Amerikanci su se "jednostavno iskupili za sve" izdvojivši za Ukrajinu 10 miliona dolara nakon incidenta u Kerčkom moreuzu, kada je ruska pogranična služba, zbog nelegalnog ulaska u teritorijalne vode Ruske Federacije, zaplenila tri ukrajinska broda, izjavio je šef komiteta Saveta federacije Rusije za odbranu i bezbednost Franc Klincevič.

"To je sve što možete očekivati od Vašingtona u vezi sa incidentom u Kerčkom moreuzu. Oni ne nameravaju da uđu u realni konflikt sa Rusijom uz korišćenje sopstvenih snaga. Međutim, nagovaranje Ukrajine da nastavi sa provokacijama neće prestati", rekao je Klincevič.

Prema njegovim rečima, sve je to očigledno upereno protiv Rusije, a ovaj slučaj nije mogao da zaobiđe ni Veliku Britaniju, koja je sad na ubedljivo prvom mestu po nivou rusofobije.

Podsetimo, američke vlasti dodelile su 10 miliona dolara dodatne pomoći ukrajinskoj vojsci nakon incidenta u Kerčkom moreuzu.

Ova pomoć usledila je nakon što su tri ukrajinska broda zaplenjena pošto su 25. novembra nelegalno ušla u teritorijalne vode Ruske Federacije u Crnom moru.

Američke službe tvrde da su se Rusija, Kina i Iran mešali u ovogodišnje izbore za Kongres SAD, kao i da te akcije zaslužuju određene sankcione mere, izjavio je direktor nacionalne obaveštajne službe SAD Danijel Kouts.

"Pripremljen je izveštaj obaveštajnih službi koji će biti predat državnom tužiocu SAD, a ukoliko se ove optužbe potvrde, automatski će biti uvedene adekvatne sankcije protiv tih zemalja", rekao je Kouts.

Prema njegovom mišljenju, Rusija, Kina i Iran i još neke zemlje čija imena nije precizirao vršile su uticaj na propagandne kampanje uperene protiv SAD kako bi onemogućile da Vašington realizuje sopstvene strateške interese.


Istovremeno, ocenjuju mediji, obaveštajne službe nisu iznele bilo kakve dokaze da su takve aktivnosti na bilo koji način uticale na rezultate izbora.

Kouts je rekao da je predsedniku Donaldu Trampu i odgovarajućim organima Vlade poslao izveštaj o mešanju tih zemalja u izbore.

Ruski mediji podsećaju da je zvanična Moskva u više navrata odbacivala takve optužbe.

Danas je počeo "Šesti čin" prosvjeda pokreta "Žutih prsluka" u Francuskoj. Iako su u glavnom gradu zemlje ove subote trebali biti održani u blizini palače Versailles, koja je zbog ove najave zatvorena, jutros se prvih nekoliko stotina prosvjednika okupilo na Montmartreu.

Kojom će rutom dalje ići, nije poznato, ali tijek demonstracija u Parizu uživo možete pratiti na You Tube kanalu kuće RT France.

Tri dana prije Božića, "Žuti prsluci" ponovno mobiliziraju svoje trupe diljem Francuskoj kako bi šestu uzastopnu subotu održali demonstracije. Jedan od aktera pokreta, ali ne i vođa, Eric Drouet, pozvao je "Žute prsluke" da ovu subotu demonstriraju u Versaillesu, čiji će dvorac i polje biti zatvoreni zbog sigurnosti. Demonstracije su dozvoljene samo u perimetru okruženom barijerama, što znači da se Macron odučio na djelomičnu provedbu još uvijek neusvojenog zakona o kontroliranim prosvjedima.

Jutros u devet sati ispred dvorca se nije vidio nijedan skup, ali je više prosvjednika ranije stiglo u Pariz, na Montmartre, gdje su se okupljali u malim ulicama gdje ih policija ne može slijediti.

Nema sumnje da će predsjednik i vlada na sve načine pokušati suzbiti prosvjedni pokret, što se vidi i iz medijske hajke koja se ovih dana vodila protiv "Žutih prsluka" u Francuskoj.

U ovoj klimi puzajuće diktature se napadi na pokret provode kroz širenje propagande i dezinformacija, društvenog nasilja i policijsku brutalnost. Vrijedi spomenuti riječi velikog obožavatelja predsjednika Macrona, medijske zvijezde, navodnog filozofa i samoproglašenog ljevičara Bernarda Henrya Levya, koji je proteklih godina podržavao "apsolutnu slobodu izražavanja" i prevrate u svijetu, od Arapskog proljeća do Ukrajine i šire, koje otkrivaju duboko antidemokratsko razmišljanje kojeg promiče Francuska vlada koja brani neoliberalni poredak.

"Bez obzira na to govorio Macron ili ne, ne slažemo li se s njim ili se slažemo, bez obzira jesmo li on za ili protiv njegovih reformi, on u ovom trenutku nema nikakvu važnost. Suočeni s usponom fašista i frakcija neprijatelja Republike, samo je jedan izbor pravilan - podrška predsjedniku Macronu", rekao je Bernard Henry Levy, koji je u članku za internetski portal Soroseve nevladine udruge Project Syndicate tijekom "Četvrtog čina" pokret "Žutih prsluka" nazvao "fašističkim".

Izjava francuskog salonskog filozofa i sluge neoliberalne elite je očit primjer kako se novi fašisti koriste starim metodama i odvraćaju ljude s pravog puta u ovim vrlo važnim tjednima borbe i demokratskog buđenja francuskog naroda.

Sredinom prosinca, kosovski je parlament usvojio tri zakona kojima je započet proces transformacije Kosovskih sigurnosnih snaga (KBS) u vojsku Kosova. Ovaj, posljednji u nizu vrlo samouvjerenih postupaka kosovskih vlasti izazvao je vrlo različite reakcije - dok su NATO i EU iskazali zabrinutost, nesumnjivu potporu kosovskim vlastima pružile su Sjedinjene Države i Velika Britanija.

Reagirala je i Rusija koja je diplomatski upozorila na "konfliktni potencijal" Kosova i kršenje međunarodnog prava, budući da formiranje oružanih snaga Kosova nema utemeljenje u Ustavu Kosova i krši (za Srbiju temeljni dokument) Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN-a iz davne 1999. godine kojom su Ujedinjeni narodi uspostavili međunarodnu civilnu i vojnu prisutnost na Kosovu.

Prema Rezoluciji, uloga međunarodnih snaga sigurnosti KFOR-a bila je osigurati mir na način da se istovremeno omogući povlačenje jugoslavenske (SRJ) vojske i paravojnih formacija s Kosova, ali i da se izvrši demilitarizacija pripadnika OVK-a i drugih naoružanih skupina kosovskih Albanaca.

Kosovo je najmlađa europska država, nastala na razvalinama bivše Jugoslavije, koja danas ima više - manje vrlo otvorena pitanja sa svim susjednim državama, izuzev s Albanijom. Zasigurno, najotvorenije je ono sa Srbijom, a kriza u odnosima dvaju naroda traje još od 80.-tih godina 20. st. Zapravo, kosovsko pitanje postalo je inicijalni okidač koji je pokrenuo raspad Jugoslavije i krvave ratove na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U slučaju Kosova, Sjedinjene Američke Države od samoga početka preuzimaju vodeću ulogu u rješavanju krize, te uz taktiku mirovnog posredovanja uvode dodatne mjere pritiska na Srbiju, uz jasno izrečenu prijetnju vojnom intervencijom. Nakon masakra u selu Račak, u siječnju 1999.g., a za koji su optužene srpske snage, uslijedili su pregovori u Rambouilletu (veljača-ožujak 1999.) na kojima su, prema američkoj preporuci, sudjelovali i predstavnici OVK na čelu s Hashimom Thacijem.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u petak da će Turska odgoditi vojnu operaciju protiv sirijskih Kurda na sjeveroistoku Sirije te je "oprezno" pozdravio odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju američkih jedinica iz Sirije.

Nenadana ovosedmična Trumpova odluka o povlačenju otprilike 2.000 vojnika iz Sirije srušila je stup američke vanjske politike na Bliskom istoku. Kritičari navode da će zbog toga biti teže pronaći diplomatsko rješenje sedmogodišnjeg građanskog rata u Siriji, prenosi Hina.

Međutim, za Ankaru je to pozitivna odluka jer uklanja uzrok tenzija sa SAD-om. Naime, Erdogan je kritizirao svog NATO saveznika zbog situacije u sjeveroistočnoj Siriji, gdje je Washington podržavao borce kurdskog YPG-a.

Turska smatra da je YPG teroristička grupa i vojno krilo Radničke partije Kurdistana (PKK), koja se bori za kurdsku autonomiju u Turskoj.

Planovi za operaciju

Erdogan je prošle sedmice obznanio planove o započinjanju operacije istočno od Eufrata u sjevernoj Siriji, kako bi izbacio YPG s tog područja, koje kurdski borci većinom kontroliraju.

Ove sedmice je Erdogan rekao da operacija može započeti u svakom trenutku, ali je u petak istaknuo odluku o povlačenju američkih jedinica i telefonski razgovor s Trumpom, kao razlog za odgodu.

"Prošle smo sedmice odlučili pokrenuti vojnu akciju istočno od rijeke Eufrat ... Naš telefonski razgovor s predsjednikom Trumpom, uz kontakte između naših diplomatskih i sigurnosnih službenika te američke izjave, dovele su do toga da ćemo pričekati malo duže", rekao je Erdogan u govoru u Istanbulu.

Američki predsjednik Donald Tramp planira povući preko 5,000 od 14,000 američkih vojnika koliko ih je u Afganistanu, rekao je američki dužnosnik u četvrtak, usljed Trumpova gubitka strpljenja s najduljom američkom vojnom intervencijom u historiji.

U srijedu je Tramp odbio savjete svojih suradnika te je odlučio povući sve vojnike iz Sirije, u odluci koja je natjerala ministra odbrane Jima Mattisa da iznenada podnese ostavku u četvrtak oko neslaganja s predsjednikom.

Jedan dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je kako su donesene odluke i izdane zapovijedi za početak planiranja povlačenja. Dužnosnik je dodao kako je raspored u izradi no da se povlačenje može dogoditi za nekoliko sedmica ili mjeseci.

Nejasno je još kako će SAD ispuniti svoje zadatke s manje od 9,000 vojnika u Afganistanu, uključujući i afganistanske snage sigurnosti, koje savjetuju na terenu te provode zračne napade na talibane i druge militantne skupine.

Umjesto toga, SAD će vrlo vjerojatno umanjiti svoj utjecaj, nešto što bi mogla biti prilika za talibane da se prošire na cijeli Afganistan.


Mattis je zagovarao održavanje snažne prisutnosti u Afganistanu kako bi se ojačali diplomatski napori. Podnio je ostavku nedugo nakon što je američki dužnosnik izjavio kako je moguće da Tramp naredi povlačenje.

Jučer je američki ministar obrane James Mattis podnio ostavku na dužnost, a razloge je pojasnio u otvorenom pismu kojeg je objavila američka medijska kuća NBC. Odlazak bivšeg generala s mjesta čelnika Pentagona je kasnije u objavi na Twitteru potvrdio i američki predsjednik Donald Trump.

Mediji odlazak ministra Mattisa uglavnom povezuju s izjavom Donalda Trumpa prema kojoj će se 2000 američkih vojnika povući iz Sirije, ali su se nesuglasice između predsjednika i ministra obrane mogle primijetiti u brojnim pitanjima, kao što je odnos s ostatkom zemalja unutar NATO pakta, situacija u Afganistanu ili izdaci u vojnom proračunu za projekte koje želi Trump, a Pentagon ne podržava. Sirija je vjerojatno bila kap koja je prelila čašu strpljenja ministra Mattisa, jedine važne osobe u Bijeloj kući preostale u početnom Trumpovom tima iz siječnja prošle godine.

James Mattis, koji će obnašati dužnost američkog ministra obrane do umirovljenja u veljači, napisao je:

"Oduvijek sam čvrsto vjerovao da je snaga naše nacije neraskidivo povezana sa snagom našeg jedinstvenog i sveobuhvatnog sustava savezništava i partnerstava. Dok Amerika još uvijek predstavlja nezamjenjivu naciju u slobodnom svijetu, ne možemo štititi naše interese ili učinkovito ispunjavati tu ulogu bez održavanja čvrstoće tih saveza i pokazivanja poštovanja prema našim saveznicima. Baš kao i vi, od početka govorim kako američke oružane snage ne bi trebale biti svjetski policajac, već da moramo koristiti sve alate američke moći kako bismo jamčili zajedničku obranu, što uključuje pružanje učinkovitog vodstva našim savezništvima. Tu snagu je demonstriralo 29 NATO demokracija sa svojom predanošću u borbi uz nas nakon napada na Sjedinjene Države 11. rujna. Dodatni dokaz za to je i koalicija 74 država u borbi protiv Islamske države.

Jednako tako, vjerujem da moramo biti odlučni i nedvosmisleni u našem pristupu prema državama čiji se strateški interesi kose s našima. Na primjer, jasno je da Kina i Rusija žele oblikovati svijet prema njihovom autoritarnom modelu i tako steći pravo veta na odluke drugih država u području ekonomije, diplomacije i sigurnosti, a sve s ciljem promicanja njihovih vlastitih interesa na štetu njihovih susjeda, Sjedinjenih Država i naših saveznika. Baš zato moramo koristiti sve alate američke moći kako bismo pružili zajedničku obranu.

Moj stav je da se saveznike mora poštovati i biti jasan kada je riječ o štetnim čimbenicima kao i strateškim konkurentima i čvrsto je utemeljen na više od 40 godine iskustva bavljenja tim pitanjima. Moramo učiniti sve kako bismo unaprijedili međunarodni poredak koji pridonosi našoj sigurnosti, prosperitetu i vrijednostima, a solidarnost naših saveznika u tome nas samo jača.

S obzirom na to da je vaše pravo imati ministra obrane čija su gledišta o ovim i drugim pitanjima usklađenija s vašima, vjerujem da je najbolje da napustim svoj položaj", napisao je na kraju svog otvorenog pisma bivši general i odlazeći američki ministar obrane James Mattis.

Tko će naslijediti Mattisa?

U administraciji Donalda Trumpa dogodila se vjerojatno najzvučnija ostavka od kada je on na čelu SAD-a. Američki ministar obrane i šef Pentagona general John Mattis danas je priopćio o razilaženju u političkim pogledima s predsjednikom Trumpom zbog čega je podnio ostavku.

Svoju dužnost napustit će krajem veljače 2019. godine, a vijest je objavljena na službenom sajtu Ministarstva obrane.

U pismu, adresiranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, šef Pentagona je naveo kako predsjednik SAD-a "zaslužuje da pogledi ministra obrane više odgovaraju njegovim vlastitim" i izjavio o nužnosti "potpore vezama sa saveznicima u NATO-u i suprostavljanju Rusiji i Kini". "Bijesni pas", kakav je nadimak nosio general Mattis još iz doba svojih vojnih dužnosti po iračkim i drugim ratištima, također navodi kako Rusija i Kina "promiču svoje vlastite interese na račun interesa susjeda, SAD-a i saveznika".

Jučer, 19. prosinca 2018. godine, američko ministarstvo financija je objavilo dopunu popisa osoba i organizacija koje su pod američkim sankcijama zbog ometanja na američkim predsjedničkim izborima 2016.

Sankcije uključuju četiri medijske kuće - Ekonomija danas (Экономика сегодня), Nevske novosti (Невские новости), RIA FAN (РИА ФАН) i posljednja, što joj je i izvorno ime, USA Really.

Da se ove optužbe nikako drugačije ne mogu nazvati nego idiotske dokazuje činjenica da prva tri ruska izdanja uopće nemaju englesku verziju i emitiraju isključivo na ruskom, a četvrto, iako na engleskom, stvoreno je nakon posljednjih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama.

Štoviše, sve ove medijske kuće posluju i rade samo u Rusiji, a sankcionirane su zbog puke želje da se nekoga sankcionira. Konačno, dugo nismo imali vijest da su SAD nekoga sankcionirale. Čak nekoliko dana. Posljednji su bili dvojica državljana Južnog Sudana i jedan bivši izraelski časnik.

Konačno nešto novo, jer sankcionirati medije nije mala stvar. Osim toga, imenom i prezimenom je sankcionirano 18 ruskih medijskih djelatnika. Ali što SAD mogu učiniti bilo kojem novinaru s tog popisa? Ništa. Ovakvim odabirom samo pokazuju njihov nemoćan bijes.

Ali ipak, postavlja se pitanje kako ovim bezazlenim načinom američka vlada nastoji pritisnuti novinare i ometati rad medija? Zašto se ne čuju glasovi "Reporteri bez granica"? Zašto šute organizacije za ljudska prava? Ili im je jedina zadaća štititi dokazane teroriste i zločince koji se prelaskom granice pretvaraju u "disidente"?

Usput, ruski se novinari šale zašto neki od njih nisu ušli na ovu "crnu listu"? Mnogi od njih su zbunjeni, a svojski su se trudili da unedogled od vlasti dobiju istinu i da je ponavljaju dok svijet u nju ne povjeruje, što je novi oblik "ruske propagande".

Traljave američke obavještajne službe su našle samo 4 medijske kuće i 18 novinara i zaboravili su kao agente dodati Che Buraškina, Genadija Aligatorova, Lava Čandru i građanina Šapokljaka, na portalu Novinarska istina, koji također nema englesko izdanje, šali se ekonomist i kolumnist Aleksandar Rodžers.

Ako SAD rasporede svoje raketne sisteme u Evropi nakon izlaska iz sporazuma INF, Rusija će morati da usmjeri vlastite rakete ka tim sistemima.

To je rekao portparol Kremlja Dmitri Peskov.

On je to rekao upitan da komentariše jučerašnju izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o mogućnosti nuklearnog rata nakon povlačenja SAD iz sporazuma INF, prenijela je agencija Tass.