Često se kako među stručnim krugovima tako i među običnim narodom raspravlja zašto je politička situacija u svetu uglavnom napeta i "na ivici rata". Prozapadno i globalistički orijentisani liberali će da kažu da je u pitanju "širenje demokratije", "ljudskih prava" i "tolerancije" od strane Zapada. To je lepo upakovan ali, u suštini, rasistički pristup koji se ne razlikuje od nekadašnjih opravdanja kolonijalnih sila koje su govorile da je cilj njihovih okupacija da "civilizuju divljake" koji "nisu sposobni za život bez svojih gospodara".

Naravno da agresivno ponašanje Zapada na svetskoj političkoj sceni nema veze sa željom njihovih elita da pomognu bilo kome osim sebi. Ali koji je pravi razlog takvog ponašanja Zapada i da li postoji rešenje kako da se tome stane na kraj? To će nam pokazati nauka koja je decenijama javno osporavana i diskreditovana, ali iza zavese pažljivo razvijana i proučavana u institutima i naučnim ustanovama svih velikih sila. Radi se o naučnoj disciplini koja nam daje odgovore na pitanja zašto su se vodili i vode ratovi, sklapali i sklapaju savezi i zašto je svet izgleda onako kakvim ga danas znamo. Radi se naravno o geopolitici, koju je jedan od najvećih ruskih geopolitičara, Aleksandar Dugin, nazvao naukom o tome kako vladati [1].

Glavni zakon geopolitike je konstantni skuob dve civilizacije - telurokratije (kopnene moći) i talasokratije (pomorske moći). Ova dvojnost je mnogo više od konfrontacije država koje više ulažu u kopnene ili pomorske snage. Ovo je sukob dve civilizacije, dva pogleda na svet, dva mentaliteta. Narodi telurokratije su vezani za fiksiranost prostora i postojanost njegovih kvalitativnih usmerenja i odlika [2]. Oni su skloni konzervativizmu, strogim pravnim normativima kojima se potčinjavaju krupne ljudske zajednice [...] čvrstoći etike i postojanosti socijalnih tradicija [3] itd. Klasični predstavnici telurokratije u Evropi su Rusija i Nemačka, a na nešto lokalnijem nivou, i Srbija.

S druge strane, narodi i države talasokratije, koji su okrenuti nepostojanom, "nefiksiranom", nemirnom moru, sloni su trgovini i duhu individualnog preduzetništva. Pojedinac kao najpokretljiviji deo kolektiva u pomorskoj civilizaciji postavlja se za najvišu vrednost [4] (sklonost individualizmu, za razliku od telurokratije koja je kolektivistička). Talasokratija se brzo razvija,aktivno evoluira, lako menja spoljna kulturna obeležja, a pritom nepromenjen ostaje samo unutrašnji identitet opšte smernice [5]. Najprepoznatljiviji predstavnici ove civilizacije su SAD i Velika Britanija.

Do najavljivanog susreta američkog i ruskog predsjednika u Buenos Airesu nije došlo, mada ga je Trump, čini se, do posljednjeg trenutka pokušavao spasiti. Istovremeno, retorika u vezi Rusije postaje sve žešća, a vrata novoj utrci u nuklearnom naoružanju širom su otvorena

Deseti sastanak skupine industrijski najrazvijenijih zemalja bit će zapamćen po onome što se u Buenos Airesu, gdje je održan, nije dogodilo, po otkazivanju u posljednjem trenutku (navodno zbog incidenta u Azovskom moru) susreta američkog i ruskog predsjednika. Ostalo nije spomena vrijedno. Jedva sklepana zajednička izjava u nekim je ključnim segmentima korak unatrag u odnosu na onu s prethodnog susreta G20 u Hamburgu, i to zato što Trump odbija vjerovati u globalno zagrijavanje i što se protivi čak i spominjanju pojma 'protekcionizam' kada je riječ o svjetskoj trgovini.


Ostaje dakle priča o onome čega nije bilo. Ali i svakim danom sve akutnije pitanje: dokle će ići spirala zaoštravanja na liniji Washington - Moskva? Suprotno Trumpovim najavama iz predizborne kampanje, možda čak i onome što je taj politički amater, došljak iz poslovnog svijeta, intimno želio, američko-ruski odnosi stalno se i sve dramatičnije pogoršavaju. Upravo je Trumpova Amerika uvela oštre sankcije Rusiji i protjerala više od stotinu ruskih diplomatskih službenika. Trumpova Amerika isporučuje moderno naoružanje Ukrajini i šalje (u sklopu NATO-a kojim oduvijek zapovijeda američki general) vojnike na rusku granicu. Trumpova Amerika otkazuje sporazume o kontroli, odnosno reduciranju nuklearnog naoružanja s Rusijom. I da dalje ne nabrajamo. Na nekoliko stvari, međutim, valja podsjetiti.

Sinoćnji pokolj u Strasbourgu u kojem je, za sada, ubijeno najmanje dvoje, a ranjeno više od 10 civila, a kojeg je izveo 29-godišnji Cherif Chekatt, francuski državljanin - dijete useljenika u Francusku, razotkriva definitivno svo licemjerje francuske, ali i cjelokupne EU i svjetske, globalističke politike, otvara mnoga pitanja i baca sumnju na službene verzije prošlih terorističkih napada. Istovremeno, ogoljuje svu prljavost borbe za vlast i ostanak na njoj, ne samo u Francuskoj, jer slične modele vladajuće globalističke strukture primjenjuju svuda.

'Pokupili su više od polovice ljudi koji su jutros stigli na prosvjed u Pariz iz Burgundije - sredovječne ljude, radnike, obrtnike, vlasnike malih poljoprivrednih gospodarstava... Oduzeli su im mobitele i odveli. Ne znamo što je s njima' - ispričao nam je u subotu navečer u Parizu jedan od pripadnika pokreta 'Žutih prsluka' objasnivši kako su uhićene očigledno već imali na nekom popisu vodećih pripadnika pokreta. Pokreta koji, temeljno, čine upravo radnici, srednja klasa, mali poduzetnici iz provincije, najvećim dijelom 'pravi' Francuzi koji su, kao najveće žrtve politike vladajuće elite, odlučili dići svoj glas.

U roku od samo nekoliko tjedana, sigurnosne službe i mainstream mediji, po nalogu vladajuće elite, uspjele su od legitimnog prosvjednog pokreta, manipulacijama, provokacijama, ubacivanjem raznih grupa među njih, uhićenjima, maltretiranjem..., stvoriti u javnosti, francuskoj i svjetskoj, sliku o 'Žutim prslucima' kao o skupini pučista, huligana, rušitelja, pljačkaša i primitivaca koji zaslužuju i suzavac, i pendrečenje i gumene metke i uhićenja.

Za razliku od pekara iz Burgundije, tvorničkog radnika iz Pikardije, frizerke iz nekog malenog grada u Normandiji, Cherif Chekatt iz Strasbourga, nije bio preventivno uhićen proteklog vikenda. Za razliku od tisuća uhićenih 'Žutih prsluka' u Francuskoj proteklog vikenda, koji su se spremali zatresti predsjedničku fotelju pulena globalističkog bankarskog lobija Emanuella Macrona, Cherif Chekatt je punio svoje okvire streljivom i planirao napad. Bio je on zatvaran, robijao je dvije godine u Njemačkoj, registrirani je razbojnik, pljačkaš, koji se nakon zatvora radikalizirao i kao takav upao na tzv. 'Popis S' na kojem su oni koji su ocijenjeni kao teroristička prijetnja nacionalnoj sigurnosti Francuske. Na tom su poopisu bili i gotovi svi počinitelji terorističkih napada u Francuskoj u posljednjih desetak godina.

U novoj "suverenističkoj" vladi Italije, koja se uz migracijsku politiku zaštite granica od ilegalnih imigracija još treba potvrditi kao takva, ministar unutarnjih poslova i prvi zamjenik premijera je Mateo Salvini, vođa stranke Liga, bivše Sjeverne lige koja je utemeljena kao secesionistički pokret 1991. s ciljem stvaranja konfederacije ili čak odcjepljenja sjevernog dijela Italije, takozvane Padanije.

Od osnutka koalicijske vlade se Matteo Salvini uglavnom bavio problemom ilegalnih migracija i branio je proračun za 2019. u kojem se predviđa proračunski deficit od 2,4%, jer Bruxelles dozvoljava 3%, ali ne i za Italiju, zato što je prezadužena i dok ne vrati kredite i dugove mora se držati diktata Europske komisije.

"Ugovor Vlade promjena", kojeg su potpisali Liga Mattea Salvinija i Pokret 5 zvijezda (M5S) kojeg vodi Luigi di Maio ima 30 točaka koje obuhvaćaju sve sfere društvenog života, unutarnje i vanjske politike i prihvaćen je od strane talijanskih birača. Matteo Salvini, kao ministar unutarnjih poslova, imao je tešku zadaću rješavanja točke 13, koja govori o ilegalnim migracijama, koje je uspješno smanjio za 80%.

"Ugovor Vlade promjena" dvije najveće koalicijske stranke Italije o vanjskoj politici govori u točki 10.

Citirat ćemo ga u cijelosti, iako je riječ o općim smjernicama vanjske politike Italije pod novom vladom. Ovaj je dio važan jer u jednom dijelu govori o Bliskom istoku, a kasnije ćemo pojasniti zašto.

Točka 10. Vanjska politika

Vanjska politika sljedećih nekoliko godina morat će se usredotočiti na neke elemente koji su od primarne važnosti.

Predano ćemo voditi vanjsku politiku koja će se temeljiti na središnjim pitanjima od nacionalnog interesa i na promociji bilateralne i multilateralne suradnje.

Potvrđujemo članstvo u Sjevernoatlantskom savezu sa Sjedinjenim Državama, koje su naš povlašteni saveznik, ali smo otvoreni i za suradnju s Rusijom koju ne percipiramo kao prijetnju, već kao gospodarskog i potencijalno relevantnijeg trgovinskog partnera.

Izraleska vojna delegacija sastala se s ruskim zvaničnicima kako bi razgovarali o situaciji u Siriji.

U saopćenju izraelske vojske navodi se da su izraelski oficiri obavijestili ruske zvaničnike o operaciji koja je prethodne sedmice pokrenuta s ciljem da se "razotkriju i osujete" tuneli Hezbollaha koji se koriste za napade.

Oni su, također, razgovarali o "poboljšanju dekonfliktnog sistema dvije vojske u sjevernim oblastima".

Rusija i Izrael ostaju na vezi kako bi uspješno koordinirale operacijama i spriječile zračne sudare nad Sirijom, navodi se.

U septembru su, međutim, sirijske snage, reagirajući na zračni napad Izraela, oborile ruski ratni avion.

Svih petnaestoro putnika je stradalo, a ovaj incident izazvao je tenziju između prethodno bliskih strana.

Izrael često izvodi zračne napade u Siriji usmjerene protiv Irana i njegovih saveznika, u pokušaju, kako navodi, da spriječi da sofisticirano oružje dospije do Hezbollaha.

Turska će pokrenuti operaciju istočno od rijeke Eufrat u sjevernoj Siriji za "nekoliko dana", najavio je u srijedu predsjednik Tayyip Erdogan, a taj bi potez mogao dodatno zakomplicirati odnose sa Sjedinjenim Državama.

Ankara i Washington već se dugo ne slažu glede politike prema Siriji, gdje SAD podržava kurdsku miliciju YPG u borbi protiv Islamske države (IS). Turska smatra YPG terorističkom organizacijom.

"Pokrenut ćemo operaciju kako bi očistili istok Eufrata od separatističkih terorista u nekoliko dana. Naša meta nikad nisu američki vojnici", rekao je Erdogan u govoru koji je prenosila televizija.

"Ovaj korak će omogućiti otvaranje puta za političko rješenje i za zdraviju suradnju", istaknuo je turski predsjednik.

Ankara je nedavno opetovano izrazila frustraciju zbog odgoda u provedbi sporazuma sa SAD-om za uklanjanje YPG-a iz grada Manbija, zapadno od Eufrata.

Turska je priopćila prošli mjesec da želi potpunu provedbu sporazuma o Manbiju do kraja godine. U studenome su turski i sirijski vojnici počeli zajedničke ophodnje u sjevernoj Siriji.

YPG kontrolira velike dijelove sjeveroistočne Sirije.

Američki predsjednik Donald Trump je izjavio da će, ako to može pozitivno utjecati na trgovinske pregovore s Kinom, intervenirati u slučaju direktorice za globalne financije kineske kompanije Huawei, Meng Wenzhou, uhićene 1. prosinca u Kanadi, izvijestio je CNN. Ovom je izjavom Trump jasno dao do znanja slučaj u kojem je Meng Wenzhou danas puštena na slobodu povezuje s trgovinskim ratom kojeg SAD vode protiv Kine, a Kanada je samo izvršavala zapovijedi Washingtona.

Naime, Vrhovni sud u Vancouveru je sinoć, nakon trodnevnog procesa saslušanja, Meng Wenzhou pustio iz pritvora uz jamčevinu od 10 milijuna kanadskih dolara. Wenzhou neće moći napustiti zemlju dok ne donese sudska odluka o njezinu izručenju u Sjedinjene Države. Također, mora predati svoju putovnicu i pridržavati se policijskog sata. Osim toga, bit će joj instaliran elektronički uređaj za praćenje na gležanj, uz zabranu napuštanja područja Vancouvera.

Kći utemeljitelja tehnološkog diva Huawei, Meng Wenzhou, optužena je za izbjegavanje američkih sankcija protiv Irana. Njezin pritvor je izazvao ne samo u vrhu vlasti nego diljem Kine, gdje su optužili Sjedinjene Države da je koriste kao pregovarački ulog u trgovinskom ratu kojeg je Trumpova administracija pokrenula protiv Kine.

Naime, posljednjih nekoliko sati je Reuters pitao američkog predsjednika hoće li će intervenirati u tom pitanju.

"Ako smatram da će to biti dobro za zemlju, za ono što će zasigurno postati najveća trgovinska transakcija u povijesti i, što je vrlo važno, za našu nacionalnu sigurnost, ako vidim da je to potrebno, svakako ću intervenirati", izjavio je američki predsjednik Donald Trump u intervjuu kojeg je jučer dao za Reuters.

Njegove su riječi u velikoj mjeri proturječne onome što tvrde američki dužnosnici, koji su oglas tvrdili kako je ovo isključivo stvar koja se tiče kanadskog pravosuđa, koje je interveniralo zbog optužbi o navodnom kršenju sankcija protiv Irana. Ipak, nakon izjave Trumpa, čini se da je sudbina Meng Wanzhou ipak vezana za trgovinske pregovore z Pekingom.

Andrew Stevens, urednik programa CNN-a za azijsko-pacifičku regiju, situaciju je komentirao iz Hong Konga:

Čini se kako, nakon sve češćih najava ukrajinskog državnog vrha i osobno predsjednika Petra Poroshenka o skoroj ruskoj vojnoj agresiji na tu zemlju, o čemu kao, svjedoči gomilanje ruskih vojnih efektiva na ukrajinskim istočnim granicama, čini se kako po tom pitanju, samo sa suprotnim predznakom, slične stavove počinje iznositi i ruska strana. S tom razlikom, barem za sada, da ih ne iznosi službena ruska politika, već jedino pojedini mediji ili analitičari.

Stav SAD-a po pitanju "Sjevernog toka 2" je neprihvatljiv, Washington želi omesti realizaciju tog tržišnog projekta, izjavio je u srijedu glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitry Peskov.

"To je posljedični stav, mi ga ne smatramo pravilnim i po sebe prihvatljivim, jer se radi o nastojanjima za ometanje realizacije samo tržišnog, gospodarskog projekta (a ne geopolitičkog, kako ga ocjenjuju SAD i pojedine zemlje s istoka EU i Ukrajina, op. a.)", izjavio je Peskov, pojasnivši usvojenu rezoluciju američkog Kongresa u kojoj se "Sjeverni tok 2" naziva "ozbiljnim korakom natrag" po europsku energetsku sigurnost.

Završetak projekta "Sjeverni tok 2" nije samo u interesu Rusije, već i u interesu europskih korisnika plina, u prvom redu Njemačke, naglasio je Peskov.

Kremlj ne vidi nekakvih posebnih novih elemenata u svezi američkog stava po tom pitanju. Identičan stav bio je predstavljen i na razini američkog predsjednika i na razini State Departmenta, kazao je glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina i dodao, kako SAD žele svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima omesti izgradnju tog plinovoda, što predstavlja "nedobronamjernu konkurenciju". Peskov je da dalje kazao kako "Sjeverni tok 2" ima niz konkurentnih prednosti".

Podsjećamo: u projektu izgradnje plinovoda "Sjeverni tok 2" sudjeluju ruski "Gazprom" i europske energetske tvrtke: Engie, Uniper, OMV, Shell i Wintershall. Rok završetka izgradnje je kraj 2019. godine.

Napad na Svjetski trgovinski centar 11. rujna 2001. u New Yorku je šokirao svijet. Od tada neovisni stručnjaci pokušavaju razjasniti istinu o urušavanju tornjeva zgrade. Sada, 17 godina nakon napada, državno odvjetništvo Sjedinjenih Država će po prvi put poduzeti konkretne mjere, što bi moglo dovesti do pune istrage zločina.

U New Yorku se 11. rujna 2001. dogodilo nevjerojatno. Svjetski trgovinski centar (WTC) je bio cilj terorističkog napada. Prvo su zgrade pogodile dva zrakoplova i onda su se urušila oba tornja poslovnog objekta, teške čelične konstrukcije. WTC7 se također srušio, ali tu zgradu nije pogodio nijedan zrakoplov.

Službeno istražno izvješće Komisije o događajima 11. rujna u New Yorku se od tog dana oštro kritizira i u njegovu vjerodostojnost sumnjaju brojni stručnjaci. Gotovo 2000 arhitekata je udružilo je snage i osnovalo organizaciju "Arhitekti i inženjeri za istinu o 11. rujnu" (AE 9/11 Truth). Oni pozivaju na novu nezavisnu istragu o događajima 11. rujna 2001. godine, jer se s njihove točke gledišta stvari nisu mogle dogoditi kao što je službeno navedeno.

VIDEO - "Arhitekti i inženjeri za istinu o 11. rujnu"