Estrogen nije samo jedan hormon. To je klasa hormona i spojeva sličnih hormonima koji imaju estrogenska svojstva.

Postoje ljudski estrogeni, životinjski estrogeni, sintetički estrogeni, fitoestrogeni i ksenoestrogeni.

Tri ljudska estrogena su estradiol, estron i estriol, i pripadaju obitelji steroidnih hormona.

"Dominantnost estrogena" je pojam kojeg je skovao liječnik s Harvarda John R. Lee M.D. On opisuje stanje u kojem žena može imati manjkav, normalan ili prekomjeran estrogen, dok tijelo ima malo ili nimalo progesterona kako bi izbalansirao njegov učinak. Znakovi i simptomi dominantnosti estrogena uključuju:

Američka agencija za hranu i lekove (FDA) prvi put je odobrila upotrebu leka na bazi marihuane, koji se razlikuje od upotrebe medicinske marihuane. Decenijama stigmatizovana, marihuana je čekala na medicinska istraživanja koja bi mogla da dokažu njenu delotvornost kod stanja poput raka, glaukoma i multiple skleroze.

Sada je FDA po prvi put odobrila lek od marihuane za epilepsiju na recept, piše britanski Independent.

Lek sadrži kanabidiol koji je samo jedan od oko 80 hemijskih jedinjenja otkrivenih u biljci marihuane.

Lek pod imenom epidioleks je sirup u tečnom stanju, i prvi je medicinski proizvod za koji je dobijeno odobrenje da se njegovoj proizvodnji može koristiti i konkretna komponenta marihuane.

Sirup bi trebalo da sprečava epileptiče napade kod pacijenata, a moći će da ga konzumiraju i deca starosti od samo dve godine.

"Ovo predstavlja veliki napredak za medicinu, ali to istovremeno nije odobravanje marihuane i svih njenih komponenata", pojasnio je davanje dozvole za stavljanje leka u promet zvaničnik FDA Skot Gotlib.

Oko 100 milijuna ljudi diljem svijeta uzima antidepresive poput Prozaca i Zolofta. Međutim, malo ih je svjesno unaprijed da antidepresivi mogu pogoršati anksioznost u prvih nekoliko tjedana uporabe. Sve do nedavno znanstvenici su smatrali da je ta nuspojava misterioza.

Sada su, međutim, identificirali anksiozni krug u mozgu koji reagira na serotonin.

Rezultati istraživanja potkrepljuju činjenicu da serotonin ne promiče samo dobre osjećaje, unatoč onome što mnogi misle.

Što mislite, što bi se dogodilo kada bismo pustili psa da potpuno iskrvari i zamijenili njegovu krv razrijeđenom morskom vodom? Ili kad bismo psu tijekom nekoliko sati ubrizgali razrijeđenu morsku vodu u ukupnoj količini većoj od njegove težine? Vjerojatno biste rekli da bi takvi nečovječni pokusi doveli do smrti pasa u teškim mukama ili do trenutne smrti od šoka.

Takvi su pokusi zaista provedeni, i to ne u podrumu nekog ludog znanstvenika, nego u laboratoriju za patološku fiziologiju College de Francea. Proveo ih je 1897. dr. René Quinton u prisutnosti nekoliko drugih istraživača. Prije nego što vam otkrijem sudbinu tih životinja, trebali bismo reći koju riječ o čovjeku koji je proveo ove pokuse i njegovim razlozima za to.

René Quinton (1866. - 1925.) bio je prirodoslovac, fiziolog i biolog, svojevremeno poznat kao «francuski Darwin». Iako je danas za njega malo tko čuo, u vrijeme svoje smrti bio je francuski nacionalni junak. Procjenjuje se da je njegovom sprovodu prisustvovalo čak milijun ljudi, uključujući neke od najpoznatijih osoba tog vremena.

Krvna plazma je komponenta krvi u kojoj plivaju krvne stanice, ona čini oko 55% volumena krvi. Osim vode i soli, sadrži i otopljene bjelančevine, glukozu, fibrinogene, hormone i ugljični dioksid. Vrlo sličan sastav imaju i limfa i tkivna tekućina koja izravno kupa i okružuje stanice kod višestaničnih životinja.

Proučavajući temperature i koncentracije soli u tijelima različitih životinjskih vrsta, Quinton je primijetio da postoji fiziološka sličnost između sastava krvne plazme i morske vode. Tražeći optimalnu morsku vodu u tom pogledu, otkrio je da oceanska voda iz vrtložnih struja u kojima buja plankton ima posebno jako djelovanje na organizam. Plankton luči tekućine koje, pomiješane s okolnom morskom vodom, daju ono što je Quinton zvao «morska plazma». Do 1897. Quinton je razvio protokol za prikupljanje i obradu morske plazme te njenu primjenu s neviđenim rezultatima za njegove pacijente.

Biljna ulja su proglašena kao zdrava alternativa korištenju normalnih masti pri kuhanju. Međutim, ispostavilo se da biljna ulja nisu sve što su napuhnuta da budu. Svima nam je rečeno, čak i od vlade i medicinskih udruženja, da koristimo više ulja od sjemena povrća i mahunarki, kao što su soja, kukuruz, šafran i kanola.

Rečeno nam je da se biljna ulja mogu koristiti kao zdrava alternativa za kuhanje s tradicionalnim zasićenim mastima. Argument je da tradicionalne masti poput maslaca, svinjske masti i kokosovog ulja uzrokuju visoki kolesterol i začepljene arterije, što eventualno dovodi do bolesti srca. Takozvani "stručnjaci" su nam savjetovali da izbjegavamo zasićene masti u korist polinezasićenih masnih kiselina - posebno omega-6 masti.

Želatina zapravo predstavlja naziv za kuhani kolagen, protein koji se nalazi u većini tkiva u našem tijelu te ga s godinama nažalost gubimo. Kolagen je iznimno važan za izgled naše kože, kose i noktiju te je najvažniji protein u našim vezivnim tkivima, kostima i zglobovima. Nadomjestiti ga najlakše možemo upravo kroz prehranu, a želatina nam u tome pomaže jer osiguravamo svome organizmu protuupalna i anti-age svojstva koja ona nudi. Kolagen je toliko važan u našem tijelu da njegov manjak uzrokuje razne probleme, od starenja kože pa čak do osteoporoze. U nastavku čitajte kako goveđa želatina pomaže cjelokupnom zdravlju i zašto bismo je trebali uključiti u prehranu.

Kako bih vam pobliže objasnila znanstveni aspekt, ukratko ću razjasniti koju ulogu kolagen ima u tijelu. Našu kožu, kosu i nokte tvore uglavnom proteini te je iznimno važno da kroz svakodnevnu prehranu unesemo dovoljno aminokiselina u svoj organizam. Najkraće rečeno - aminokiseline tvore proteine, a želatina nam osigurava velik broj jedinstvenih aminokiselina zbog kojih i posjeduje tako odlične dobrobiti po naše zdravlje. Neke od aminokiselina koje se nalaze u želatini su glicin, prolin, glutamin, alanin, arginin te lizin.

Kolagen je upravo jedan takav protein koji tvori većinu tkiva i također je najzastupljeniji protein u našem organizmu. On pomaže držati sva vezivna tkiva na mjestu, što najlakše možemo primjetiti na koži lica koja stari u korak sa smanjenjem razine kolagena u našem tijelu. Naša kosa i nokti također pate, postaju krhki i lomljivi te gube na kvaliteti. Važnost koju kolagen predstavlja za naš organizam tek je nedavno dobila na pozornosti, no proći će još nekoliko godina dok njegova uloga ne bude poznata glavnini populacije.

Na sreću, kolagen ne gubimo nepovratno već ga na jednostavne načine možemo nadomjestiti putem dodataka prehrani (želatina ili hidrolizirani kolagen u prahu, napitci i ampule s kolagenom i sl.) te ako u prehranu uvedemo namirnice s većim sadržajem aminokiselina o čemu će više riječi biti kasnije. Jedna od velikih zabuna danas jest promocija kozmetike s kolagenom. Bilo da se radi o kremama ili serumima za lice, kolagen se na taj način ne može nadomjestiti jer su njegove molekule prevelike da bi uopće mogle prodrijeti u kožu i doći do dubljih slojeva. Ovako kolagen iz kozmetičkih proizvoda samo stoji na koži, a vi uzalud trošite novce.

Novo istraživanje sugerira da bi neki virusi mogli ubrzati imuni odgovor, što bi, pak, ubrzalo nakupljanje amiloida, bjelančevine u ljudskom mozgu koja formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

Kontroverznu teoriju o nastanku Alzheimerove bolesti stručnjaci su često odbacivali, no novo istraživanje tima u kojemu su stručnjaci ranije bili sumnjičavi prema toj teoriji, moglo bi to promijeniti.

Istraživanje daje uvjerljive dokaze za ideju da su virusi umiješani u Alzheimer, pogotovo dva tipa herpesa koje većina ljudi dobije još kao djeca i potom godinama miruju u tijelu.

Istraživanjem, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Neuron, utvrđeno je da virusi utječu na gene povezane s Alzheimerom i možda igraju ulogu u tome kako se bolest razvije i napreduje.

Znanstvenici ističu da nisu utvrdili da ti virusi uzrokuju Alzheimerovu bolest, no njihovo istraživanje sugerira da bi virusi mogli pokrenuti imunološki odgovor koji bi povećao nakupljanje amiloida - proteina u ljudskom mozgu koji formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

"Ti su virusi vjerojatno važni igrači u aktiviranju imunološkog sustava u Alzheimeru", kaže Joel Dudley, voditelj studije s medicinskog fakulteta Icahn u Mount Sinaiju u New Yorku. "Mislim da oni djeluju poput benzina na plamen u nekoj patologiji koja je potaknuta imunitetom."

Ako se to potvrdi, mogao bi se promijeniti smjer istraživanja i otvoriti putovi novih liječenja i novih metoda dijagnosticiranja bolesti, navodi New York Times.

U okviru istraživanja analizirani su uzorci gotovo 950 ljudskih mozgova i utvrđena je veza s genskim, molekularnim i kliničkim simptomima Alzheimera.

"Radi se o vrlo kompleksnoj bolesti i odgovor neće biti jednoznačan", kaže dr. John Morris, direktor centra za istraživanje Alzheimerove bolesti pri medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu, koji nije bio uključen u istraživanje. "Ako su virusi dio toga, to definitivno moramo proučiti."

Prevnar, vakcina koja se koristi da spreči infekciju izazvanu bakterijama pneumokoke; Gardasil, koji navodno sprečava rak grlića materice; PENTAct-HIB, koji se daje malenim novorođenčadima da spreče difteriju, tetanus, veliki kašalj, hepatitis B, dečiju paralizu i bakteriju Haemophilus influenzae tip B; i Infanrix/Pediarix, vakcina koja se daje za aktivnu imunizaciju protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, infekcija izazvanih svim poznam podtipovima virusa heptatits B, i dečije paralize; sve one su daleko popularnije od vakcine protiv gripa.

Ipak, izveštaj objavljen 2013. godine od strane Ministarstva pravde, pokazuje da je više od polovine svih zahteva podnetih od strane Nacionalnog programa za kompenzaciju od povrede vakcinama, poznat i pod nazivom Sud za vakcine, bilo za povrede izazvane vakcinom protiv gripa.

Kako je objavio Health Impact News, tokom perioda od 16. avgusta do 15. novembra 2013. godine, 139 zahteva je rešeno od strane Suda za vakcine, od kojihe je njih 70 primilo kompenzaciju. Od ovih rešenih zahteva, njih 42 - ili 60 odsto - bilo je za povrede izazvane vakcinom protiv gripa. Preostalih 40% su bili za povrede koje je izazvalo 11 drugih vakcina.

Najveći broj povreda koje su do sada prijavljene kao rezultat vakcine protiv gripa je bio Gijen-Bareov sindrom, ili GBS (poremećaj u kom imuni sistem tela napada deo perifernog nervnog sistema).

Vakina protiv gripa: toksični recept za katastrofu

Međutim, povrede izazvane vakcinom protiv gripa, kako je navedeno u izveštaju Ministarstva pravde, nisu ograničene samo na Gijen-Bareov sindrom. One takođe uključuju: neurološke povrede, periferne neuropatije, bolne mialgije, psihološka sekvela, opsoklonus-mioklonus sindrom, cerebelarnu ataksiju, neuspešnu transplantaciju rožnjače, transverzalni mijelitis, encefalitis, povrede ramena, bilateralni optički neuritis koji dovodi do trajnog slepila, leukoencefalopatiju, hemijski izazvanu multiple sklerozu, hroničnu inflamatornu demijelinizirajuću polineuropatiju, fibromialgiju, i smrt, između ostalog.

Zakon o legalnom korišćenju marihuane (kanabisa) u rekreativne svrhe usvojen je u kanadskom parlamentu. Odnos glasova bio je 52 spram 29 u korist onih koji su glasali "za".

Na taj način Kanađani će s početka jeseni na zakonit način moći da kupuju i konzumiraju marihuanu, ne strepeći od mogućih sankcija. Premijer te zemlje Džastin Trudo oglasio se na svom zvaničnom nalogu na Tviteru povodom ovog događaja:

"Naša deca su lako dolazila do marihuane, a kriminalci su ubirali profit. To smo danas promenili", istakao je Trudo.

Premijer je tako održao reč i ispunio obećanje koje je dao građanima još u predizbornoj kampanji, pa je njegova zemlja postala prva država članica G7 koja je to učinila. U svetu su, ipak drugi. Posle Urugvaja, koji je legalizovao kanabis pre četiri godine, Kanada je tek druga država koja je to učilila s napomenom da se može koristiti u rekreativne svrhe, piše BBC.

Posle gotovo čitavog veka, preinačena je odluka, pošto se od 1923. to u ovoj zemlji smatralo krivičnim delom, iako je u medicinske svrhe legalizovana još 2001. godine.

Nove odredbe kažu da svi punoletni građani mogu da uzgajaju do četiri sadnice te biljke i da poseduju 30 grama marihuane koje mogu da dobavljaju od ovlašćenih trgovaca.

Naučnici sa Univerziteta u Koloradu otkrili su bakteriju koja štiti mozak od štetnog uticaja stresa. Ako to otkriće bude potvrđeno kliničkim istraživanjima, biće moguće lečenje stresa, posttraumatskog poremećaja i strahova - i to probioticima, navodi Medikal njuz tudej.

Naučnici su, tokom istraživanja, miševima ubrizgavali bakteriju (mycobaterium vaccae), nakon čega se pokazalo da su životinje, suočene sa opasnom situacijom, bile manje uplašene i pokazivale manjim rizik od dobijanja upala ili kolitisa.

Nakon nekoliko nedelja od ubrizgavanja bakterije, naučnici su izmerili povećan nivo protivupalnog proteina u mozgu miševa.

Vrednost alarmina, proteina odgovornog za stres, bila je niža, dok je, istovremeno, bilo više receptora čija je glavna uloga da sačuvaju protivupalne osobine imunih ćelija mozga.

Naučnici su se uverili da bakterija blokira uticaj stresa, stvarajući fenotip u mozgu otporan na njega. Ako i kod ljudi bude postignut isti efekat, to će imati ogroman uticaj na brojne neuroinflamatorne bolesti, navode naučnici.

Medikal njuz tudej piše i o studijama koje povezuju mozak sa crevnim bakterijama.

Jedna od studija ukazala je na to da nedostatak određene crevne bakterije može da promeni područja u mozgu koja utiču na strahove i depresiju, prenose Nezavisne.

Druga studija sugeriše da lekovi protiv želudačne kiseline mogu da utiču na pojavu depresije.