Dnevna doza kofeina djeluje protuupalno i vrlo je korisno u prevenciji velikog broja kroničnih bolesti (dijabetes, kardiovaskularne bolesti,...).

U novoj studiji objavljenoj u Nature Medicine znanstvenici su pokazali da starije osobe s niskom razinom upale imaju nešto zajedničko: svi konzumiraju kofein. Istraživači su doista otkrili vezu između starenja, sistemske upale, kardiovaskularnih bolesti i, naravno kofeina! Kronične bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i srčanih problema dio su sličnog upalnog fenomena.

U navedenoj studiji, istraživači su analizirali uzorke krvi 100 mladih ispitanika između 20 i 30 godina starosti, te seniora starijih od 60 godina, kao i podatke zdravstvene obiteljske povijesti. Istraživači su promatrali koji geni utječu više na upalne procese kod starijih ljudi. Posebno su se usmjerili na dvije skupine gena čija je aktivnost povezana s proizvodnjom snažnog upalnog proteina (IL-1 Beta).

Rezultati studije su otkrili povezanost temeljnog upalnog mehanizma s ljudskim starenjem i kroničnim bolestima koje ga prate. Kod starijih osoba geni odgovorni za jače upalne procese su aktivniji nego kod mlađih osoba, što ne čudi, pošto je starenje povezano s povećanjem upala u cijelom tijelu. Što su ovi geni aktivniji, veća je vjerojatnoća da će osoba patiti od hipertenzije i ateroskleroze. Međutim, svi stariji ljudi nemaju izražene upalne procese. Prema rezultatima istraživanja, to ovisi o njihovoj količini konzumacije kofeina.

Više kofeina, manje upala

Ljudi koji konzumiraju najviše kofeina doista su zaštićeni od upala. Sudionici koji su konzumirali više od 5 šalica kave na dan imaju izuzetno niske razine upala, jasno pokazuju rezultati. “Kofein inhibira upalne puteve”, kažu istraživači. Naime, studija pokazuje da metaboliti nukleinskih kiselina, koji su sastavni dio naših gena, cirkuliraju u krvi i mogu izazvati upalne procese. Kofein i njegovi metaboliti se mogu suprotstavi djelovanju metabolita nukleinskih kiselina.

Svinjska mast je nepravedno zapostavljena i čak ocrnjena namirnica, koja je uprkos nekadašnjim uverenjima dobra za naše zdravlje.

Ona sadrži zdrave masne kiseline koje su dobre za srce i ne utiče na kilažu ništa više od maslinovog ulja.

Vekovima je bila nezaobilazan deo domaće kuhinje, sve dok unazad nekoliko decenija nije stavljena pod znak pitanja, zbog navodno štetnog uticaja na zdravlje.

Svinjska mast ima oko 40 odsto zasićenih masti, oko 50 odsto mononezasićenih masti i oko 10 odsto polinezasićenih masti. Većinu mononezasićenih masnih kiselina u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, zdrava masna kiselina koja je korisna za rad srca i koja se povezuje s niskim nivoom lošeg holesterola. Zanimljivo je da u svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u puteru.

Masnoće iz masti imaju mnoge prednosti i dokazano je da su telu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila. Osim što masnoće iz masti pomažu u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadrži holesterol koji se u telu pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcijuma.

Jedite masti kako biste sagorevali masti

Mnogi stručnjaci i fitnes treneri smatraju da ljudi treba da unose masnoće životinjskog porekla jer na taj način sagorevaju masne naslage i gube kilograme.

Naravno, svinjsku mast trebalo bi konzumirati u umerenim količinama, zbog visoke energetske vrednosti.

Preporučuje se da masnoće čine oko 30 odsto unetih namirnica tokom dana, od čega bi jedan deo svakako trebalo da čini svinjska mast.

Ona pokazuje najveću otpornost na visoke temperature od svih životinjskih i biljnih masti i zato je odlična za prženje hrane.

Nedostatak sna slabi imunološki sustav, tvrdi nova studija koja je objasnila zašto se mnogi često razbole kad ne spavaju dovoljno, piše Daily Mail. Znanstvenici Medicine Sleep Centra na Sveučilištu u Washingtonu nadgledali su 11 parova identičnih blizanaca s različitim navikama spavanja. Od svakog su para uzeli uzorak krvi i otkrili da oni koje kraće spavaju imaju oslabljeni imunološki sustav, u odnosu na svoju braću.

Ovo je jedna od prvih studija napravljenih u stvarnim uvjetima, a koja potvrđuje da nedostatak sna koči bijele krvne stanice, koje su neophodne za održavanje imuniteta. Kratkoročno skraćivanje sna može probuditi i aktivirati imunološke stanice. No, dugoročno uskraćivanje sna ima upravo suprotan učinak, isključuje dio programa imunološkog sustava koji utječe na reakciju bijelih krvnih zrnaca.

Genetika uvjetuje do 55 posto našeg sna

“Dokazali smo da naš imunološki sustav najbolje funkcionira kada smo dobro naspavani. Svakom čovjeku za optimalno zdravlje treba najmanje sedam sati sna”, objašnjava doktor Nathaniel Watson. Znanstvenici su odlučili testirati blizance, jer su posljednje studije pokazale kako upravo genetika uvjetuje 31 od 55 posto navika spavanja, dok je za ostatak zaslužno naše ponašanje i okolina u kojoj se nalazimo.

Kod ove studije, istraživači su se posebno usmjerili na reakciju imunološkog sustava, a ne na uobičajeno ispitivane faktore, kao što su npr. upale. Istraživanje se nadovezuje na prethodnu studiju koja je pokazala da kada neispavani ljudi koji prime cjepivo, imaju slabiju reakciju antitijela.

Amerikanci spavaju oko šest sati dnevno

Druga istraživanja i ranije su dokazala kako neispavani ljudi češće dobivaju infekcije uzrokovane rhinovirusom (virus koji najčešće uzrokuje prehladu). Nedavna studija, koju je objavio Centar za kontrolu zaraze, pokazuje da Amerikanci spavaju oko sat i pol kraće nego prije sto godina.

Jedna trećina radne populacije spava oko šest sati dnevno. “Moderno društvo, koje kontrolira svjetlo i želi iskoristiti svaki trenutak u danu, sve više pati od nedostatka dovoljne količine sna”, zaključuju autori istraživanja. Doktor Watson je dodao kako ovo istraživanje donosi nove dokaze o važnosti sna za imunološki sustav, ali i cjelokupno zdravlje čovjeka.

Brazilsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je danas da radi na zaustavljanju epidemije žute groznice od koje je umrlo najmanje 40 osoba.

U saopštenju se navodi da je 70 slučajeva groznice i 40 preminulih potvrđeno u ruralnim delovima države Minaš Geraiš dok je u toku provera o prijavljenih 47 smrtnih i 368 sumnjivih slučajeva.

To je povećanje u odnosu na samo sedam slučajeva prijavljenih prošle godine i najveći broj obolelih od 2003. godine.

Žuta groznica je virusno oboljenje koje se javlja u tropskim regionima Afrike i Amerike i uglavnom utiče na ljude i majmune, a prenosi je ista vrsta komarca odgovorna za viruse denga i zika.

I dok se u Hrvatskoj još uvijek ismijavaju s onima koji upozoravaju na sve češće i ozbiljnije nuspojave današnjih cjepiva u drugim dijelovima Europe sasvim je normalno poticati ljude na kritičko razmišljanje o cijepljenju kao dio svjesnog življenja, a ne prisilnog!No, u Hrvatskoj elite još uvijek ne žele čuti za cijepljenje po izboru dok je u zapadnim zemljama mnogo naprednijim od nas takav izbor posve normalan i dostojan demokratskih društava, stoga zadrtost po pitanju cijepljenja uopće ne čudi i postaje očito da je Hrvatska zajedno sa zemljama Balkana pretvorena u test zonu ne samo cjepiva već i drugih eksperimentalnih metoda liječenja na što se očito nitko ne smije pobuniti.

Naime, gotovo svi svjetski mediji dijele video koji je prvotno objavio dailymail.co.uk, a kojeg su u javnost pustili bijesni roditelji djeteta starog 10 mjeseci koji nakon primanja cjepiva protiv meningitisa svaki dan trpi i do 14 epileptičnih napada, zbog čega mu je kvaliteta života drastično smanjena. Naime, Luke Maguire i Louise McKever, roditelji dječaka svjedoče da je Bobby prije cijepljenja bio posve normalno djetešce, nikad bolesno.

Nakon što su malog cijepili ovog ljeta zabilježili su 55. posjet bolnici zbog epileptičnih napada, želučanih tegoba i strašnih alergija. Naime, epileptički napadi i novoređenačke konvulzije navedeni su kao nuspojave navedenog cjepiva zbog čega su roditelji posebno bijesni. Njihova snimka u nekoliko je sati dosegla 1, 8, milijuna pogleda i 27.500 dijeljenja prenijeli su je i brojni svjetski mediji.

U veljači na tržište stiže nova vrsta GMO jabuke koja pripada sorti Artic Apples. U toj jabuci znanstvenici su modificirali gen koji uzrokuje tamnjenje.

Naime, ova vrsta jabuke neće potamniti kada se razreže ili malo ošteti. Tamnjenje će se javiti samo kada dođe do procesa truljenja. Prva berba je obavljena u jesen 2016., a tri vrste su odobrene u Kanadi i SAD-u.

Do tamnjenja jabuke dolazi zbog kemijske reakcije enzima polifenol oksidaza (PPO). Međutim, Arctic Apples nemaju taj enzim jer su znanstvenici stvorili gene koji proizvode manje PPO-a u samom listu jabuke.

Uspjeh transformacije je potvrđen uzgojem tkiva u posebnim uvjetima. Kada iz tkiva nastane biljka ona se kalemi na korijen i tako se Artic stabla mogu saditi i uzgajati kao bilo koja druga vrsta jabuke.

Kompanija Okanagan Specialty Fruits se nalazi u Kanadi i proizvodi tri vrste jabuka: Arctic Granny, Arctic Golden i Artic Fuji. Na pakiranjima će se nalaziti posebne informacije o jabukama kao i oznake za GMO.

Uzgajivač Neil Carter smatra da će uzgajivači imati veliku korist od takve vrste jabuka jer ih neće morati bacati kada potamne. Neće se morati kemijski tretirati i njihov sok će biti prozirniji.

Međutim, PPO enzim ima važnu ulogu u obrani biljke od štetočina i patogenih tvari. Također sadrži i antioksidanse važne za zdravlje srca.

Mnogi stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog GMO hrane jer ona može izazvati alergijske reakcije, a za njenu proizvodnju nekad se koriste bakterije i virusi pa postoji bojazan od nastanka novih bolesti.

"Još smo na pragu potpunog razumijevanja složenog odnosa između svjetlosti i života, ali sada sa sigurnošću možemo reći da je funkcija našeg cijelog metabolizma ovisna o svjetlosti" ~ Dr. Fritz-Albert Popp

Dugo je smatrano da nekonvencionalni načini liječenja raka poput homeopatije, Tai Chija, joge ili akupunkture ne mogu 'liječiti' bolest, jer medicinska znanost jednostavno nije razumjela kako ovi modaliteti djeluju. Njemački istraživači su dokazali, sa specijalnom opremom kreiranom za istraživanje fotona pohranjenih u našoj DNK, da nema potrebe za kemoterapijom ili drugim invazivnim operacijama kako bi se tijelo izliječilo od raka. Kao što je neurofiziolog Karl Pribram teoretski zastupao, njemački eksperimentalni fizičar Fritz-Alfred Popp demonstrirao, a mnoge drevne kulture dokazale, rak (zajedno s mnogim drugim bolestima) umire u prisustvu svjetla.

Novo istraživanje obavljeno u SAD pokazalo je da upražnjavanje „lotos” pozicije u jogi može dovesti do blagog smanjenja bolova u donjem delu leđa.

Istraživanje o uticaju joge na bol urađeno je u Sjedinjenim Američkim Državama gde je analizirano više od hiljadu muškaraca i žena koji dugoročno pate od bolova u donjem delu leđa.

Utvrđeno je da pacijenti koji praktikuju drevnu indijsku disciplinu imaju veću verovatnoću da smanje nivo boli i poboljšaju svoju pokretljivost.

Bol u leđima je uzrok raznih tipova invaliditeta i utiče na kvalitet života skoro svakog desetog čoveka. Takođe, većina bolova u leđima ima nepoznat uzrok, što otežava lečenje.

Britanski Nacionalni institut za zdravlje i lečenje inače sugeriše lekarima da razmotre predlaganje različitih vežbi u borbi protiv bolova, ali u tim smernicama joga se ne pominje.

Nova analiza 12 akademskih studija iz Velike Britanije, SAD i Indije sugeriše da bi upražnjavanje joge, za razliku od konvencionalnih vežbi, moglo dati najbolje rezultate.

Suzan Viland sa Univerziteta za medicinu u Merilendu kaže: „Naši rezultati pokazuju da vežbanje joge može dovesti do blagog smanjenja bolova donjem delu leđa, ali treba imati u vidu da su ti rezultati dobijeni nakon kratkog perioda praćenja stanja pacijenata".

„Joga vežbe koje smo praktikovali tokom istraživanja, vodili su vrsni profesionalci sa velikim iskustvom", rekla je dr Viland ukazujući na važnost kvaliteta kursa koji pacijenti biraju da pohađaju i na obavezne konsultacije sa specijalistima.

Jedna od situacija od kojih najviše strahuju naučnici jeste ta da će bakterije postati imune na sve moguće antibiotike.

U SAD se desio jedan slučaj koji ukazuje na to da su strahovi naučnika opravdani. Žena iz Nevade je umrla nakon što je zaražena superbakterijom koja se pokazala otpornom na sve antibiotike dostupne u SAD, saopštio je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Njeno stanje se pokazala neizlečivim, nakon što su lekari uzaludno isprobali 26 različitih antibiotika pre nego što je umrla u septembru. Neimenovana žrtva je imala preko 70 godina, a razbolela se na putu u Indiji.

Ona je u Indiji bila hospitalizovana više puta, pre nego što je prebačena na lečenje u bolnicu u Nevadi sredinom avgusta. Nedelju dana kasnije lokalni zdravstveni zvaničnici su obavešteni da je pokušano lečenje svim mogućim antibioticima bez uspeha. CDC je kasnije utvrdila da nijedan lek koji se trenutno nalazi na tržištu ne bi mogao da zaustavi napedovanje ove bakterije.

Jedna od najvećih zdravstvenih pretnji Americi

"Pokušali smo sa svim što je dostupno u SAD i ništa nije bilo efikasno. To je zabrinjavajuće. Toliko dugo smo se oslanjali na stvaranje novih antibiotika. Ali očigledno bakterije i bacili mogu da brže razviju otpornost nego što mi možemo da napravimo nove antibiotike", rekao je dr Aleksander Kejlen.

Slijepo crijevo je dugo bilo tjelesna misterija i evolucijski zaostatak koji jedino može poslužiti da dobijete upalu (apendicitis). To je mišljenje sada stvar prošlosti.

Midwestern sveučilište u Arizoni je izradilo studiju koja, za promjenu, govori o nekom pozitivnom i praktičnom svojstvu crvuljka koje mijenja dosadašnju sliku o njemu. Naime, ovaj zagonetni organ ipak može poslužiti kao skladište dobrih bakterija. Te bakterije bi tijelo moglo upotrijebiti da obnovi probavni sustav ako nastupi neko oboljenje poput kolere ili dizenterije.

Crvoliki organ smješten na donjoj desnoj strani trbušne šupljine se u prošlosti smatrao zakržljalim, jer nije imao posebne funkcije u procesu razgradnje i eliminacije probavljene hrane u crijevu.

Dodatan prilog vladajućem stavu da organ nije imao funkciju je činjenica da su ga mnogi sisavci evolucijom izgubili. No to što je kod nekih vrsta razvijen bez da je ikad poslije nestao je upućivalo na zaključak da možda ipak onda ima neku funkciju. U spomenutoj studiji su došli do tog zaključka profesorica anatomije Heather Smith i njezin tim kada su proučavali evolucijsku povijest slijepog crijeva kod sisavaca.

U studiji se također pokušavalo saznati imaju li izvanjski faktori (prehrana, klima, područje gdje sisavac živi) povezanosti s tim hoće li neke vrste imati slijepo crijevo ili ne. Umjesto toga, saznali su da vrste sa slijepim crijevom imaju veće prosječne koncentracije limfnog tkiva koje je ključ u stvaranju imunološke reakcije u crijevu donjeg abdomena.

Upravo zbog toga što se prošlih godina saznalo da limfno tkivo poboljšava rast dobrih crijevnih bakterija, onda tako i crvuljak igra određenu ulogu u imunološkom sustavu - kao skladište za te dobre bakterije. U pitanju je i dalje jedna teorija, ali je svakako zanimljiva zato što nudi neko novo saznanje i možda svrhu postojanja tog enigmatičnog organa.