Prema najnovijem znanstvenom istraživanju, objavljenom u časopisu "Science", ljudi nemaju baš toliko jedinstvene kognitivne sposobnosti. Naime, istraživanje je pokazalo da tri različite vrste majmuna mogu pretpostaviti da drugi imaju pogrešna (spoznajna) vjerovanja o određenoj situaciji. Time je opovrgnuta paradigma teorije uma prema kojoj jedino ljudi imaju mogućnost pripisivanja mentalnih stanja poput intencije, želje, znanja itd. drugima, smatraju autori članka.

Dosadašnji rezultati istraživanja mogu li životinje poput majmuna, čimpanzi i vrana shvatiti da druge životinje imaju umove, bili su neodlučni i različiti. Neka su istraživanja pokazala da čimpanze imaju neke karakteristike uma: mogu zavaravati, prepoznavati motive drugih te prepoznati dobrog partnera u suradnji oko nekog zadatka, što druge čimpanze vide ili ne vide te zaključivati o kretanjima objekata koje ne mogu izravno vidjeti. Međutim, do sada se nije pokazalo da čimpanze i druge životinje mogu pripisati pogrešna vjerovanja drugima.

Kako bi riješili problem, napravili su test. Snimili su film koji prikazuje čovjeka obučenog u majmuna, nazvanog King Kong, koji ukrade kamen nekom čovjeku. King Kong prvo sakrije kamen u jednu kutiju te otjera čovjeka. Za vrijeme dok je čovjek odsutan King Kong sakrije kamen u drugu kutiju, no onda se predomisli i odnese ga negdje izvan pogleda. Postavlja se pitanje što će napraviti čovjek kada se vrati? Većina nas će pretpostaviti da će potražiti kamen u prvoj kutiji, gdje je bio prije nego što je pobjegao.

Istraživače je zanimalo mogu li majmuni misliti na sličan način kao i mi, tako da pripišu pogrešno vjerovanje, pa su prikazali film čimpanzama, bonobo majmunima i orangutanima. Prateći kretanja oči majmuna putem infracrvenog svjetla za vrijeme gledanja filma, došlo se do spoznaje da je 22 od 30 majmuna gledalo izravno u kutije, od kojih je 17 gledalo u prvu kutiju gdje je King Kong prvotno ostavio kamen. Pokreti očiju, stoga, sugeriraju da su ti majmuni točno pogodili da će čovjek otvoriti kutiju gdje je zadnji put vidio kamen, iako su majmuni znali da se kamen više ne nalazi tamo. Do istog se rezultata došlo i u ponovljenom eksperimentu s malo drugačijim filmom.

Međutim, nisu svi optimistični, pa Laurie Santos, kognitivna psihologinja sa Sveučilišta Yale, misli da članak postavlja više pitanja nego što daje odgovora jer su mnogi prošli rezultati istraživanja pokazivali da čimpanze i drugi primati nemaju tu sposobnost.

Samo nekoliko dana nakon što je više od 200 slabih potresa pogodilo jug Kalifornije, znanstvenici su objavili kako su otkrili dokaze o novom rasjedu paralelnom uz opasni rasjed San Andreas.

Novi rasjed prolazi kroz 56 kilometara dugo jezero Salton Sea u pustinji Colorado, a kako sada znaju gdje se nalazi, seizmolozi će morati izračunati nove modele rizika od potresa za cijelo ovo područje, odnosno vidjeti koliki će njegov utjecaj biti na ionako opasno područje kojem prijeti novi veliki potres.

Da li ste znali da se čak i kod naprednih benzinskih motora ne iskoristi oko 20% goriva? Deo benzina se upotrebljava za hlađenje umesto za pogon, posebno pri velikim brzinama. Bosch zahvaljujući svom novom sistemu ubrizgavanja vode pokazuje da to ne mora biti tako.

Posebno prilikom velikog ubrzanja ili vožnje po auto-putu, ubrizgavanjem dodatne količine vode moguće je smanjenje potrošnje goriva za do 13 odsto. „Zahvaljujući novom ubrizgavanju vode pokazujemo da motor sa unutrašnjim sagorevanjem ima još nekoliko trikova u rukavu”, izjavio je dr Rolf Bulander, predsednik poslovnog sektora Mobility Solutions i član upravnog odbora kompanije Robert Bosch GmbH. Ušteda goriva koju nudi ova tehnologija posebno se prikazuje u tro-cilindarskim i četvoro-cilindarskim „downsizing“ motorima: drugim rečima, upravo u onim motorima koji se nalaze ispod haube bilo kog prosečnog automobila srednje veličine.

Zbog ogromne koronalne rupe na Suncu Zemlji preti solarna oluja koja može da prouzrokuje haos u komunikacijama i snabdevanju električnom energijom.

Sa druge strane, to takođe znači da možemo uživati u spektakularnim prizorima polarne svetlosti aurore borealis.

Portal "SpaceWeatherlive" je predvideo geomagnetsku oluju kada je uočen povratak koronalne rupe koja je bila usmerena ka Zemlji i pre oko mesec dana.

"Ovo je zaista velika rupa koja može da proizvede geomagnetski haos pet dana zaredom, tokom prvih pet dana u mesecu. Fantastični prizori aurore borealis primećeni su širom sveta", kažu sa ovog portala.

Tokom poslednje rotacije solarni vetrovi su dostigli osrednju jačinu, međutim, naučnici veruju da se od tad rupa povećala.

Solarne oluje dešavaju se otprilike jednom u 11 godina, mada ih naša planeta ne oseća tako često. Taj fenomen nastaje kad se na Suncu nakupi magnetna energija, pa se odjednom ispusti.

Polarna svetlost nastaje interakcijom solarnih vetrova sa Zemljinom atmosferom i magnetnim poljem.
Kako se koronalna rupa pomerala po Sunčevoj površini, sada se nalazi u takvom položaju da "gleda" u pravcu Zemlje, pa su i vetrovi jači.

Iako uvek postoji strah da će doći do prekida komunikacija, u međuvremenu uvek možemo da uživamo u fotografijama polarne svetlosti.

Europska svemirska letjelica Rosetta, koja će nakon 12-godišnje svemirske odiseje u petak prestati s radom, imala je 11 znanstvenih instrumenata kojima je 'mirisala' i fotografirala komet 67P iz svih uglova.

Nakon što je stigla u orbitu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko 700 milijuna kilometara udaljenog od Zemlje, Rosetta je na njegovu površinu lansirala modul Philaea koji sam ima deset visokotehnoloških naprava, od kamera i rendgenskih zraka do bušilice.

Rosetta i Philae zajedno su višestruko unaprijedili ljudsko znanje o kometima, kojih ima na milijarde i predstavljaju 'ostatke' rođenja Sunčevog sustava prije 4.6 milijardi godina.

"Nitko nije imao ideju da su kometi tako 'čudni' dok Rosetta nije stigla", rekao je stručnjak za robotiku u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) Fabio Favata.

A što je misija otkrila?

Oblik

Znanstvenici su očekivali da će naići na nešto jajolika oblika, poput lopte za američki nogomet. Iznenadili su se kad su kamere s Rosette pokazale da 67P sliči gumenoj patki s izraženim 'tijelom' i ' glavom' i pukotinama na 'vratu'.

Takav oblik nije mogao nastati erozijom, smatraju stručnjaci, nego je posljedica sudara niskog intenziteta dva tijela koja su se spojila u jedno. To sugerira da je komet nastao u mlađem, vanjskom dijelu Sunčeva sustava gdje 'promet' svemirskih tijela nije bio toliko gust. U suprotnom, 67P bi s ovakvim oblikom bio razoren da ga je pogodilo neko veće tijelo.

Francuski proizvođač unapredio je svoj najprodavaniji električni model uoči nastupa na pariskom auto-salonu.

Prve informacije procurile su u javnost uoči zvanične premijere, a najvažnija novost je da će verzija sa produženim radijusom kretanja (Zoe ZE 40) i baterijom kapaciteta 41 kWh moći da pređe i do 400 km, pre nego što automobil ostane bez struje.

Ipak, treba imati u vidi da je ova procena zasnovana na Novom evropskom voznom ciklusu (NEDC, aktuelni standard za poređenje vozne autonomije različitih vozila), za koji se smatra da pruža nešto optimističnije rezultate nego, recimo, američki EPA standard. Renault tvrdi da će u realnim uslovima eksploatacije Zoe ZE 40 moći da pređe oko 300 km, bez zaustavljanja radi dopune baterija.

Novi paket baterija razvijen je u kompaniji LG Chem, a njihova masa i zapremina ista je kao kod paketa kapaciteta 22 kWh. To je postignuto zahvaljujući optimizaciji pakovanja ćelija koje sačinjavaju baterije, čime je povećana njihova energetska gustina, umesto da se prosto dodaju novi moduli koji bi zauzeli više prostora u vozilu, ali i uticali na povećanje ukupne mase automobila.

Osim izvršenih intervencija na baterijama, Renault je Zoe opremio i snažnijim elektromotorom koji isporučuje 88 ks (65 kW), što je za 11 ks više od prethodnika.

S obzirom da je dokument sa specifikacijama procurio iz Holandije, poznata je i cena za to tržište - unapređeni Zoe koštaće 31.890 evra.

U prodaji će se zadržati i stari model, sa baterijom od 22 kWh i autonomijom do 240 km, prema NEDC standardu, odnosno do 145 km u realnim uslovima vožnje. Ova verzija koštaće 29.390 evra, što je samo 2.500 manje od novog modela.

Renault Zoe je najprodavaniji evropski elektroautomobil sa 18.453 prodata primerka u 2015. godini.

U Meksiku je na svijet došlo prvo dijete s genima troje bioloških roditelja, objavili su znanstvenici. Ovo čudo je rezultat kontroverzne metode u medijima nazvane 'umjetna oplodnja s tri roditelja'. Američki znanstvenici kažu da mali Jordanac Abrahim Hassan ima gene majke i oca, ali i donora.

S cijelim eksperimentom znanstvenici su krenuli s ciljem kako bi iskorijenili oboljenja koja se prenose s majke na dijete zbog defekata na mitohondrijskim genima. Mitohondriji su sićušne strukture unutar citoplazme gotovo svake stanice živih organizama, oni su generatori energije i topline koja se stvara u biokemijskim procesima. Neke žene nose gene defektnih mitohondrija i to mogu prenijeti na svoju djecu.

Znanstvenici su razradili niz načina kako bi riješili taj problem.

U konkretnom slučaju, cilj je spriječiti da Abrahima dobije genetski poremećaj kakav ima njegova majka.

Eksperti kažu da ovaj događaj predstavlja novu eru medicine.

O čemu se radi? Tijekom medicinskog postupka iz jajašca potencijalne majke, koja nosi defektne mitohondrije, najprije se izvadi jezgra (koja sadrži glavninu genetskog materijala). Ona se usađuje u jajašce donatorice sa zdravim mitohondrijima te se oplođuje spermom oca. Naposlijetku se embrij usadi u maternicu majke.

Norveški znanstvenici tvrde da su obučili konje da komuniciraju s ljudima tako što njuškama pokazuju jednostavne simbole na ploči, piše BBC.

Konje su “pitali” žele li na sebi imati “dekicu” ili ne, a njihovi odgovori bili su sukladni s time kakvo je vrijeme vani, što sugerira da konji nisu pokazivali simbole slučajno.

Ako se to potvrdi kao stvarna komunikacija između vrsta, konji će se pridružiti malenoj skupini životinja koje mogu komunicirati s ljudima putem simbola, poput dupina, goluba i majmuna.

“Mislim da naše istraživanje pokazuje što konji mogu naučiti i kako razmišljaju”, rekla je Cecilie Mejdell s Norveškog veterinarskog instituta, autorica studije, objavljene u časopisu Applied Animal Behaviour Science.

“Često se smatra da konji nisu pretjerano inteligentni, ali mi smo pokazali da korištenjem pravih metoda oni stvarno mogu komunicirati i izraziti svoje mišljenje”, rekla je Mejdell.

Poticali su ih mrkvama

Najnoviji podaci s teleskopa Hubble, koje je NASA objavila u ponedjeljak, značajni su jer je Europa, sa svojim ogromnim oceanom ispod površine predstavlja najizglednije mjesto za pronalazak mikroba izvan Zemlje.

Hubble je najnovije podatke dobio tako što je promatrao Europu u trenucima dok je prolazila ispred planeta Jupitera. Teleskop je promatrao Jupiterov satelit u ultraljubičastom spektru, kako bi pratio da li se svjetlost divovskog planeta upija u materijal koji izlazi iz površine tog mjeseca, prenosi BBC.

Hubble je na taj način Europu promatrao deset puta, a od tih deset, triput je uočio "tamne prste" kako se izdužuju s obzora tog mjeseca prema van.

"Ne tvrdimo da smo potvrdili postojanje tih gejzira, nego da smo radije doprinjeli dokazima da takva aktivnost zapravo postoji na Europi", rekao je William Sparks, vodeći astronom na studiji koju je NASA predstavila.

Studija sugerira da ti gejziri dosežu visinu i do nekoliko stotina kilometara iznad Europe, prije nego li izbačeni materijal padne nazad na površinu. Procjenjuje se da svakih osam minuta Europa u svemir izbacuje količinu vode koja bi ispunila jedan olimpijski bazen.

Ono što je znanstvenicima jasno, jest da je ta aktivnost na Europi sporadična, a tek moraju otkriti zašto je tome tako.

Europa inače nije jedini satelit u Sunčevom sustavu, iz kojeg izbijaju vodeni gejziri. Isti su otkriveni i na Saturnovom mjesecu Enceladusu. Svemirska sonda Cassini, koja se nalazi u orbiti oko Saturna, čak je i proletjela kroz jedan od gejzira da isproba dio njegovog kemijskog sastava, no nije imala i mogućnosti oktrivanja mikroba.

I NASA i ESA planiraju poslati sonde u prelet pored Europe, a novi dokazi o postojanju vodenih gejzira tamo, samo su dodatan poticaj.

Australija bi mogla biti "najzločestija" zemlja na svijetu. Ne samo da vas pokušava zeznuti svojim ružičastim jezerima, već se cijela država - koja je dom više od 23 milijuna ljudi - zapravo pomaknula.

Australija je od 1994. "proputovala" jedan i pol metar, da budemo prezicni. Ovo se možda i ne čini kao ogromno putovanje, ali kako javlja New York Times, Australijin godišnji pomak od 6,9 centimetara prema sjeveru u kobinaciji s rotacijom u smjeru kazaljke na satu je iznimno brzo po geološkim standardima.

Kretnja Australije izazvana je pomicanjem tektonskih ploča koje čine Zemljinu površinu. Usporedbe radi, Sjevernoamerička ploča godišnje se pomakne tek 2,54 centimetra.

Zahvaljujući kretanju raznih zemalja različitim brzinama i smjerovima naši modeli Zemlje uskoro će postati zastarjeli, pa makar i za nekoliko centimetara.

No ovo nije samo štreberski problem za kartografe. GPS koordinate kalkuliraju se na temelju modela Zemlje. Kako Australija putuje, tako GPS postaje sve više netočan.

Samo nekoliko centimetara može napraviti veliku razliku u efikasnosti sustava koji se baziraju na GPS-u. Rudničke kompanije u Australiji pouzdaju se u GPS i njime kontroliraju kamione koji su miljama daleko.

Kada govorimo o samovozećim automobilima, samo nekoliko metara od onoga gdje biste trebali biti može izazvati sudar.

Australijina geografska dužina i širina formalno će se prepraviti krajem godine kako bi GPS i dalje mogao normalno raditi. Kroz zadnjih 50 godina slične promjene rađene su četiri puta. 1994. lokacija Australije pomaknuta je za čak 200 metara.

Tako da sljedeći puta kada se izgubite zahvaljujući GPS-u, okrivite Australiju.