Australski premijer Scott Morrison izjavio je u subotu u Sydneyju da Australija službeno priznaje 'Zapadni Jerusalem' kao glavni grad Izraela, ali da neće odmah preseliti veleposlanstvo iz Tel Aviva, prenosi agencija DPA.

U istom govoru, Morrison je najavio da će Australija priznati i buduću palestinsku državu sa 'Istočnim Jeruzalemom' kao glavnim gradom, jednom kad takvo rješenje bude dogovoreno, što bi dovelo do završetka 70-godišnjeg sukoba.

Umjesto premještanja veleposlanstva, namjera australske vlade je otvoriti vojno-trgovinski ured u 'Zapadnom Jerusalemu', kao simbol zaokreta u australskoj politici, otkrio je premijer Morrison te dodao kako se nada da će ovaj potez pokrenuti mirovni proces na Bliskom istoku s mrtve točke.

Bez obzira na obnavljanje veoma drastičnih ekonomskih sankcija Vašingtona Islamskoj Republici, SAD su značajno povećale obim izvoza svoje robe u Iran.

Podaci Uprave za ekonomiju i statistiku SAD o tome svedoče. U dokumentu ove institucije jasno se može videti da je američki izvoz u Iran u oktobru ove godine porastao skoro sedam puta i iznosio je 109.200,000 (109,2 miliona dolara SAD). U oktobru 2017. godine izvoz iz SAD u IRI je iznosio tek 16,1 milion dolara.

U razgovoru sa novinarima Sputnjika, Pejman Mulavi, generalni sekretar Udruženja iranskih ekonomista i Aleksandar Azadegan, američki politikolog iranskog porekla, profesor geopolitike na Kalifornijskom univerzitetu i glavni urednik sajta Imperija njuz objašnjavaju kakvu robu SAD izvoze u Iran i na koji način se realizuju kupoprodajni odnosi između dve zemlje u uslovima sankcija.

Prema rečima Mulavija, ova razmena ne predstavlja nešto značajno za ukupnu ekonomiju Irana.

"Naravno, postoji mogućnost da se sa zaoštravanjem sankcionog režima deo američke robe uvozi preko trećih zemalja. Ali i direktno jer to može biti roba na koju se ne odnosi režim sankcija, poput medicinske opreme i lekova", ističe Mulavi.

Oko 1.500 Sirijaca poginulo je od napada međunarodne koalicije predvođene SAD u dolini reke Eufrat u poslednjih nekoliko meseci, navodi se u pismu koje je ruski šef odbrane Sergej Šojgu uputio svom američkom kolegi Džejmsu Matisu.

Kako se navodi, ti civili su poginuli prilikom pokušaja avijacije međunarodne koalicije da likvidiraju oko 2.000 terorista koji drže pod kontrolom ta naseljena mesta.

U pismu ruski ministar takođe ocenjuje i da koalicija već šest meseci bezuspešno pokušava da uništi ostatke terorista u mestu Hadžin.

Šojgu je takođe predložio Matisu i da se njih dvojica sastanu kako bi razgovarali o nesuglasicama po pitanju Sporazuma o raketama srednjeg i kratkog dometa, kao i o drugim aktuelnim problemima.

"Ruska strana je zainteresovana za otvoreni dijalog sa Pentagonom. Međutim, iako je pismo Pentagonu poslato još pre tri dana, nikakav odgovor nije usledio", novinarima je precizirao portparol Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov.

Kada smo u ožujku ove godine pisalo o odluci Donalda Trumpa da s mjesta savjetnika za nacionalnu sigurnost ukloni generala Herberta McMastera i na njegovo mjesto postavi Johna Boltona, naveli smo da je američki predsjednik "jastreba" McMastera zamijenio "psihopatom" Boltonom, što ne odgovara onome što je potonji bio, što jest i što će ostati do kraja života.

Ako su mnogi generala McMastera s pravom smatrali "jastrebom" u Bijeloj kući, nakon samo nekoliko izjava Boltona je bilo jasno se da će sigurnosna i vanjska politika Donalda Trumpa u ostatku mandata biti slična ili ista kao da je za predsjednicu izabrana Hillary Clinton, piše u članku u kojem smo nešto više rekli o Johnu Boltonu u trenutku odluke dolaska na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost.


Ova su se predviđanja pokazala točnima, možda i preblagima u odnosu na stvarnost. Činjenica je da SAD gube utjecaj u svijetu i stvaraju si sve više neprijatelja, čak i među saveznicima, koji i m se za sada ne mogu oduprijeti. Ali to ne znači da je Washington zbog toga manje opasan. Naprotiv, logično je da će učiniti sve da pokuša vratiti izgubljeni status neupitnog svjetskog hegemona.

John Bolton: "Predatorske metode" Moskve i Pekinga ugrožavaju američke interese u Africi

Vraćajući s e na Johna Boltona, podsjetimo na najnoviju izjavu kojom je komentirao Kinu i Rusiju.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Bolton je kritizirao je Kinu i Rusiju zbog "nepoštene konkurencije" prema Sjedinjenim Državama u Africi. Prema njegovim riječima, "predatorske metode" Moskve i Pekinga ugrožavaju neovisnost afričkih zemalja i stvaraju "značajnu opasnost" američkim interesima na crnom kontinentu.

John Bolton je ovo izjavio predstavljajući novu američku strategiju za Afriku. Optužio je Peking i Moskvu za "nepoštenu konkurenciju" na kontinentu i obećao da će se uprava Donalda Trumpa suprotstaviti takvim njihovim aktivnostima, piše The Hill.

"Velike konkurentske sile, naime Kina i Rusija, brzo šire financijski i politički utjecaj diljem Afrike. Oni su namjerno i agresivno usmjeravali svoja ulaganja u regiju kako bi stekli konkurentsku prednost nad Sjedinjenim Državama", rekao je Bolton na sastanku Zaklade Heritage u Washingtonu.

U bližoj perspektivi američka administracija ne razmatra mogućnost susreta američkog vođe Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, kazao je danas savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton.

Glavna prepreka za provedbu susreta je zarobljavanje ukrajinskih brodova od strane Rusije vezano uz nedavni incident u Kerčskim vratima. "Predsjednik Trump jasno je dao do znanja ruskoj strani, kako mi ne možemo provesti taj susret dok Rusija zadržava (ukrajinske) brodove i njihove članove posade. To je bilo razumljivo iz Trumpovih riječi, kada je on najavio stopiranje ranije najavljenih pregovora", kazao je Bolton.


Ovdje je zgodno napomenuti, kako je jučer austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo o svojoj spremnosti za provedbu summita američkog i ruskog predsjednika, ukoliko se, naravno, oni o tome dogovore.

Podsjećamo: dvojica vođa trebala su se susresti na nedavnom summitu zemalja G20 u argentinskoj prijestolnici Buenos Airesu, ali je Trump, svega nekoliko sati nakon što je prethodno potvrdio taj susret, sastanak odgodio zbog incidenta u Azovskom moru koji se dogodio, začudo, svega dan ranije. Inače, dvojica državnika svoj su prvi summit održali 16. srpnja ove godine u Helsinkiju.

Dobro ozračje i najavljeni pozitivni koraci na tom summitu vrlo su brzo poništeni unutarnjoameričkim političkim sukobima i već toliko puta isprobanom proturuskom histerijom za dobivanje političkih bodova, kao i optužbama upućenim prema Donaldu Trumpu zbog navodne predizborne suradnje s Rusijom, da ovaj ništa drugo osim zamrzavanja odnosa dviju velesila sve i da hoće ne može učiniti. Teško je vjerovati kako će se ti odnosi i sada uspjeti pomaknuti s "mrtve točke", imajući u vidu nove i nove Trumpove probleme kod kuće koji mu smanjuju manevarski prostor za bilo kakvo vođenje samostalne politike.

Ukrajina, bez ikakve sumnje, stvara velike glavobolje Zapadu. Ona i izgleda, i ponaša se kao "bolesnik Evrope". Ali niko tako uspešno ne diskredituje evropske integracije kao tajkunska vlast u Moldaviji, koja se tobože predstavlja kao proevropska. Onaj koga zanima kojim mračnim kanalima nestaju milioni prikupljeni od poreskih obveznika Evrope, može obratiti pažnju na sledeći vapijući slučaj.

Prema stanovištu Brisela, Moldavija svakako mora da ostane u orbiti NATO pakta i EU. "Pozitivne promene koje pokazuju progres u Moldaviji daju dobar signal i OEBS-u i svim državama-članicama" - izjavio je generalni sekretar OEBS-a Tomas Greminger. Zato se već duže vreme u zemljama EU i NATO za favorite smatraju oni političari koji pokazuju oštar otklon od Istoka.

Zapadni sponzori nisu uslovljavali svoje kredite strogim uslovima. Moldavija se smatrala "primernim učenikom", a to je trebalo nagraditi. Pritom, svi su znali da se "suverenitet" Moldavije zasniva na uzimanju kredita za kreditom. Oko trećine moldavskog budžeta predstavlja novac od kredita i subsidija.

Nakon više desetljeća mučnog stanja, neplodnih pregovora pod međunarodnim pokroviteljstvom i potpuno neprijateljskih odnosa (uključno i međusobnih ratova) između Armenije i Azerbajdžana vezano uz problem Nagorno Karabaha, azerbajdžanskog teritorija većinski naseljenog etničkim Armencima, koji se uz vojnu pomoć Armenije svojedobno odcijepio od Azerbajdžana što do danas prijeti opasnim vojnim sukobom koji se lako može preliti u čitavu regiju pa i šire, konačno je stigla i jedna pozitivna vijest koja daje nadu u bolje sutra.

Naime, u četvrtak, 13. prosinca, azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev izjavio je kako se sada stvorila pozitivnija situacija za riješenje nagorno-karabaškog sukoba (info: azerbajžanska informativna agencija Azertaj. Agency). Azerbajdžanski čelnik je kazao kako o tome govore mnogi čimbenici. "U prvom redu to je rastuća moć, potencijal, ekonomska, vojna i politička sila Azerbajdžana, naš položaj na međunarodnoj sceni", izjavio je Aliev, dodavši, kako smatra da se danas "pojavila najzahvalnija situacija za riješenje sukoba ... Mi ćemo nastaviti provoditi svoju (korak po korak) politiku u tom smijeru".

Podsjećamo: predsjednik Ilham Aliyev je 6. prosinca, u ruskom Sankt Peterburgu, na neformalnom susretu čelnika država članica ZND-a porazgovarao i s novim armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom. Kako je naknadno rečeno od strane administarcije Ilhama Aliyeva, dvojica su vođa razgovarali o nastavku aktivnih pregovora za riješenje sukoba u Nagorno Karabahu i jačanje održavanja prekida vatre na liniji sukoba dviju vojski, gdje u posljednje vrijeme vlada relativni mir, a što daje dobar ton za vođenje intenzivnih pregovora za riješenje sukoba. "To sve ne smije dovesti do zamrzavanja sukoba ili očuvanja nedopustivog statusa quo", stoji u priopćenju ureda azerbajdžanskog predsjednika.

Podsjećamo, također, da su dvojica vođa razgovarali i na summitu ZND-a, održanog 28. rujna u Dušanbeu (glavnom gradu Tadžikistana), kada su izrazili svoju privrženost pregovorima oko riješenja navedenog sukoba. Također, Armenija i Azerbajdžan su odlučile uspostaviti mehanizam operativne veze između određenih državnih struktura, a dvojica čelnika su se dogovorili kako će naložiti svojim ministrima obrane da snize napetosti na granici između dviju zemalja.

Visoko vojno zapovjedništvo Iranske revolucionarne garde je potvrdilo da je Islamska Republika nedavno uspješno testirala novi balistički projektil, unatoč protivljenju Sjedinjenih Država.

Revolucionarna garda je za lokalne agencije to potvrdila nakon što je američki državni tajnik Mike Pompeo ranije ovog mjeseca tvrdio da je Iran testirao projektil koji može nositi više bojevih glava i doseći bilo koje mete na Bliskom i istoku, čak i Europi.

"Nastavit ćemo naša testiranja projektila i nedavna akcija je bila važan test. Reakcija Amerikanaca samo pokazuje koliko im je važan ovaj i zato urlaju", rekao je general Amir Ali Hajizadeh, zapovjednik zrakoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde.

Njemački Die Welt navodi kako je Tehran je "značajno proširio" svoja raketna ispitivanja, uključujući projektil koji može doprijeti do europskih zemalja.

Iran je 2017. godine testirao četiri rakete srednjeg i jednu kratkog dometa, što je manje od polovice testiranja ove godine, piše njemački list, tvrdeći kako su oružane snage Islamske Republike 2018. provele barem sedam testiranja projektila srednjeg dometa i pet testiranja krstarećih projektila.

Prema dostupnim informacijama, testirana su tri tipa projektila srednjeg dometa Shahab-3, dvije verzije projektila Qiam-1, a jedan je test proveden s projektilom Khorramshahr.

Zapadne sile tvrde kako Iran ovim testiranjima krši nuklearni sporazum sklopljen 2015. godine, iz kojeg su se SAD povukle u svibnju 2018.

Die Welt navodi kako iranski projektili srednjeg dometa, koje je testirala Revolucionarna garda, mogu doseći zemlje jugoistočne Europe.

Njemački list citira američkog državnog tajnika i navodi "kako se ovim testiranjima krši rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2231, koja zabranjuje Iranu da poduzima bilo kakve aktivnosti vezane za balističke projektile dizajnirane za nošenje nuklearnog oružja", što je netočno.

Na sinoćnjem zasjedanju Europski je parlament izglasao rezoluciju kojom se traži obustava izgradnje plinovoda "Sjeverni tok 2", koji dnom Baltičkog mora spaja rusku obalu s Njemačkom. U tekstu rezolucije taj je projekt nazvan političkim i ugrožavajućim po europsku sigurnost. U njemu se, također, naglašava ključna uloga Ukrajine za osiguranje energetske opskrbe Europe.

Danas je ovu vijest prokomentiralo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, kroz izjavu glasnogovornice Marije Zaharove:

"Istupati protiv energetske suradnje ... to je bezumlje za Europu kojoj su potrebni energetski dobavljači."

Podsjećamo kako glavnu riječ po ovom pitanju ima Europska komisija, koja je za sada u "čvrstim rukama" Njemačke. Berlin i dalje zastupa tezu o dominantnoj tržišnoj, a ne geoplitičkoj komponenti spomenutog plinovoda, koju naglašavaju Sjedinjene Države i njihovi saveznici iz "istočnog krila" EU, prije svega Poljske i pribaltičkih država, a onda, naravno i Ukrajine.

Ukrajina nije članica EU ali je se to pitanje itekako tiče s obzirom na primicanje roka završetka važenja ugovora s Gazpromom o tranzitu ruskog plina preko njezinog teritorija u EU (krajem 2019.g.), za čije će produljenje Kijevu pasti akcije ukoliko do tada, kako je planirano, bude izgrađen "Sjeverni tok 2".

Sve ovo dodatno ukazuje kako ovaj energetski projekt sve snažnije dijeli EU iznutra: naime, Bruxelles je s jedne strane izložen snažnim američkim pritiscima da se od projekta odustane (u čemu ima potporu spomenutih zemalja), a s druge je strane sve više nervozan zbog spomenutog približavanja roka isteka ugovora između Rusije i Ukrajine o isporukama plina Europi, pri čemu na vidiku nema nikakvih pomaka oko usuglašavanja stavova za njegovo produljenje.

Osim toga, stavljati naglasak na Ukrajinu, kao budućeg glavnog igrača za opskrbu Europe plinom za Bruxelles je vrlo rizično i s obzirom na tamošnje složeno sigurnosno stanje koje u svakom trenutku može eskalirati u ozbiljan vojni sukob, kao unutar same Ukrajine tako i onaj sa susjednom joj Rusijom. Zato se obustavom izgradnje "Sjevernog toka 2" EU može suočiti s nesagledivim problemima u smislu budućih pouzdanih izvora opskrbe, ali, ne manje važno, i cijene plina. Zbog toga je sigurno kako sadašnji saziv Europske komisije po tom pitanju neće donositi nikakve dramatične odluke i da će o svemu zadnju riječ prepustiti Berlinu.

U jučerašnjem komentaru dana pisali smo, kako­­, za razliku od ruske službene politike, pojedini ruski mediji i tamošnji analitičari počinju najavljivati pripremu ukrajinske vojske za provokaciju koju će iskoristiti kao alibi za pokretanje sveobuhvatne vojne operacije za vraćanje pobunjenih regija istoka zemlje u ukrajinski ustavno-pravni poredak. Pri tom se spominjalo i dizanje u zrak kemijske tvornice u Mariupolju za što bi se onda optužilo proruske pobunjenike, ali i iznosio podatak kako ta vojna operacija počinje 14. prosinca tj. sutra.

Međutim, danas se na tu temu javnosti i medijima obratilo i rusko Ministarstvo vanjskih poslova, upozorivši na moguću želju ukrajinskog predsjednika Petra Poroshenka za napad na regije Doneck i Lugansk zbog poboljšanja svog lošeg političkog rejtinga prije ukrajinskih predsjedničkih izbora.

Glasnogovornica ruskog MVP Maria Zaharova izjavila je kako to ministarstvo raspolaže informacijama o pripremi vojne provokacije od strane "Poroshenkovog režima". Kao potvrda tome navodi se dopremanje teške vojne tehnike na liniju sukoba s tamošnjim pobunjenicima i korištenje nedavno proglašenog ratnog stanja. Navodno se priprema snažni napad iz smjera lučkog grada Mariupolja, zauzimanje prostora pod nadzorom pobunjenika i izbijanje na granicu s Ruskom Federacijom.

Ukrajinska vojska, navodi se dalje, tijekom posljednjih mjeseci popunjavala je i pojačavala tamošnje ukrajinske postrojbe novim vojnicima i vojnom tehnikom. Navodi se, također, kako će ta vojna avantura, čak i ukoliko završi propašću, omogućiti predsjedniku Petru Poroshenku da u zemlji proglasi ratno stanje i obustavi provedbu predstojećih izbora. Zaharova je također kazala kako ukrajinska vojska od kraja studenog izvodi vojne vježbe "Sjever" u blizini regije Donbass, koje su, zajedno s predsjednikom Poroshenkom, nadgledali predstavnici članica NATO saveza, između ostalih i zapovjednik američke kopnene vojske u Europi Christopher Cavoli i zapovjednik kanadske kopnene vojske Jean-Marc Lantier.