Znanost i tehnologijaS


Microscope 2

DNK studija otkriva porijeklo evropskih bizona


Beta.rs
Uto, 18 Lis 2016 22:44 UTC
DNK studija otkriva porijeklo evropskih bizona
© Rafał KowalczykModerni europski bizoni lutaju u Bialowieza šumi u Poljskoj
Naučnici su saopštili da su otkrili poreklo evropskih bizona i na taj način rešili zagonetku preistorijske pećinske umetnosti.

Evropski bizoni prvi put su se pojavili naizgled niotkuda pre oko 12.000 godina i razlikuju se od američkih.

Prethodna genetska analiza ukazala je na mogućnost da obe vrste potiču od stepskih bizona, vrste koja je lutala Evroazijom i Severnom Amerikom pre nego što je izumrla pre oko 9.000 godina.

Analizom uzorka DNK uzetih sa ostataka drevnog bizona istraživači su otkili do sada nepoznate vrste koje su se pojavile ukrštanjem mužjaka stepskog bizona sa ženkom divljeg goveda, istrebljenom vrstom čiji je potomak domaće govedo, pre najmanje 120.000 godina.

"Neočekivano je da takva hibridizacija može da dovede do nove vrste koja se takmiči sa obe vrste predaka, verovatno boljim prilagodjavanjem promenama životne sredine u to doba", rekla je istraživačica na Univerzitetu u Adelejdu u Australiji Džulijen Soubrijer.
Više...
Saturn

Astronomi otkrili 2 mala mjeseca skrivena iza prstena Urana


Jutarnji.hr
Sre, 19 Lis 2016 22:25 UTC
Astronomi otkrili 2 mala mjeseca skrivena iza prstena Urana
© Getty SCIEPRO
Dva astronoma koji su pregledavali 30 godina stare podatke s misije Voyager smatraju da su otkrili dva mala mjeseca skrivena iza prstena planete Urana, a svoje će otkriće detaljnije izložiti u časopisu Astronomical Journal, piše Avery Thompsonza Popular Mechanics.

Voyager je davne 1986. godine postao jedina ljudska letjelica koja je prošla pokraj sedmog planeta od Sunca i u nekoliko dana na Zemlju poslao razne podatke o vremenu na planetu, njegovim prstenovima, mjesecima i drugim stvarima. No, čak i 30 godina poslije znanstvenici analiziraju te podatke i otkrivaju nove stvari vezane uz Uran, uključujući i ovo otkriće dva nova mjeseca.

Dosad su astronomi oko Urana otkrili već 27 mjeseca, plus 13 prstenova. Novi mjeseci su otkriveni analizom uzoraka iz dva prstena, Alfa i Beta, koji upućuju na postojanje dva tijela u njihovoj blizini. Ako mjeseci zaista postoje, oni su vrlo vjerojatno mali i crni, zbog čega ih Voyager nije spazio na svojem proputovanju.

Kako bi dodatno potvrdili svoju tezu, astronomi će pokušati snimiti mjesece pomoću teleskopa Hubble.
Više...
Microscope 2

Japanski naučnici proizveli jajne ćelije u labaratoriji


Nezavisne.com
Uto, 18 Lis 2016 11:12 UTC
Japanski naučnici proizveli jajne ćelije u labaratoriji
© MacMillian Publisher Ltd.Jajne ćelije proizvodene u laboratoriji iz matičnih stanica embrija

Eksperimenti japanskih naučnika pokazuju kako je moguće uzgojiti zdrave miševe iz jajnih ćelija koje su u potpunosti proizvedene u laboratoriji, prenose mediji.

Jajne ćelije su proizvedene na osnovu ćelija kože koje su "reprogramirane" u matične ćelije, pojašnjava naučni časopis Nature.

Istraživači sa univerziteta u Kjotu pišu kako su mladunci dobijeni ovim postupkom bili zdravi i nisu imali poteškoća s neplodnošću.

Po njihovim tvrdnjama, uspjeh eksperimenta otvara mogućnost laboratorijske proizvodnje jajnih ćelija za parove kojima je potrebna medicinski potpomognuta oplodnja.

U ranijim istraživanjima su već u laboratorijskim uslovima proizvedeni spermiji, ali za to su bile neophodne embrionalne matične ćelije.

Ove ćelije se mogu transformisati u bilo koji tip ćelija u organizmu.
Više...
Blackbox

Tajanstvena misija američkog svemirskog aviona X-37B


Nezavisne.com
Uto, 18 Lis 2016 12:44 UTC
Tajanstvena misija američkog svemirskog aviona X-37B
© X-37Bspace.com
Američka vojska i dalje sprovodi jednu od najtajnijih misija u svojoj istoriji.

Autonomna letjelica bez posade X-37B lansirana je u orbitu 20. maja 2015. godine. Poslije 500 dana i dalje je u vazduhu. Niko ne zna šta tamo radi, koji su joj zadaci, niti čemu uopšte služi.

Avion bez posade naziva OTV-4 (orbitalno testno vozilo-4) četvrta je letjelica tog tipa koja boravi u svemiru. Prva letjelica lansirana je u orbitu 2010. godine, a sletjela na Zemlju nakon 224 dana u svemiru.

Nakon toga je uslijedila misija iz 2011. godine, koja je završena nakon 468 dana, piše space.com. Treća misija je trajala 675 dana i takođe niko nije znao šta je avion radio na rubu svemira.

Američki zvaničnici su šturo saopštili da X-37B koristi radi razvijanja tehnologije svemirskih vozila za višestruku upotrebu.

Što znači - praktično ništa.

Neke od teorija šta bi letjelica mogla da radi uključuju i izvođenje napada bilo gdje u svijetu za manje od jednog sata, testiranje novog tipa propulzivnog pogona, špijunažu, kao i uništavanje neprijateljskih satelita. Letjelicu na solarni pogon izgradila je kompanija Boing.
Više...
Solar Flares

Drevna Venera je nekada bila slična Zemlja, sugeriše novo istraživanje


Jutarnji.hr
Pon, 17 Lis 2016 18:30 UTC
Drevna Venera nekada slična Zemlji, sugeriše novo istraživanje
© NASAPromatranja ukazuju da je Venera možda imala oceane u dalekoj prošlosti
Venera je danas utjelovljenje pakla - temperature od kojih se topi olovo, toksični oblaci iz kojih padaju kiše sumporne kiseline - no taj je planet nekada bio mnogo sličniji Zemlji, a možda je bio i prvi nastanjivi planet u Sunčevom sustavu.

Pokazalo je to novo istraživanje temeljeno na podacima koje je prikupila japanska letjelica Akatsuki , koja se nalazi u orbiti oko Venere.

- Da ste živjeli prije tri milijarde godina na niskoj geografskoj širini i niskoj nadmorskoj visini, temperature na površini bile bi kao u tropima na Zemlji, rekao je Michael Way, jedan od autora istraživanja.

Dobar početak za život

- Oceani antičke Venere imali bi konstantnu temperaturu, a ako život počinje u oceanima, onda bi ovo bila dobra polazišna točka, kazao je.

Znanstvenici su sve dostupne podatke ubacili u složenu simulaciju klimatskih uvjeta, i zaključili kako je vjerojatno da je Venera imala oceane dubine do dva kilometra. Ukoliko su stvarno postojali, mogli su opstati do prije 715 milijuna godina, što je dovoljno dug period klimatske stabilnosti da je moglo doći do pojave prvih oblika života.
Više...
Eye 1

Australija je postala prva država koja je počela čipirati svoje građane


Webtribune.rs
Ned, 16 Lis 2016 00:00 UTC
Australija je postala prva država koja je počela čipirati svoje građane
Možda to niste primetili, ali danas u svetu postoje dva tipa država: diktature koje vode autoritativni lideri i demokratije koje autoritativni lideri polako preuzimaju. Australija spada u ove druge.

Australija je upravo postala prva država na svetu koja je počela sa mikročipovanjem svojih građana, a NBC News predviđa da će i Amerikanci u 2017. godini biti mikročipovani, piše “News.com.au”

U Australiji se mikročipovanje RFID čipovima propagira kao nešto što će ljude učiniti superiornima, a u stvari predstavlja klasičan primer biblijskog „znaka zveri“. Ljudi prosto mole da budu čipovani.

Jedna žena iz Sidneja, Šanti Korporal, našla se u centru kontroverze pošto su joj ubacili implante u obe šake. „Možete udesiti svoj život tako da nikada više ne morate da brinete o šiframa i PIN kodovima“, rekla je ona.

Komentar: Mikročipiranje i asimiliranje ljudske populacije s robotima i tehnologijom je nešto što će vjerovatno biti prikazano javnosti kao pomoć da se postane “super čovjek”, ali jasno je da ako postanete dio stroja/računala da će biti netko tko može kontrolirati tu tehnologiju, a samim tim i vas.

Više...
Flashlight

Znanstvenici otkrili mehanizam stvaranja antimaterije pomoću svjetla


Znanost.geek.hr
Sub, 15 Lis 2016 00:00 UTC
Znanstvenici otkrili mehanizam stvaranja antimaterije pomoću svjetla
Znanstvenici s Instituta za primijenjenu fiziku pri Ruskoj akademiji znanosti objavili kako su otkrili mehanizam stvaranja antimaterije pomoću svjetla, a što u praksi znači kako bismo uskoro mogli mijenjati stanje tvari korištenjem fokusiranih lasera visokog intenziteta.

Kao što je poznato, svjetlost čine visoko energetski nabijeni fotoni. Kada takvi fotoni prođu kroz jako električno polje, otpuštaju određenu količinu zračenja, i to u obliku gama zraka, što ima za posljedicu nastanak parova elektrona-pozitrona, a time i novog stanja materije.

„Jako električno polje može, općenito govoreći, ‘zakuhati vakuum’ koji vrvi ‘virtualnim česticama’, kao što su parovi elektrona-pozitrona. Polje je u stanju konvertirati navedene čestice iz virtualnog stanja, u kojem čestice nisu direktno vidljive, u stvarno stanje“, izjavio je Igor Kostjukov s Instituta.
Znanstvenici otkrili mehanizam stvaranja antimaterije pomoću svjetla
© NASA Astrophysics
Više...
Brain

Umno kontrolirana robotska ruka vraća osjetilo dodira paraliziranom


Net.hr
Pet, 14 Lis 2016 16:03 UTC
Umno kontrolirana robotska ruka vraća osjetilo dodira paraliziranom
© UPMC/Pitt Health Sciences
Paralizirani je čovjek postao prvi koji kojemu je ‘prirodni’ osjet dodira ponovo vraćen, i to pomoću robotske ruke kontrolirane umom, prenosi The Guardian.

Nathan Copeland (28) izgubio je sve osjete od prsa prema dolje prije deset godina kada je vozio po kišnoj noći te mu je auto sletio s ceste.

Prošle je godine postao prvi parelizirani pacijent na kojem je testirana senzorski-ojačana robotska ruka koju kontrolira samo pomoću mozga i koja mu je omogućila da ‘osjeti’ kada bi netko dodirnuo ruku.

Gotovo prirodan osjet dodira

Ruku su razvili američki znanstvenici, a kirurški je povezana direktno na Copelandov mozak, što mu omogućuje dvosmjerni električni povratni podražaj. Unatoč tome što signali dolaze iz robotske ruke, Copeland kaže kako je osjet dodirivanja njegovih prstiju bio “gotovo prirodan”.

“Mogu osjetiti svaki prst, i stvarno je čudan osjećaj”, kaže Copeland. “Ponekad je osjećaj električan, a ponekad osjećam pritisak, ali većinu vremena mogu dosta precizno razlikovati svoje prste.”

“Stvarno, ovo je prvi puta da je tako nešto načinjeno na osobi. Uvijek postoji pitanje, hoće li to raditi? Hoće li raditi na osobi koja je dugo vrijeme imala ozlijedu?”, kaže Robert Gaunt, profesor fiziomedicine i rehabilitacije na Sveučilištu u Pitsburgu i viši autor studije.
Više...
Galaxy

Vidljivi svemir sadrži deset puta više galaksija nego što se mislilo


Net.hr
Pet, 14 Lis 2016 09:07 UTC
Vidljivi svemir sadrži deset puta više galaksija nego što se mislilo
Svemir ima oko 2000 milijardi galaksija, to jest "deset puta više" nego što se dosad mislilo, ocenjuju astronomi u studiji objavljenoj u četvrtak.

Astronomi su dosad mislili da svemir ima između 100 i 200 milijardi galaksija.

90% galaktika neistraženo

Tim profesora Kristofera Konselisa sa Univerziteta u Velikoj Britaniji dugo je radio na podacima dobijenim pomoću teleskopa Habl koji su konstruisali NASA i Europska svemirska agencija, ali i drugih teleskopa.

Zatim su izradili 3D snimke i metodom ekstrapolacije došli do broja galaktika u različitim razdobljima svemira.

Što su galaktike dalje, njihova svetlost teže dopire do nas. Postojećim teleskopima može se posmatrati tek 10 posto galaksija.

"Teško je da se shvati da u svemiru još moramo da istražimo 90 posto galaksija", rekao je Kristofer Konselis.

"Ko zna što ćemo otkriti kada budemo mogli da ih proučavamo zahvaljujući novim teleskopima?", upitao se u saopštenju objavljenom pošto je njegovo istraživanje izašlo u "Astrophysical Journalu".

Čekaju se veći teleskopi

Astronomi su pomoću novih matematičkih modela zaključili koliko je "nevidljivih" galaksija koje su izvan domašaja teleskopa.

"Ovaj rad će moći da se potvrditi tek kada budemo imali ogromne nove teleskope pomoću kojih ćemo bolje videti ta daleka područja", rekao je Frankos Hamer, astronom u opservatoriji u Parizu i stručnjak za nastanak galaksija.

Europski južni opservatorij (ESO) u Čileu upravo gradi golemi europski teleskop E-ELT (European Extremely Large Telescope) kojega će primarno zrcalo biti promjera 39 m.
Više...
Heart

Rana faza razvoja srca: Naučnici otkrili da srce embrija počinje kucati 16 dana nakon začeća


Klix.ba
Čet, 13 Lis 2016 15:00 UTC
Rana faza razvoja srca: Naučnici otkrili da srce embrija počinje kucati 16 dana nakon začeća
Naša srca će tokom prosječnog života otkucati tri milijarde puta, ali do danas nije najjasnije kako proces njegovog rada zapravo počinje. Ranije studije ukazivale su na to da pumpa krvi počinje raditi 21. dana života, ali čini se da nismo bili u pravu...

Naučnici sa Univerziteta Oxford došli su do zaključka da srce embrija počinje kucati 16 dana nakon začeća. Posmatrati početak funkcionisanja kardiovaskularnog sistema embrija zahtjevan je i komplikovan posao, tako da se za izučavanje koriste začeća miševa.

Stručnjaci su do sada smatrali da embrij miševa počinje pumpati krv osmog dana nakon začeća, što odgovara čovjekovom embriju starom 21 dan, u kojem primitivno srce ima oblik cijevi.

Ipak, najpreciznije istraživanje razvoja mišijeg srca pokazalo je da pumpa počinje raditi već sedmog dana, što odgovara 16. danu razvoja ljudskog embrija. U tom stadiju razvoja u embriju se razvija tzv. srčani srp.

"Otkrivanjem detalja o ranoj fazi razvoja srca mi možemo shvatiti kako se stvaraju srčani problemi, a to nas približava spoznaji načina sprečavanja njihovog nastanka još tokom trudnoće", objasnio je Paul Riley sa Oxforda.

Kako bi registrovali rad srca u tako malom tijelu naučnici su pratili kretanje molekula kalcija koji igra važnu ulogu u biohemiji miševa, čovjeka , ali i većine drugih bića na planeti. Konkretno, jon kalcija igra ključnu ulogu u radu mišića srca.
Više...