Znanost i tehnologijaS


Eye 1

Australija je postala prva država koja je počela čipirati svoje građane

Australija je postala prva država koja je počela čipirati svoje građane
Možda to niste primetili, ali danas u svetu postoje dva tipa država: diktature koje vode autoritativni lideri i demokratije koje autoritativni lideri polako preuzimaju. Australija spada u ove druge.

Australija je upravo postala prva država na svetu koja je počela sa mikročipovanjem svojih građana, a NBC News predviđa da će i Amerikanci u 2017. godini biti mikročipovani, piše “News.com.au”

U Australiji se mikročipovanje RFID čipovima propagira kao nešto što će ljude učiniti superiornima, a u stvari predstavlja klasičan primer biblijskog „znaka zveri“. Ljudi prosto mole da budu čipovani.

Jedna žena iz Sidneja, Šanti Korporal, našla se u centru kontroverze pošto su joj ubacili implante u obe šake. „Možete udesiti svoj život tako da nikada više ne morate da brinete o šiframa i PIN kodovima“, rekla je ona.

Komentar: Mikročipiranje i asimiliranje ljudske populacije s robotima i tehnologijom je nešto što će vjerovatno biti prikazano javnosti kao pomoć da se postane “super čovjek”, ali jasno je da ako postanete dio stroja/računala da će biti netko tko može kontrolirati tu tehnologiju, a samim tim i vas.


Flashlight

Znanstvenici otkrili mehanizam stvaranja antimaterije pomoću svjetla

Znanstvenici otkrili mehanizam stvaranja antimaterije pomoću svjetla
Znanstvenici s Instituta za primijenjenu fiziku pri Ruskoj akademiji znanosti objavili kako su otkrili mehanizam stvaranja antimaterije pomoću svjetla, a što u praksi znači kako bismo uskoro mogli mijenjati stanje tvari korištenjem fokusiranih lasera visokog intenziteta.

Kao što je poznato, svjetlost čine visoko energetski nabijeni fotoni. Kada takvi fotoni prođu kroz jako električno polje, otpuštaju određenu količinu zračenja, i to u obliku gama zraka, što ima za posljedicu nastanak parova elektrona-pozitrona, a time i novog stanja materije.

„Jako električno polje može, općenito govoreći, ‘zakuhati vakuum’ koji vrvi ‘virtualnim česticama’, kao što su parovi elektrona-pozitrona. Polje je u stanju konvertirati navedene čestice iz virtualnog stanja, u kojem čestice nisu direktno vidljive, u stvarno stanje“, izjavio je Igor Kostjukov s Instituta.
Znanstvenici otkrili mehanizam stvaranja antimaterije pomoću svjetla
© NASA Astrophysics

Brain

Umno kontrolirana robotska ruka vraća osjetilo dodira paraliziranom

Umno kontrolirana robotska ruka vraća osjetilo dodira paraliziranom
© UPMC/Pitt Health Sciences
Paralizirani je čovjek postao prvi koji kojemu je ‘prirodni’ osjet dodira ponovo vraćen, i to pomoću robotske ruke kontrolirane umom, prenosi The Guardian.

Nathan Copeland (28) izgubio je sve osjete od prsa prema dolje prije deset godina kada je vozio po kišnoj noći te mu je auto sletio s ceste.

Prošle je godine postao prvi parelizirani pacijent na kojem je testirana senzorski-ojačana robotska ruka koju kontrolira samo pomoću mozga i koja mu je omogućila da ‘osjeti’ kada bi netko dodirnuo ruku.

Gotovo prirodan osjet dodira

Ruku su razvili američki znanstvenici, a kirurški je povezana direktno na Copelandov mozak, što mu omogućuje dvosmjerni električni povratni podražaj. Unatoč tome što signali dolaze iz robotske ruke, Copeland kaže kako je osjet dodirivanja njegovih prstiju bio “gotovo prirodan”.

“Mogu osjetiti svaki prst, i stvarno je čudan osjećaj”, kaže Copeland. “Ponekad je osjećaj električan, a ponekad osjećam pritisak, ali većinu vremena mogu dosta precizno razlikovati svoje prste.”

“Stvarno, ovo je prvi puta da je tako nešto načinjeno na osobi. Uvijek postoji pitanje, hoće li to raditi? Hoće li raditi na osobi koja je dugo vrijeme imala ozlijedu?”, kaže Robert Gaunt, profesor fiziomedicine i rehabilitacije na Sveučilištu u Pitsburgu i viši autor studije.

Galaxy

Vidljivi svemir sadrži deset puta više galaksija nego što se mislilo

Vidljivi svemir sadrži deset puta više galaksija nego što se mislilo
Svemir ima oko 2000 milijardi galaksija, to jest "deset puta više" nego što se dosad mislilo, ocenjuju astronomi u studiji objavljenoj u četvrtak.

Astronomi su dosad mislili da svemir ima između 100 i 200 milijardi galaksija.

90% galaktika neistraženo

Tim profesora Kristofera Konselisa sa Univerziteta u Velikoj Britaniji dugo je radio na podacima dobijenim pomoću teleskopa Habl koji su konstruisali NASA i Europska svemirska agencija, ali i drugih teleskopa.

Zatim su izradili 3D snimke i metodom ekstrapolacije došli do broja galaktika u različitim razdobljima svemira.

Što su galaktike dalje, njihova svetlost teže dopire do nas. Postojećim teleskopima može se posmatrati tek 10 posto galaksija.

"Teško je da se shvati da u svemiru još moramo da istražimo 90 posto galaksija", rekao je Kristofer Konselis.

"Ko zna što ćemo otkriti kada budemo mogli da ih proučavamo zahvaljujući novim teleskopima?", upitao se u saopštenju objavljenom pošto je njegovo istraživanje izašlo u "Astrophysical Journalu".

Čekaju se veći teleskopi

Astronomi su pomoću novih matematičkih modela zaključili koliko je "nevidljivih" galaksija koje su izvan domašaja teleskopa.

"Ovaj rad će moći da se potvrditi tek kada budemo imali ogromne nove teleskope pomoću kojih ćemo bolje videti ta daleka područja", rekao je Frankos Hamer, astronom u opservatoriji u Parizu i stručnjak za nastanak galaksija.

Europski južni opservatorij (ESO) u Čileu upravo gradi golemi europski teleskop E-ELT (European Extremely Large Telescope) kojega će primarno zrcalo biti promjera 39 m.

Heart

Rana faza razvoja srca: Naučnici otkrili da srce embrija počinje kucati 16 dana nakon začeća

Rana faza razvoja srca: Naučnici otkrili da srce embrija počinje kucati 16 dana nakon začeća
Naša srca će tokom prosječnog života otkucati tri milijarde puta, ali do danas nije najjasnije kako proces njegovog rada zapravo počinje. Ranije studije ukazivale su na to da pumpa krvi počinje raditi 21. dana života, ali čini se da nismo bili u pravu...

Naučnici sa Univerziteta Oxford došli su do zaključka da srce embrija počinje kucati 16 dana nakon začeća. Posmatrati početak funkcionisanja kardiovaskularnog sistema embrija zahtjevan je i komplikovan posao, tako da se za izučavanje koriste začeća miševa.

Stručnjaci su do sada smatrali da embrij miševa počinje pumpati krv osmog dana nakon začeća, što odgovara čovjekovom embriju starom 21 dan, u kojem primitivno srce ima oblik cijevi.

Ipak, najpreciznije istraživanje razvoja mišijeg srca pokazalo je da pumpa počinje raditi već sedmog dana, što odgovara 16. danu razvoja ljudskog embrija. U tom stadiju razvoja u embriju se razvija tzv. srčani srp.

"Otkrivanjem detalja o ranoj fazi razvoja srca mi možemo shvatiti kako se stvaraju srčani problemi, a to nas približava spoznaji načina sprečavanja njihovog nastanka još tokom trudnoće", objasnio je Paul Riley sa Oxforda.

Kako bi registrovali rad srca u tako malom tijelu naučnici su pratili kretanje molekula kalcija koji igra važnu ulogu u biohemiji miševa, čovjeka , ali i većine drugih bića na planeti. Konkretno, jon kalcija igra ključnu ulogu u radu mišića srca.

Jupiter

Radio emisije Jupiterovih aurora, najjače emisije u Sunčevom sistemu

Radio emisije Jupiterovih aurora, najjače emisije u Sunčevom sistemu

Tokom svog prolaska pored džinovske gasovite planete 27. septembra ove godine, sonda Junona registrovala je radio emisije Jupiterovih aurora.


Njih je prvo zabilježio instrument ‘Vejvs’ (Waves), a zatim su ih inženjeri pretvorili u audio fajlove. Emisije su prvi put otkrivene u 50-im godinama prošlog vijeka, ali nikad do sada nisu bile tako pažljivo analizirane. “Juipter nam se obraća na način na koji to mogu samo džinovski gasoviti svjetovi”, rekao je Bil Kurt, istraživač sa Univerziteta u Ajovi koji je koristio Vejvs.

Vejvs je otkrio emisije energetskih čestica koje stvaraju masivne aurore koje okružuju Jupiterov sjeverni pol. “Ove emisije su najjače u Sunčevom sistemu.

Pokušaćemo da utvrdimo odakle dolaze elektroni koji ih emituju”, dodao je Kurt.


Telescope

Otkriven još jedan patuljasti planet na rubu Sunčevog sistema

Otkriven još jedan patuljasti planet na rubu Sunčevog sistema
© NASA, JPL, Horizons

Naučnici iz američkog Michigana otkrili su još jednu patuljastu planetu na ivicama našeg Sunčevog sistema.


Na oko 8,5 milijardi kilometara od Sunca nalazi se patuljasta planeta širine oko 530 kilometara, a čija solarna godina, odnosno jedan krug oko Sunca, traje nevjerovatnih 1.100 godina. Ipak, najzanimljiviji podatak o objektu koji zasad nosi naziv 2014 UZ224 jeste način na koji je pronađen.

David Gerdes sa Univerziteta u Michiganu nalazi se na čelu tima zaslužnog za otkiće patuljaste planete. On je razvio kameru nazvanu "Dark Energy Camera" koju je američko Ministarstvo za energetiku naručilo kako bi mapiralo udaljene galaksije.

Prije nekoliko godina Gerdes je svojim studentima dao zadatak da pokušaju locirati pojedine objekte unutar našeg sistema u načinjenoj mapi galaksija. Iako zvuči čudno, objekti u našem svemirskom "komšiluku" mogu se razaznati i na mapama udaljenih galaksija tako što se uočava njihovo značajno kretanje u odnosu na pozadinske objekte koji naizgled miruju.

Studenti su posmatrali mape načinjene jednom u nekoliko dana ili čak sedmica, što je registrovanje pokreta tijela učinilo znatno težim. Ipak, razvili su softver koji je sve znatno olakšavao, što je na kraju dovelo do uočavanja sporog kretanja malene 2014 UZ224.

Health

Imate gadnu posjekotinu ili ozljedu koja se ne liječi dovoljno brzo? NASA ima odgovor za vas u vidu električne gaze

Imate gadnu posjekotinu ili ozljedu koja se ne liječi dovoljno brzo? NASA ima odgovor za vas u vidu električne gaze
© NASA
NASA je razvila novu tehnologiju, baziranu na supstanci koja generiše elektricitet, a koji itekako može da pospeši zarastanje rana, kao i druge stvari, prenosi "Sputnjik".

Povrede u svemiru, na površini planete ili asteroida mogu da budu opasne po život. U uslovima u kojima nema gravitacije, ljudska krv se ponaša drastično drugačije nego na Zemlji. Naročito rane dosta sporije zarastaju, a ukoliko se uzme u obzir rizik i cene misija u svemiru, od velike važnosti je da se povrede brzo zacele.

Jedna od metoda jeste i nova gaza koju je najavila NASA. Tanak materijal sposoban je za neke neverovatne stvari jer generiše male količine elektriciteta u dodiru sa drugom površinom, uključujući i ljudsku kožu. Taj materijal nazvan PVDF ima razne mogućnosti primene, a dokazano je da rane brže zarastaju ukoliko se manje količine elektriciteta upotrebe na okolnom tkivu, ali za uspeh je neophodan i sastav gaze.

- Ako se vlakna PVDF pravilno postave ćelije rane ih koriste kao skelu što pomaže bržem zarastanju. Najlakši način njihovog pravilnog postavljanja jeste upravo pravljenje gaze koja istovremeno pruža i dodatni sloj u vidu zaštite od infekcije - objasnila je Emili Sioči, jedna od naučnica NASA Langli istraživačkog centra.

S obzirom na to da dobar deo novih dostignuća prvobitno namenjenih za pomoć pri istraživanju svemira vremenom završi i kao proizvod za kupovinu u običnim prodavnicama, tako nečemu se svakako treba adati kada je u pitanju ova gaza, prenosi "Sputnjik".

Brain

Organi u staklenkama: Ljudski mozak se uzgaja izvan tijela

Organi u staklenkama: Ljudski mozak se uzgaja izvan tijela
Znanstvenici diljem svijeta uzgajaju sitne ljudske mozgove. Ovo je uvećana slika organoida, tri do četiri milimetra u promjeru, strukture slične onoj ljudskog mozga

Znanstvenici diljem svijeta uzgajaju “male mozgove”
kako bi pomoću njih došli do odgovora na pitanja što kod ljudi uzrokuje bolesti/poremećaje kao što su autizam ili šizofrenija.

Puno je još nedoumica vezanih uz ljudski mozak koje moramo riješiti - od onih zašto smo ljevaci ili dešnjaci do onog zašto razvijemo autizam. Za neka od pitanja može se pronaći odgovor proučavajući mozak, primjerice, glodavaca, no ne i na ova. Kako bi dobili odgovor na pitanje o tome što uzrokuje autizam ili šizofreniju, znanstvenici diljem svijeta sada uzgajaju stotine sitnih ljudskih mozgova u laboratorijima, a metoda koju koriste da bi uzgojili te mozgove je vrlo jednostavna, piše Daily Mail.
Organi u staklenkama: Ljudski mozak se uzgaja izvan tijela

Slika prikazuje usporedbu između mozga u razvoju (lijevo) i organoida (desno) koji su stvorili znanstvenici

People 2

Majčina genetika određuje inteligenciju njene djece

Majčina genetika određuje inteligenciju njene djece
Gene za oštroumnost prenosi X kromosom i mogu biti deaktivirani ako dođu od oca.

Istraživanje je pokazalo da genetski profil majke određuje koliko će pametna biti njezina djeca te da otac na pamet djeteta nikako ne utječe, piše Independent.

Vjerojatnije je da će žena djetetu prenijeti gen inteligencije jer se prenosi putem X kromosoma. Uz to, znanstvenici sada vjeruju da se geni za napredne kognitivne funkcije koji se nasljeđuju od oca mogu automatski deaktivirati.

Smatra se da kategorija gena poznatih pod imenom 'uvjetovani geni' radi samo ako dolazi od majke u nekim slučajevima te oca u drugim slučajevima. Vjeruje se da je inteligencija među uvjetovanim genima koji dolaze od majke.

Laboratorijske studije na genetski modificiranim miševima otkrile su da su oni s većom količinom majčinih gena razvili veće glave i mozgove, ali manja tijela. Oni s većom količinom očinskih gena imali su manje mozgove i veća tijela.

Istraživači su identificirali stanice koje su sadržavale samo majčinske ili očinske gene u šest različitih dijelova mišjeg mozga koji su kontrolirali različite kognitivne funkcije, od prehrambenih navika do pamćenja.

Komentar: