Znanost i tehnologijaS


Info

Zemlja se možda sudarila sa planetom veličine Merkura u dalekoj prošlosti


cudaprirode.com
Sre, 07 Ruj 2016 00:00 UTC
Zemlja se možda sudarila sa planetom veličine Merkura u dalekoj prošlosti
© A. Passwaters / Sveučilište Rice na temelju izvorne ljubaznošću NASA / JPL-Caltech
Znanstvenici sa Sveučilišta Rice u novoj su studiji ustvrdili kako je prije 4.4 milijarde godina Zemlju udario planet veličine Merkura, 'posijavši' na naš planet neophodni ugljik. Otvoreno je pitanje bi li život nastao da se ovako nešto nikada nije dogodilo.
Zemlja se možda sudarila sa planetom veličine Merkura u dalekoj prošlosti
© Rajdeep DasguptaŠematski prikaz ranog Zemljinog spajanja sa planetom sličnom Merkuru. Ako se Zemlja spojila sa takvom planetom rano u svojoj povijesti to bi moglo objasniti kako je Zemlja dobila ugljik i sumpor
Više...
Eagle

Da li živimo u Matrixu?


blic.rs
Sre, 07 Ruj 2016 06:42 UTC
Da li živimo u Matrixu?
© Discover Magazine
“Da li ste stvarni?” “A ja?” Nekada su takva pitanjima zaokupljala samo filozofe. Naučnici su taman počeli da shvataju kakav je svet i zašto je nastao, ali čini se da su neke pretpostavke o prirodi sveta ista pitanja nametnuli i nauci.

Neki fizičari, kosmolozi i tehnolozi danas oduševljeno zagovaraju teoriju da svi mi živimo u ogromnoj kompjuterskoj simulaciji, u virtuelnom svetu u stilu “Matriksa” za koji greškom smatramo da je stvaran.

Naši instinkti se tome, naravno, opiru. Sve izgleda suviše stvarno da bi bilo simulacija. Težina šoljice koju držite u ruci, bogata aroma kafe u njoj, zvuci oko vas - kako je moguće da je toliko obilje iskustava lažno?

Razmislite, međutim, o izvanrednom napretku u kompjuterskim i informacionim tehnologijama u proteklih nekoliko decenija. Računari su nam pružili začuđujuće stvarne igrice - uključujući i nezavisne likove koji reaguju na naše odluke - kao i simulatore neverovatno uverljive snage. Sve to je dovoljno da postanete paranoični.

"Možda neš ceo univerzum naučni eksperiment nekog srednjoškolca"

U filmu “Matriks”, zla sila zatvara ljude u virtuelnom svetu koji oni bez sumnje prihvataju kao “stvaran”. Međutim, naučno-fantastični filmovi o košmaru zarobljenosti u univerzumu proizvedenom u našem umu postojali su i ranije, na primer, “Videodrom”, Dejvida Kronenberga (1983) i “Brazil” Terija Gilijama (1985).
Više...
Question

U stratosferi Zemlje je došlo do čudne promjene


cafe.ba
Uto, 06 Ruj 2016 17:22 UTC
U stratosferi Zemlje je došlo do čudne promjene
© NASAPredvidljivi obrazac vjetrova u stratosferi je nedavno promijenjen na način koji znanstvenici nisu vidjeli u više od 60 godina vođenja
Šezdesetih godina prošlog vijeka naučnici su skovali termin "kvazibijenalna oscilacija" kako bi opisali predvidljivi aspekt šeme vetrova na Zemlji, koji se ponavlja otprilike na svake dve godine.

Nedavno je ova šema neočekivano zakazala - vjetrovi su se promjenili, a to se nije dogodilo od kako postoje mjerenja tog tipa.

Iako poremećaj šeme nije imao (na prvi pogled) očigledan uticaj na vrijeme i klimu, otvorio je zanimljiva pitanja za naučnike NASA koji su ga primjetili.

Recimo, ako je šema vjetrova ista tokom šest decenija, a onda se odjednom promjeni, treba odgovoriti na pitanja zašto se to desilo i kada će se to ponoviti. Takođe, kakve posljedice to može da ima na klimu?

"Kvazibijenalna oscilacija je konstanta u stratosferi", kaže Pol Njuman iz Nasinog centra Godar. On je ovu pojavu uporedio sa gejzirom Old fejtful u Nacionalnom parku Jeloustoun čije je izbacivanje vode na svakih 35 do 120 minuta jedna od najpredvidljivijih pojava na Zemlji.

"Kada bi Old fejtful prestao da izbacuje vodu na jedan dan, zapitali biste se šta se to dešava pod zemljom", kaže Njuman. On je bio glavni autor novog rada o poremećaju šeme vjetrova, koji je objavljen u časopisu "Geophysical Research Letters".

Komentar: "Globalno zagrijavanje" je zapravo trend hlađenja.

Više...
Star

Zvijezda EPIC 204278916 pokazuje neobično zatamnjenje


klix.ba
Uto, 06 Ruj 2016 00:00 UTC
Zvijezda EPIC 204278916 pokazuje neobično zatamnjenje

Zvijezde mijenjaju intenzitet svoga svjetla, ali kada jedna postane tamnija za čak 65 posto u samo 24 sata onda se dešava nešto začuđujuće.

Međunarodni tim astronoma koje vodi Simone Scaringi sa Instituta Max Planck uočili su zvijezdu koja prolazi kroz neregularan i ekstreman gubitak svjetlosti. Zvijezdu koja nosi naziv EPIC 204278916 posmatrali su 79 dana, a radi se o malom objektu oko kojeg kruži protoplanetarni disk.

Sam disk bi mogao biti uzrok smanjenja svjetlosti koje uspjeva doći do Zemlje. Period zatamnjenja traje 25 dana nakon čega se svjetlost "normalizuje".

"Neke slične zvijezde pokazale su slično ponašanje, ali ne vjerujem da smo do sada imali ovakav slučaj gdje se pad jačine svjetlosti dešava tako naglo u tako malom vremenskom periodu", rekao je Scaringi.

Naučnici su isključili mogućnost "vanzemaljske megastrukture", kao i mogućnost da se sama zvijezda gasi i pali naizmjenično, što je nemoguće.

Ekstremno zatamnjenje zvijezde može kreirati jedino ekstremno velik objekat ili neobične putanje objekata u protoplanetarnom disku.

EPIC 204278916 se trenutno ne može posmatrati jer je svemirski teleskop Kepler prešao na drugo područje neba, a na red će doći ponovo za godinu dana.
Više...
Brain

Sitne čestice zagađenja otkrivene su u uzorcima tkiva ljudskog mozga


dnevnik.hr
Uto, 06 Ruj 2016 10:19 UTC
Sitne čestice zagađenja otkrivene su u uzorcima tkiva mozga

Sićušne čestice zagađenja pronađene su unutar uzoraka moždanog tkiva čovjeka, pokazala je nova studija.

Otkriće koje su sami znanstvenici koji su radili na njemu nazvali "zastrašujuće šokantnim", podiže čitav niz novih pitanja o riziku po zdravlje koje predstavalja zagađenje zraka koji udišemo.

Novo istraživanje predstavlja prve dokaze da sićušne čestice koje se još nazivaju i magnetiti, koje mogu nastati u procesu zagađenja zraka, mogu završiti i u ljudskom mozgu.

Milijuni u samo jednom gramu moždanog tkiva

"To je užasno šokantno. Kad proučavate tkivo, vidite te čestice raspoređene između stanica i kad napravite magnetsko odstranjivanje, tu su onda milijuni tih čestica, milijuni u jednom gramu moždanog tkiva. To su milijuni prilika za uzrokovanje štete", ističe profesorica Barbara Maher, voditeljica studije sa Sveučilišta Lanchaster, prenosi BBC.

Magnetit može nastati i prirodnim putem u mozgu u izuzetno malim količinama, ali čestice koje tako nastaju su izrazito nazubljene. Kao kontrast tome, čestice pronađene u navedenoj studiji, ne samo da su kudikamo brojnije, već su i sferičnog, glatkog oblika, a to su karakteristike koje nastaju samo u uvjetima visoke temperature, poput unutrašnjosti motora vozila ili sustava kočenja na vozilu.
Više...
Sherlock

Duh zmija: Otkrivena nova vrsta zmije na Madagaskaru


nationalgeographic.rs
Pon, 05 Ruj 2016 00:00 UTC
Duh zmija: Otkrivena nova vrsta zmije na Madagaskaru
© Christopher J. Raxworthy
Bledosiva boja i neuhvatljivost novootkrivene vrste zmija presudila je da je naučnici nazovu „Madagascarophis lolo“ što na malagaškom jeziku znači duh.

Ovu neobičnu vrstu zmije su otkrili na otvorenom putu unutar Nacionalnog parka Ankarana u severnom Madagaskaru u februaru 2014. godine, ali tek nedavno su objavili rad u načnom časopisu Copeia, koji otkriva karakteristike ove vrste zmija.

Duh zmija je deo česte grupe zmija Madagascarophis ili zmije sa mačjim očima, koje su tako nazvane zbog vertikalnih zenica. One se često sreću kod zmija koje su aktivne uveče ili tokom noći. Mnoge zmije sa mačjim očima se sreću u razvijenim područjima ili degradiranim šumama. Međutim, istraživači su duh zmiju otkrili na krečnjačkim stenama Nacionalnog parka Ankarana, piše Science Daily.
Duh zmija: Otkrivena nova vrsta zmije na Madagaskaru
© Sara Ruane
Više...
Telescope

NASA: Na Ceresu postoji ledeni vulkan koji izbacuje kipuću slanu vodu

Ira Kralj
telegram.hrtelegram.hr
Sub, 03 Ruj 2016 00:00 UTC
NASA: Na Ceresu postoji ledeni vulkan koji izbacuje kipuću slanu vodu
© NASA / JPL-Caltech / UCLA / MPS / DLR / IDA
NASA je predstavila nove dokaze o postojanju ledenog vulkana na Ceresu, patuljastom planetu smještenom u asteroidnom pojasu Sunčeva sustava. S promjerom od 945 kilometara sastavljen je od stijena i leda, Ceres konstatno izaziva interes znanstvenika zbog pojave čudnih bijelih mrlja na površini i kratera koji nestaju.

Osobitu pažnju znanstvenika izazvalo je otkriće goleme ledene planine čiji je vrh na visini od oko pet tisuća metara (tek upola manji od Mt. Everesta). Planina je dobila ime Ahuna Mons, a daljnjim istraživanjem pronađeni su dokazi kako je ustvari riječ o masivnom ledenom vulkanu koji izbacuje kipuću slanu vodu.

Pronađen u 19. stoljeću

Ceres je pronađen u 19. stoljeću i astronomi su mu dodijelili status planeta, no znanstvenici su kasnije shvatili da postoje velike razlike između planeta i novootkrivene klasifikacije asteroida. Nakon pet desetljeća tijekom kojih je Ceres imao status planeta, Ceres je prema novoj klasifikaciji proglašen asteroidom. Iako degradiran, Ceres je ipak prvi otkriveni asteroid i najveće je nebesko tijelo između planeta Marsa i Jupitera.

U 2006. godini znanstvenici su ponovno počeli razmatrati status Ceresa i ponovno promijenili njegovu klasifikaciju - Ceres je postao patuljasti planet - nešto između planeta i asteroida. Isti status imaju Pluton, njegov blizanac Eris te još neki nedavno otkriveni poput Sedne i Bidena.

Intrigantno otkriće

Iako je postojanje Ahuna Monsa otkriveno još prošle godine, pretpostavljalo se da je riječ o usamljenoj planini. Ahuna Mons je predstavljala intrigantno i neočekivano otkriće na površini Ceresa, jer se pretpostavljalo da se na Ceresu ništa ne zbiva.
Više...
Fish

Naučnici ustvrdili da delfini mogu da dišu i na usta


blic.rs
Sub, 03 Ruj 2016 18:06 UTC
Naučnici ustvrdili da delfini mogu da dišu i na usta
Naučnici su prvi put primetili da delfini mogu da promene način disanja.

Delfini uglavnom dišu preko otvora na glavi, međutim, sada izgleda da su ovi sisari sposobni da dišu i na usta.

Prvi put je snimljen jedan delfin koji diše na usta.

Naučnici smatraju da je došlo do blokade u njegovom otvoru za disanje, zbog čega je on naučio da diše na usta.

Da bi disao, ovaj delfin mora češće da podiže glavu iznad površine vode.

"Ovo pokazuje fleksibilnost ponašanja ovih životinja. On je našao način da pređe preko svog invaliditeta. Međutim, on je nespretan još uvek i ovaj način disanja mu nije efikasan kao uobičajen", rekao je naučnik Stiven Doson sa Univerziteta u Otagu na Novom Zelandu.

Više...
Jupiter

Jupiterov Sjeverni pol ne izgleda onako kako smo zamišljali, kažu naučnici NASA-e


klix.ba
Ned, 04 Ruj 2016 00:00 UTC
Jupiterov sjeverni pol ne izgleda onako kako smo zamišljali, kažu naučnici NASA-e
© NASA / JPL-Caltech / SwRI / MSSS
Letjelica Američke nacionalne svemirske agencije (NASA) zabilježila je do sada najbolje fotografije Jupitera i otkrila oluju na sjevernom polu najveće planete Sunčevog sistema.

Također su objavljeni i infracrveni snimci Jupiterovih aurora. Sjeverna polarna regija Jupitera je mnogo turbulentnija nego što se očekivalo i intenzivnije je plave boje u odnosu na ostatak planete, rekao je šef misije Scott Bolton iz istraživačkog instituta u San Antoniju.

Više...
Sun

Pomračenje Sunca vidljivo iz većeg dijela Afrike


telegraf.rs
Čet, 01 Ruj 2016 13:17 UTC
Pomračenje Sunca vidljivo iz većeg dijela Afrike
© Dennis L. Mammana

Stanovnici Jugoistočne Afrike mogli su da uživaju u izvanrednom prizoru specifičnog pomračenja Sunca, prilikom kog nama najbliža zvezda izgleda kao prsten na nebu.

Najbolji pogled imali su oni koji ga posmatrali iz Tanzanije i sa ostrva Reinion, na oko 800 kilometara od Madagaskara, utoliko pre što su imali na umu da prisustvuju nečemu što će se dogoditijoš samo tri ili četiri puta u ovoj deceniji.

Ovaj fenomen se dešava kada kada je Mesečev disk na nebu manji od Sunčevog, zbog čega može doći samo do prstenastog pomračenja Sunca, jer Mesečev disk ne može u potpunosti da ga pokrije.

Više...