Turske vlasti izdale su nalog za hapšenje još jednog radnika Konzulata SAD, javili su turski mediji.

NTV navodi da bezbednosni zvaničnici još tragaju za tim radnikom, a da njegovu suprugu i dete ispituje policija. Razlog za izdavanje naloga za privođenje zasad nije poznat, preneo je Rojters.

Britanska agencija napominje da se sve odigrava nakon što je misija SAD u Turskoj u nedelju saopštila da je obustavila rad svih službi za izdavanje neimigrantskih viza u svim američkim diplomatskim objektima u Turskoj, a kao razlog je navela da mora da "preispita" posvećenost Turske bezbednosti američkog diplomatskog osoblja.

AP napominje da je misija SAD tu odluku donela nakon nedavnog hapšenja jednog člana osoblja Konzulata SAD u Turskoj.

Nedavni događaji primorali su vlasti SAD da preispitaju posvećenost turskih vlasti bezbednosti američke misije i njenog osoblja, saopštila je misija SAD u Ankari. Turska je recipročnim merama odgovorila na tu odluku.

Ambasada Turske u Vašingtonu je saopštila da će obustaviti izdavanje neimigrantskih viza Amerikancima, a agencija AFP navodi da su te restrikcije još oštrije jer se odnose na "vize u pasošima, kao i elektronske vize i vize koje se dobijaju na granici", a ne samo na one koje se izdaju u diplomatskim predstavništvima u SAD.

Početkom prošle nedelje, član osoblja Konzulata SAD u Istanbulu uhapšen je na osnovu optužbi da je povezan sa muslimanskim sveštenikom Fetulahom Gulenom koji godinama živi u egzilu u SAD, a koga Ankara krivi za prošlogodišnji neuspeli pokušaj puča.

Vašington je hapšenje člana američke diplomatske misije osudio kao neosnovano i štetno po veze između dve saveznice u NATO-u, podseća britanska agencija.

Više od 950.000 ljudi evakuisano je širom Rusije od 11. septembra usled talasa anonimnih dojava o podmetnutim bombama, rečeno je agenciji TASS u službama bezbednosti.

- "Telefonski terorizam" registrovan je u 144 grada i više od 2.300 objekata, uključujući trgovačke centre, škole, stanice prevoza, aerodrome, bioskope, noćne klubove i državne zgrade. Evakuisano je više od 950.000 ljudi", rekao je izvor.

Službe bezbednosti proverile su svaku dojavu i za sve je utvrđeno da su lažne.

Juče je registrovano 37 dojava o bombama u objektima u Moskvi, Sankt Peterburgu, Joškar-Oli, Nižnjem Novogorodu i Dibenku, dodao je izvor.

Najveći broj dojava dogodio se u petak, 6. oktobra, u Moskvi, kada je više od 250 zgrada primilo telefonske pretnje bombama.

Direktor federalne službe bezbednosti Aleksander Bortnikov izjavio je ranije da je identifikovao četvoro Rusa koji su koristili IP telefoniju za upućivanje lažnih dojava o bombama u 50 regiona Rusije.

Sva ova lica nalaze se izvan zemlje, ali imaju saradnike u Rusiji.

Bortnikov je rekao da je šteta pričinjena pozivima u prvih nekoliko dana procenjena na 300 miliona rubalja (5,2 miliona dolara).

Američke antiruske sankcije su se kao Damoklov mač nadvile nad ekonomskim odnosima između Evrope i Rusije, piše za nemačku verziju sajta "Hafington post" član Nemačko-ruskog foruma Aleksandar Rar. On smatra da je Evropska unija postala talac američke politike i da rizikuje da potpuno izgubi svoju nezavisnost.

"Hvala Bogu što američka histerija zbog mešanja Rusije u zapadne izbore nije uticala na izbore za Bundestag", piše Rar. Većina građana Nemačke podržava normalizaciju odnosa sa Rusijom i odbacuje sliku neprijatelja koju su im neki političari nametali tokom predizborne kampanje, napominje autor.

Sa izuzetkom Zelenih, sve stranke koje su izabrane u Bundestag zalažu se za poboljšanje odnosa sa Moskvom, a posebno lideri Slobodne demokratske partije i bavarski političari iz Hrišćansko-socijalne unije. Ekonomija takođe oseća pozitivan trend. Velika nemačka preduzeća usaglasile su se sa realizacijom investicionih projekata u Rusiji. Istočni komitet nemačke privrede nastavio je blisku saradnju sa Moskvom.

Osim toga, ruska ekonomija ponovo je ušla u fazu rasta, nastavlja autor. Državni budžet je konsolidovan, nivo inflacije je nizak, obim deviznih rezervi je dostigao nivo od pre krize. Kremlj šalje pozitivne signale. Kada ruske vlasti počnu da sprovode svoje planove za privatizaciju, nemačke kompanije će se naći u prvom redu, objašnjava Rar. Pri tome nestrpljivi su nemački privrednici, ali i austrijski i turski preduzetnici.

Međutim, i dalje moraju da se prevaziđu "visoke barijere", naglašava autor. Tema sankcija još nije zatvorena. Naprotiv. Protiv volje sopstvenog predsednika, Kongres SAD usvojio je nove kaznene mere protiv ruskog sirovinskog sektora, čime je naneo štetu i zapadnim preduzećima koja sarađuju sa Moskvom. Predstavnici nemačke ekonomije strahuju da će zbog straha od sankcija SAD većina evropskih kompanija izaći iz energetskog saveza sa Rusijom koji postoji već deset godina.

SAD isporučuju oružje militantima Nusra fronta i drugim radikalnim grupama, a ne takozvanoj umerenoj opoziciji, saopštio je novinarima načelnik Glavne operativne uprave sirijske vojske, general Ali el Ali na konferenciji na kojoj je pokazano oružje koje je oduzeto od militanata.
"Znamo da su SAD teroristima u Siriji isporučile 1.421 kamion sa vojnom opremom i oružjem u periodu od 5. juna do 15. septembra ove godine. To oružje je navodno bilo predviđeno za borbu protiv terorizma, ali je ono na kraju palo u ruke militanata DAEŠ-a i Nusra fronta", rekao je sirijski general.

Zapovjednik iranskog Korpusa straže islamske revolucije Mohammad Ali Jafari, upozorio je u nedjelju američku administraciju, kako je Iran spreman na krajnje stroge reakcije na poteze Sjedinjenih Država i uvođenje novih sankcija.

Ukoliko SAD ponište Sporazum o iranskom nuklearnom programu (potpisan u srpnju 2015.g. između Irana i tzv. šestorice: SAD-a, Rusije, Kine, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, op.GN.), zauvjek će nestati mogućnost dijaloga između dviju država, izjavio je Jafari i dodao, kako bez odgovora neće ostati i moguće američko proglašenje iranskog Korpusa straže terorističkom organizacijom.

"U tom slučaju Korpus straže islamske revolucije odnosit će se prema američkoj vojsci kao prema postrojbama terorističke organizacije "Islamska država", kazao je zapovjednik te moćne iranske vojne organizacije.

Prema informacijama američkih medija, Bijela kuća je pripremila sveobuhvatnu strategiju prema Iranu, a predsjednik Donald Trump će idućeg tjedna proglasiti prestanak važenja Sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

U tom slučaju bit će zanimljivo pratiti reakcije američkih europskih saveznika koji su redom bili protiv anuliranja tog sporazuma kojeg smatraju korisnim i zbog kojeg je ukinuta većina međunarodnih sankcija protiv Teherana. Upravo zbog toga su glavne europske države s Teheranom već pokrenule velike poslove iz sfere energetike, kao i investicijska ulaganja u iransko gospodarstvo. Njemačka je već ranije izjavila kako se neće priključiti američkom jednostranom izlasku iz tog Sporazuma, a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je prije nekoliko dana izjavio kako Amerikanci moraju dobro razmisliti i donjeti pravilnu odluku, kazavši, kako je Sporazum s Iranom najvažniji dokument koji je međunarodna zajednica potpisala u moderno doba.

Osim toga, ostali supotpisnici Sporazuma tvrde kako se Iran pridržava preuzetih obveza, a što Washington negira, navodeći kako ih Teheran postojano krši i da se ne ponaša u duhu slova Sporazuma, pričemu ne navodi konkretne dokaze. Bijela kuća prošli mjesec je zatražila od Kongresa izvješće s dokazima o iranskom kršenju Sporazuma, koje je Kongres dužan dostaviti tijekom listopada.

Sirijska mreža za ljudska prava (SNHR) saopćila je da su snage odane režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada tokom proteklih devet mjeseci u napadima koristile najmanje 4.784 razorne barel bombe, javlja Anadolija.

U izvještaju SNHR-a se navodi da su helikopteri režimskih zračnih snaga u septembru izveli napade koristeći 216 barel bombi i da je u tim napadima ubijeno najmanje osam civila. Među stradalnicima je bilo petero djece i tri žene.

U saopćenju se navodi da su Assadove snage u januaru bacile 634, u februaru 502, u martu 495, aprilu 938, maju 412, junu 271, julu 224 i augustu 92 barel bombe.

Ukazujući na sistematsko korištenje razornih barel bombi u napadima na civile, iz organizacije SNHR tvrde da Assadov režim grubo krši međunarodne konvencije.

Optuživši Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija za pasivnost i gubitak povjerenja javnosti, SNHR je pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak i sankcijama natjera Assada na zaustavljanje krvoprolića u Siriji.

U apelu se pominje i neophodnost uvođenja embarga na uvoz oružja u Siriju, kao i procesuiranje svih koji podržavaju sirijski režim u činjenju zločina nad civilima.

Barel bombe su razorni projektili koje Assadov režim često koristi jer se radi o jeftinim i lako dostupnim improviziranim projektilima koji imaju veoma razorno dejstvo.

Proteklih dana je turska vojska na graničnom prijelazu Reyhanli okupila militante takozvane "Slobodne sirijske vojske" koji su ranije sudjelovali u kampanji "Štit Eufrata". Na tursko-sirijskoj granici je formirana skupina od 800 militanata, pripadnika 15 različitih skupina, koji će u Idlibu imati zadaću boriti se protiv suparničke terorističke koalicije Hayat Tahrir Al-Sham, predvođene sirijskim ogrankom Al-Qaede.
Jučer je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio početak operacije u sirijskoj pokrajini Idlib i dodao kako će kampanja imati podršku ruskog zrakoplovstva.

Saudijski ministra vanjskih poslova, Adel Al-Jubeir, dao je intervju za rusku državnu televiziju te se pritom osvrnuo na međusobne odnose. Istaknuo je kako će brojne američke i europske sankcije prema ruskoj ekonomiji uskoro biti podignute. Nadalje, rekao je kako bliski odnosi njegove zemlje s Washingtonom neće biti prepreka u suradnji s Moskvom. Također je i pohvalio sve veći utjecaj Rusije na Bliskom istoku ističući kako je ruska uloga "pozitivna".

"Nadamo se kako može biti postignut dogovor između Rusije i međunarodne zajednice te kako se njihove razmirice mogu riješiti kako bi došlo do ukidanja sankcija. Također očekujem kako će se to desiti uskoro", rekao je u razgovoru za kanal Rusija-24.

Istaknuo je kako Saudijska Arabija Rusiju doživljava "prijateljskom zemljom" te kako žele ostvariti veću suradnju na području energetike i drugih područja. Zanimljivo, također je pohvalio rusku ulogu na Bliskom istoku ističući kako ona pridonosi rješavanju brojnih regionalnih sukoba. "Čvrsto vjerujemo kako saudijsko-ruski odnos može riješiti brojne izazove u regiji", rekao je.

Saudijska Arabija je spremna da otvori kopnenu granicu s Katarom kako bi omogućila hodočasnicima iz te zemlje da neometano, bez posebnih elektronskih dozvola, odu u Meku, na hadžiluk.

U saopštenju kojim izveštava o toj iznenadnoj milosti kralja Salmana, zvanična saudijska agencija ističe da je kralj čak spreman da snosi troškove njihovog boravka, kao i da, takođe o svom trošku, pošalje saudijske avione po one hodočasnike koji se opredele da u hadžiluk krenu vazdušnim putem.

Katarski ministar spoljnih poslova šeik Muhamed bin Abdulrahman Al Tani pozdravio je odluku saudijskog suverena, uz napomenu da hadžiluk nikako ne bi smeo da bude predmet politizacije i da bi trebalo ukinuti celokupnu ekonomsku i političku blokadu Katara koju su 5. juna uvele Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat. Tada je obustavljen sav drumski i avionski saobraćaj s Katarom, a vazdušni prostor tih zemalja zatvoren je za letove Katar ervejza. U sklopu blokade, svim katarskim državljanima koji su se nalazili na teritoriji tih zemalja naloženo je da je smesta napuste. Katar nije uzvratio recipročnim merama. Egipat nije zatvorio Suecki kanal za katarske brodove.

"Bez obzira na način na koji je Katarcima bio zabranjen hadžiluk - a taj način se može opisati samo kao politizacija - i bez obzira na način na koji je zabrana hadžiluka sada ukinuta - što je opet politizacija - katarska vlada pozdravlja tu odluku i na nju će pozitivno odgovoriti", izjavio je šef katarske diplomatije koga su vesti iz Rijada zatekle u poseti Stokholmu.

Stanovnici Katara, posebno oni koji su se oglasili na društvenim mrežama, nisu bili tako uzdržani. Pod haštagom "Nema hadžiluka bez ukidanja blokade", tvitovali su da nemaju poverenja u Rijad, da će leteti samo katarskim avionima i da im ničija milostinja, pa ni milostinja saudijskog kralja, nije potrebna.

To poslednje je svakako tačno, ako se ima na umu da je katarski BDP po stanovniku u 2016. iznosio gotovo 66 500 dolara, dok je u isto vreme BDP po stanovniku u Saudijskoj Arabiji iznosio malo više od 20 000 dolara - što jeste ogromna, ali trostruko manja svota. Radi se, dakle, o svađi među bogatim susedima i, bez obzira na ove nove pomirljive tonove, ne treba biti preterani optimista da će ta svađa brzo biti prevaziđena. Ulozi su suviše veliki.

Mediji su objavili fotografije oružja i municije na podu hotelske sobe navodnog snajperiste na 32. spratu hotela Mandalay Bay u Las Vegasu, ali postoji nešto totalno pogrešno na ovim slikama:

#1) Gde su sve iskorišćene čaure?

Dakle, s obzirom da je Stiven Padok pucao automatskim puškama tokom 10-minutnog napada, otprilike brzinom šest metaka u sekundi, verovatno bismo trebali videti ogromne količine rasutih čaura po celom tom mestu.

Da vidimo: 6 metaka u sekundi, 60 sekundi u minuti, 10 minuta pucnjave... to dođe na 3.600 metaka. Ako uzmemo da je bilo pauze u automatskoj paljbi, možemo spustiti to na možda 3.000 metaka.

Ako je Padok ispalio 3.000 metaka, trebalo bi biti 3.000 čaura na podu hotelskog apartmana.

Međutim, ono što vidimo na fotografijama koje su objavili mediji pokazuje samo malu gomilu čaura, skoro kao da su tu bačene kako bi se kompletiralo montiranje te scene.