Jedan sedmogodišnjak iz Portugalije za dve godine je tri puta polomio ruku. Istražujući šta je dovelo do tako neuobičajeno čestih preloma, lekari su došli do neočekivane dijagnoze.

Dečak je bio aktivan, unosio je dovoljno mlečnih prerađevina, imao normalan nivo kalcijuma, fosfora i magnezijuma u organizmu, ali je ipak zadobio prelom čak i usled blagih padova, koji u uobičajenim okolnostima ne bi trebalo da izazovu frakturu kosti.

Ispostavilo se da dečak boluje od celijakije, a da to ranije nije bilo primećeno i da je ta bolest kod njega dovela do smanjenja gustine kostiju, što je slučaj kod 19 odsto osoba alergičnih na gluten.

Nakon te dijagnoze, lekari su utvrdili i da dečakov stariji brat takođe pati od celijakije.

Inače, ishrana bez glutena kod osoba sa celijakijom brzo dovodi do normalizovanja stanja kostiju, a dečak iz Portugalije uspešno se oporavio i više nije zadobijao prelome.

Kada smo u prilici, svi volimo koristiti već upotrebljene plastične boce koje smo ponovo napunili vodom. Osjećamo da smo nešto dobro učinil za okoliš, a i manje nas košta. Ali, čini se da to znači da smo zajedno sa vodom, mogli unijeti u organizam i neke bakterije, piše The Huffington Post.

Prema podacima iz 2016. godine, opet korištene boce mogu imati velik broj mikroorganizama kao i neki predmeti za koje znamo da imaju mnoštvo bakterija, držači četkice za zube, sjedalica WC školjke ili igračke kućnih ljubimaca.

Manje bakterija na psećoj igrački

Znanstvenici su prikupili 12 uzoraka sa tri različite vrste plastičnih boca koje nisu bile oprane tjedan dana. Neki od uzoraka imali su otprilike 300.000 bakterija po kvadratnom centimetru. Za usporedbu, korištena pseća igračka ima manje od 3000 na kvadratni centimetar.

U osnovnoj školi gdje su uzorci uzeti, dvije trećine nanovo korištenih boca koje su upotrebljene bez prethodnog pranja, imale su veću količinu bakterija od one koja se tolerira. Izvor kontaminacije, bile su dječje ruke.

Može doći do ozbiljnih komplikacija

Neadekvatno pranje ruku poslije korištenja toaleta rezultira nastajanjem fekalnih koliformnih bakterija u učionicama. Bakterije se mogu razmnožavati i na druge načine. Na primjer vlagom kada se boca suši na sobnoj temperaturi. I kao i sve što se odnosi na bakterije, gutanje može imati za posljedicu proljev ili povraćanje.

Ako jedete jaja za doručak, nećete povećati rizik demencije, tvrdi nova studija. Prijašnja istraživanja tvrdila su da jaja povećavaju rizik srčanih udara i visokog tlaka. Govorilo se da povećavaju rizik Alzheimera kod odraslih. Ali znanstvenici sada kažu da jaja samo neznatno povisuju kolesterol, a da njihova konzumacija pomaže da ljudi bolje riješe testove.

Tijekom perioda od 22 godine, proučavana je prehrana 2500 muškaraca dobi od 40 do 60 godina koji nisu imali dijagnozu poremećaja memorije. Samo njih oko 330 razvilo je stanje Alzheimera. Studija, objavljena u American Journal of Clinical Nutrition kaže da je trećina oboljelih imala gen APOE4 koji je rizični faktor kardiovaskularnih bolesti i demencije. Nosioci ovog gena ne moraju nužno i oboljeti.

Ima visokovrijedne proteine i antioksidanse

Autor studije, finski profesorJyrki Virtanen, kaže da jaja i kolesterol nemaju nikakve veze s nastankom demencije. Nadalje kaže da je uzimanje jaja povezano s boljim rješavanjem neuropsiholoških testova za frontalni režanj i izvršno funkcioniranje. Jedno veće jaje u žumanjku ima 6 grama visokovrijednih proteina i antioksidansa luteina i zeaksantina, kao i vitamina E,D i A.

Za E vitamin se zna da smanjuje rizik srčanih udara kod ljudi koji imaju problema sa srcem, a lutein pomaže da ugrušci ne začepe arterije. Ovo istraživanje stiže nakon istraživanja iz studenog 2016. godine koje je utvrdilo da jedno jaje dnevno smanjuje rizik moždanog i srčanog udara za 12 posto, prenosi The Daily Mail.

Slovenska liječnica, dr. Bernarda Vogrin, iz mjesta Lenart v Slovenskih Goricah, na vrata svoje ambulante je stavila obavijest da je od liječničke komore molila za odobrenje prigovora savjesti zbog čega će moći odbijati djecu čiji ih roditelji ne dopuštaju cijepiti. Odlučila je takve slučajeve odbijati osim u hitnim slučajevima te njihovim roditeljima još poručila da nađu drugog liječnika.

Objašnjenje ovog postupka

Index je stupio u kontakt s dr. Bernardom Vogrin i upitao ju za pojašnjenje ovog čina.

Liječnica nam je rekla kako ne želi primati djecu čiji roditelji imaju neke osobne, nemedicinske razloge protiv cijepljenja. Objasnila je kako to ne utječe na onu djecu kojoj je ona odabrana liječnica, oni s tim nemaju nikakvih problema. Rekla je kako su oni njeni pacijeniti i kako za njih radi sve što može i treba.

Osobni i profesionalni razlozi

Dodaje kako je njena želja da roditelji koji smatraju da se djeca ne trebaju cijepiti, ne dolaze u ambulantu jer joj stvaraju veliko opterećenje, kako s profesionalne, tako i s osobne strane. Kaže kako je brine što će ta djeca imati teške posljedice zbog nekih bolesti koje je ona mogla pravodobno spriječiti. Zbog toga ih je zamolila da je poštede tih pritisaka.

Sve veća otpornost bakterija na antibiotike mogla bi u bliskoj budućnosti prerasti u katastrofu svjetskih razmjera, a New Scientist otkriva trend koji ukazuje da je taj trenutak sve bliže: geni koji štite bakterije od najjačih antibiotika pronađeni su u hospitaliziranim pacijentima u Kini.

Gen MCR-1, koji bakterijama daje otpornost na colistin, antibiotik zadnje opcije, pronađen je u bakterijama u 25 zemalja, od Kine, preko Europe do Amerike. Širi se brže nego su stručnjaci očekivali, a u sebi ga, ne znajući, nose i ljudi.

Gen je pronađen u otprilike jedan posto pacijenata u bolnicama u dva velika kineska grada, iako niti jedan od njih nije bio liječen colistinom.

Otpornost na colistin u regijama Zhejiang i Guangdong pronađena je i u psećem izmetu i muhama na farmama pilića, pa znanstvenici vjeruju kako su muhe odgovorne za širenje gena. Ukoliko se ta pretpostavka potvrdi, značilo bi da bi moglo doći do nezamislivog širenja otpornosti.

Kina je službeno odlučila zabraniti korištenje colistina na farmama od travnja ove godine, no praksa će se nastaviti u drugim zemljama, poput Vijetnama.

Proizvođači mesa dugo su koristili antibiotike kako bi ubrzali rast i spriječili infekcije unatoč nehigijenskim uvjetima na farmama, što je jedan od glavnih razloga za razvoj otpornosti na antibiotike u bakterija.

Otprilike jedna desetina uzoraka Escherichie coli s farmi pilića u Kini otporna je na colistin. Iako E. coli nije opasna po ljude, bakterije često razmjenjuju genetski materijal, pa lako mogu prenijeti MCR-1 gen na bakteriju koja je opasna po zdravlje.

Otprije je poznato da masni prženi krumpirići, piletina pržena u više puta korištenom dubokom ulju i preslani hamburgeri nisu dobri za zdravlje, unatoč tome što su vrlo ukusni, no čini se da ambalaža u koju se pakiraju može biti štetnija od same brze hrane jer sadrži toksične kemikalije, piše britanski Independent.

Papirnate kutije i papiri u kojima se u restoranima brze hrane poslužuju hamburgeri i prženi krumpirići obloženi su kemijskim spojem koji je otporan na mast, no može sadržavati fluoridne spojeve, pokazalo je nedavno istraživanje.

Ti su spojevi poznati kao polifluoralkilni spojevi (PFAS), a neki se povezuju s mogućnošću razvoja raka. PFAS su kemikalije na bazi fluorida koje sprečavaju kapanje ulja izvan vrećice. No kad se zagrijavaju, te kemikalije mogu dospjeti u hranu.

Kada PFAS dođe u doticaj s hranom koja ga 'razmoči' i zagrije, velika je vjerojatnost da preko obroka konzumirate i štetne kemikalije. Koliku ćete količinu štetnih kemijskih spojeva 'progutati' s hranom ovisi o temperaturi hrane i o tome koliko je dugo stajala zapakirana.

Prikupivši više od 400 komada ambalaže iz restorana brze hrane diljem Sjedinjenih Država, znanstvenici su ustanovili da je 46 posto papira u koji se umataju obroci i 20 posto kartonskih kutijica sadržavalo određenu količinu fluoridnih spojeva. Oni su pronađeni u 56 posto ambalaže za deserte i kruh te u 38 posto ambalaže za sendviče i hamburgere. Samo papirnate čaše nisu sadržavale fluor.

Rezultat istraživanja američkih naučnika možda je još jedan korak do čarobne formule za sagorevanje viška masnoće. Ko se tome ne bi obradovao?

Istraživači Instituta Skrips u SAD (The Scripps Research Institute TSRI) utvrdili su koji hormoni mozga podstiču sagorevanje masnoća u sistemu za varenje. Pređašnja istraživanja pokazala su da serotonin ima izvesnu ulogu u regulaciji sagorevanja masti, ali dubljeg saznanja o mehanizmu procesa nije bilo dosad.

Za razrešenje misterije, istraživači su upotrebili već korišćen model-sistem u biološkim istraživanjima, valjkaste crve vrste C. elegans. Njihov mozak proizvodi signalne molekule poput ljudskog, ali metabolizam tih organizama daleko je jednostavniji.

Naučnici su se poslužili metodom „isključivanja" pojedinačnih gena kako bi utvrdili bez kog dela DNK nema sagorevanja masti. Taj metod ih je doveo do gena koji kodira neuropeptidni hormon koji su nazvali „flip-7".

Kod sisara postoji oblik tog peptida, nazvan tahikinin, za koji je pre 80 godina utvrđeno da predstavlja vezu između mozga i sistema za varenje i izaziva kontrakcije creva. Međutim, dosad nije istraživana njegova uloga u metabolizmu masti.

Istraživači Instituta Skrips su otišli korak dalje kako bi utvrdili vezu između neuropreptida „flip-7" i nivoa serotonina u mozgu valjkastih crva. Da bi mogli da prate dešavanja u providnom telu crva, obeležili su molekule neuropeptida crvenim fluorescentnim proteinom.

Lek "busulfan", koji se duže od 60 godina koristi u lečenju leukemije, poskupeo je prošle godine u Velikoj Britaniji za 1.227 odsto u odnosu na cenu iz 2011. godine, prenosi njujorška agencija "Blumberg".

To, međutim, nije jedini lek čija je cena u Britaniji neočekivano porasla, budući da je lek "melfalan", koji se od pedesetih godina prošlog veka koristi za lečenje određenih vrsta raka, poskupeo za 315 odsto u istom periodu, prema istraživanju Univerziteta Liverpul, koji je kontrolisao 89 proizvoda.

Cene četrnaest generičkih lekova za lečenje raka su se više nego udvostručile od 2011. do 2016. godine, navodi njujorška agencija.

Iz kompanije Aspen farmaker, koja prodaje "busulfan" i "melfalan", kažu da je poskupljenje lekova posledica "niske i neodržive osnovne cene" koja je ostala ista decenijama i navode da se "busulfan" u Britaniji, posle poskupljenja, i dalje prodaje u vrednosti oko 15.000 funti (18.800 dolara) mesečno.

Rastuće cene generičkih lekova su, kako navodi "Blumberg", podgrejale javnu debatu i dovele do rekordnih kazni u Britaniji, gde zdravstveni sistem nastoji da uštedi 22 milijarde funti do 2020. godine.

Naime, kompanije Fajzer i Flin farma kažnjene su sa preko 90 miliona funti u decembru prošle godine zbog podizanja cene nebrendirane verzije jednog leka za epilepsiju za čak 2.600 odsto.

Dnevna doza kofeina djeluje protuupalno i vrlo je korisno u prevenciji velikog broja kroničnih bolesti (dijabetes, kardiovaskularne bolesti,...).

U novoj studiji objavljenoj u Nature Medicine znanstvenici su pokazali da starije osobe s niskom razinom upale imaju nešto zajedničko: svi konzumiraju kofein. Istraživači su doista otkrili vezu između starenja, sistemske upale, kardiovaskularnih bolesti i, naravno kofeina! Kronične bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i srčanih problema dio su sličnog upalnog fenomena.

U navedenoj studiji, istraživači su analizirali uzorke krvi 100 mladih ispitanika između 20 i 30 godina starosti, te seniora starijih od 60 godina, kao i podatke zdravstvene obiteljske povijesti. Istraživači su promatrali koji geni utječu više na upalne procese kod starijih ljudi. Posebno su se usmjerili na dvije skupine gena čija je aktivnost povezana s proizvodnjom snažnog upalnog proteina (IL-1 Beta).

Rezultati studije su otkrili povezanost temeljnog upalnog mehanizma s ljudskim starenjem i kroničnim bolestima koje ga prate. Kod starijih osoba geni odgovorni za jače upalne procese su aktivniji nego kod mlađih osoba, što ne čudi, pošto je starenje povezano s povećanjem upala u cijelom tijelu. Što su ovi geni aktivniji, veća je vjerojatnoća da će osoba patiti od hipertenzije i ateroskleroze. Međutim, svi stariji ljudi nemaju izražene upalne procese. Prema rezultatima istraživanja, to ovisi o njihovoj količini konzumacije kofeina.

Više kofeina, manje upala

Ljudi koji konzumiraju najviše kofeina doista su zaštićeni od upala. Sudionici koji su konzumirali više od 5 šalica kave na dan imaju izuzetno niske razine upala, jasno pokazuju rezultati. “Kofein inhibira upalne puteve”, kažu istraživači. Naime, studija pokazuje da metaboliti nukleinskih kiselina, koji su sastavni dio naših gena, cirkuliraju u krvi i mogu izazvati upalne procese. Kofein i njegovi metaboliti se mogu suprotstavi djelovanju metabolita nukleinskih kiselina.

Svinjska mast je nepravedno zapostavljena i čak ocrnjena namirnica, koja je uprkos nekadašnjim uverenjima dobra za naše zdravlje.

Ona sadrži zdrave masne kiseline koje su dobre za srce i ne utiče na kilažu ništa više od maslinovog ulja.

Vekovima je bila nezaobilazan deo domaće kuhinje, sve dok unazad nekoliko decenija nije stavljena pod znak pitanja, zbog navodno štetnog uticaja na zdravlje.

Svinjska mast ima oko 40 odsto zasićenih masti, oko 50 odsto mononezasićenih masti i oko 10 odsto polinezasićenih masti. Većinu mononezasićenih masnih kiselina u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, zdrava masna kiselina koja je korisna za rad srca i koja se povezuje s niskim nivoom lošeg holesterola. Zanimljivo je da u svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u puteru.

Masnoće iz masti imaju mnoge prednosti i dokazano je da su telu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila. Osim što masnoće iz masti pomažu u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadrži holesterol koji se u telu pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcijuma.

Jedite masti kako biste sagorevali masti

Mnogi stručnjaci i fitnes treneri smatraju da ljudi treba da unose masnoće životinjskog porekla jer na taj način sagorevaju masne naslage i gube kilograme.

Naravno, svinjsku mast trebalo bi konzumirati u umerenim količinama, zbog visoke energetske vrednosti.

Preporučuje se da masnoće čine oko 30 odsto unetih namirnica tokom dana, od čega bi jedan deo svakako trebalo da čini svinjska mast.

Ona pokazuje najveću otpornost na visoke temperature od svih životinjskih i biljnih masti i zato je odlična za prženje hrane.