Stanovnici Papua Nove Gvineje u svojem genomu imaju oko dva posto gena koji potječu iz najstarije poznate migracije suvremenog čovjeka iz Afrike, prije nekih 120.000 godina pokazalo je
novo istraživanje u kojem su sudjelovali i hrvatski geni i hrvatski znanstvenici.
Prema općeprihvaćenoj teoriji
Homo sapiens se u Africi razvijao oko 200.000 godina prije nego što je kroz Egipat prešao na Arapski poluotok negdje prije 75.000 godina. Većina ljudi koji danas žive izvan Afrike potomci su te populacije. No znanstvenici su već ranije nalazili određene tragove gena koji su ukazivali na mogućnost da je i prije glavne seobe bilo nekih manjih ekspedicija suvremenih ljudi.
Primjerice, datiranje fosila pronađenih u pećinama u Qafzehu i Es Skhulu u Izraelu pokazalo je da su stari između 90.000 i 120.000 godina.
2015. godine znanstvenici su u
časopisu Nature objavili da su u Daoxianu na jugu Kine otkrili zube suvremenih ljudi stare oko 80.000 godina.
Početkom 2016. u
časopisu Science objavljen je rad prema kojem je analiza tragova ljudske DNA u genomu hominina iz sibirske spilje Denisova pokazala da su se ljudi i neandertalci morali prvi put križati prije najmanje 100.000 godina i to izvan Afrike, najvjerojatnije negdje na Bliskom istoku.
Kako bi uskladili podatke koji proizlaze iz ovih nalaza starijih gena s podacima o vrlo homogenim genomima današnjih ljudi koji žive izvan Afrike, znanstvenici su pretpostavili da su raniji izlasci
Homo sapiensa završili izumiranjem tako da njihovi tragovi nisu ostali zabilježeni u našem genomu.
Komentar: Kina kaže da je razvila kvantni radar koji otkriva "nevidljive" avione pomoću tehnologije detekcije fotona