekstremistički DAEŠ.

Odluka će, ukoliko bude potvrđena, okončati pretpostavke o dugoročnijem američkom vojnom prisustvu u Siriji.

Malezija je podnijela kaznenu prijavu protiv banke Goldman Sachs i dvojice bivših bankara zbog pljačke više milijardi dolara iz državnog fonda 1MDB

Američka banka poriče tu optužbu, tvrdeći kako su zavedeni od strane bivše malezijske vlade.

Podružnice bankarskog giganta sa Wall Streeta i njihovi bivši ključni zaposlenici, bivši predsjednik Goldman Sachsa jugoistočne Azije, Tim Leissner i bivši izvršni direktor Roger Ng, optuženi su za organiziranje i trgovanje obveznicama za banku 1MDB, priopćio je malezijsku državni tužitelj Tommy Thomas.

Malezija kaže kako je optuženi otuđio 2,7 milijarde dolara iz 6,5 milijardi dolara vrijednih obveznica, izdanih od strane banke 1MDB i potpisane od strane Goldman Sachsa, u tri odvojene ponude između 2012. i 2013. godine.

Britanski špijunski brod "Eko" uplovio je u vode Crnog mora, piše turski portal "Bosfor opserver", koji se bavi praćenjem prolaska brodova kroz Bosfor.

Tokom ove godine, protivvazdušna odbrana detektovala je i ispratila više od 3 hiljade stranih borilačkih aviona, od kojih je preko hiljadu izviđačkih aviona, prenose ruske vazdušne snage.

Tačan broj stranih vojnih letilica objavio je komadant ruskih Vazdušno- svemirskih snaga Radiotehničkih trupa, general- major Andrei Koban.

"Intezitet vazdušnog saobraćaja u granicama odgovornosti Radiotehničkih trupa jeste uglavnom ometanje vojnih servisa. Tokom 2018., jedinice servisa detektovale se i nadgledale preko 980 hiljada meta, među kojima je bilo oko tri hiljade stranih aviona, uključujući i više od hiljadu izviđačkih letilica", rekao je.

U isto vreme, ruski general- major istakao je da su jedinice vazdušne odbrane stavljene u borbenu gotovost preko 4 hiljade puta.

"Ovo je jasan dokaz visokog napona servisa Radiotehničkih trupa koje su na to navikle i na šta su spremne", rekao je Koban.

Prema njegovim rečima, ruske protivvazdušne jedinice detektovale su i ispratile više od pet hiljada letećih objekata dnevno, od čega je 2500 stranih. Dodatno, svaki dan oko 20 vojnih jedinica su bile stavljene u borbenu pripravnost.

Ranije, prenošeno je da su ruske vlasti detektovale 16 stranih letilica blizu ruskih granica. Ruski avioni slani su dva puta u tom periodu kako bi presreli strane avione i sprečile da uđu u ruski vazdušni prostor.

Prisustvo stranih letilica i aktivnost blizu ruskih granica sve je češća. Makar 17 vojnih letilica iz drugih zemalja viđeno je u ovoj situaciji tokom ovog meseca.

Rusko ministartsvo odbrane redovno izveštava o stranim letilicama koje obleću nacionalne granice. Stalno se pozivaju međunarodni partneri da ograniče ovu aktivnost. Uprkos tome, broj izviđačkih aviona nastavlja da raste.

Poznati ekonomist i profesor na Sveučilištu Columbia, Jeffrey D. Sachs, stvorio je sebi bezbroj neprijatelja zato što je napisao članak i kojem je elitu u Washingtonu definirao kao prijetnju međunarodnom pravu. Američki stručnjaci sa svih strana su se okomili na akademika koji je napisao članak o uhićenju direktorice globalnih financija kompanije Huawei, Meng Wanzhou, pod naslovom: "Sjedinjene Države, a ne Kina, prava su prijetnja međunarodnom pravu".

Prije opisa dijela kalvarije i hajke na svim razinama s kojima se trenutno suočava američki profesor i akademik Jeffrey D. Sachs, poslušajmo što je točno napisao. Članak je 12. prosinca objavio kanadski The Globe and Mail.

"Sjedinjene Države, a ne Kina, prava su prijetnja međunarodnom pravu"

Ako je istina, kao što je navodno rekao Mark Twain, da se povijest često rimuje, naše doba sve više podsjeća na razdoblje prije 1914. godine. Baš kao tada s velikim europskim silama, Sjedinjene Države s namjerom potvrde američke hegemonije Amerike svijet guraju prema katastrofi.

Kontekst uhićenja financijske direktorice kompanije Huawei, Meng Wanzhou, nevjerojatno je važan, jer je to opasan potez administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa u intenziviranju sukoba s Kinom. SAD su zatražile od Kanade uhićenje gospođe Meng u zračnoj luci Vancouver, na putu u Meksiko iz Hong Konga, a zatim da je kanadske vlati izruče Sjedinjenim Državama. Takav je potez gotovo američka objava rata kineskoj poslovnoj zajednici. Bez presedana se američke poslovne ljude koji putuju u inozemstvo izlaže mnogo većem riziku od takvih akcija od strane drugih zemalja.

Sjedinjene Države rijetko uhićuju poslovne ljude, američke ili strane, zbog navodnih zločina počinjenih od strane njihovih tvrtki. Menadžere kompanija se obično uhićuje zbog njihovih navodnih osobnih zločina, kao što su pronevjera, podmićivanje ili nasilje, ali ne zbog navodnih kršenja zakona njihovih tvrtki. Točno je da korporativni menadžeri trebaju voditi računa o zlouporabama svojih tvrtki, uključujući kaznena djela, ali započeti ovu praksu s vodećom kineskom menadžericom, a ne s desecima krivih američkih izvršnih direktora i financijskih direktora, zapanjujuća je provokacija protiv kineske vlade, poslovne zajednice i kineske javnosti.

Shvaća li se u koridorima State Departmenta i Pentagona, Kongresa, CIA-e, NSA-e i tko zna koje još institucije, a naposljetku (sasvim svjesno: naposljetku) i Bijele kuće, da Sjedinjene Države, ma koliko same sebe proglašavale silom koja vodi svijet "sada i uvijek" moraju računati ne samo s rusko-kineskim savezom, nego i sa sve čvršće povezanom skupinom BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), kojoj se sve više približavaju i Iran i Turska, ali i s novim trojnim formatom institucionaliziranim prigodom sastanka skupine G 20 u Buenos Airesu: Rusija - Kina - Indija?

"Imamo namjeru voditi. Sada i uvijek." (We intend to lead. Now and always). Doslovno je tim riječima američku politiku u globalnim okvirima definirao ministar vanjskih poslova (državni tajnik) Mike Pompeo, početkom prosinca godine 2018. Dodajući kako Sjedinjene Države rade na stvaranju novog liberalnog svjetskog poretka. Pa ako je netko do tada i mogao sumnjati u osnovni kurs američke vanjske politike, što kod - blago rečeno - hirovitog predsjednika Donalda Trumpa baš i nije daleko od pameti, Pompeove riječi otklonile su svaku sumnju. Amerika ne odustaje od toga da bude, ne samo po svojim potencijalima, vojnim i gospodarskim u prvome redu, vodeća sila svijeta, ona tu svoju vodeću ulogu vidi "sada i uvijek". Dakle, kao nešto nepromjenjivo, kao konstantu svijeta u kojemu živimo - barem gledano iz perspektive službenog Washingtona. I, drugo, nimalo manje važno. Amerika svoju ulogu predvodnika koristi i koristit će i dalje kako bi stvorila "novi liberalni svjetski poredak". U zbroju to znači samo jedno: kategoričko odbijanje koncepta multipolarnog svijeta, čak i bipolarnog (nema više, točnije rečeno: ne smije biti nikoga tko bi bio u poziciji da uspostavi ravnotežu, u globalnim okvirima, s američkom silom). Amerika je jedna i jedina, prva i najmoćnija ("sada i uvijek", kaže Pompeo).

Ako se netko još sjeća inauguracijskog govora predsjednika Trumpa, konstatirat će ne da Trump odstupa od onoga što je govorio i nagovještavao u prethodnim mjesecima, nego da je napravio potpuni zaokret. Tada, pri inauguraciji, a nije tome baš tako davno (veljača 2017.), novi je šef Bijele kuće izrijekom obećao da SAD nikome više "neće nametati američki način života" (American way of life). Nije tada, doduše, ni jednom riječju spominjao odnose s Rusijom, ali je govor bio svojevrsna kruna kampanje što ga je i dovela do funkcije Predsjednika, a u kojoj je mjesecima, uporno i konzistentno, ponavljao kako želi normaliziranje odnosa s Rusijom, optuživao prethodnu administraciju (ne bez razloga, valja primijetiti) kako snosi golemu dogovornost zbog zaoštravanja odnosa na liniji Moskva - Washington i nagovještavao novu eru američko-ruske suradnje, osobito u borbi protiv međunarodnog terorizma. Odricao se uloge "svjetskog policajca", obećavao da SAD neće ulaziti u "nepotrebne ratove", ali i promovirao - ne treba prešutjeti - svoj slogan "Amerika prva".