Znanost i tehnologijaS


Galaxy

ESA pravi najdetaljniju mapu nebeskih tijela u našoj galaksiji

ESA pravi najdetaljniju mapu nebeskih tijala u našoj galaksiji

Evropska svemirska agencija (ESA) objavila je danas dio detaljne 3D mape naše galaksije.


Cilj ESA je da precizno odredi položaje na nebu i svjetlost 1.142 miliona zvijezda, a danas objavljeni podaci prikazuju razdaljine i kretanje više od dva miliona zvijezda.

Najveću bazu podataka nebeskih tijela u Mliječnom putu ESA pravi pomoću satelita Gaia koji kruži oko Sunca i s dva teleskopa traga za zvijezdama, ali i planetama van Sunčevog sistema.
ESA pravi najdetaljniju mapu nebeskih tijala u našoj galaksiji

Moon

Fenomen mjesečevog sablasnog sjaja: Lunarni oblaci su uzrokovani uticajem meteorita

Fenomen mjesečevog sablasnog sjaja: Lunarni oblaci su uzrokovani uticajem meteorita

Lunarni oblaci od nanoprašine nastali su kao posljedica udara meteorita,
objavili su znanstvenici i time riješili problem prirodnog fenomena mjesečevog sablasnog sjaja koji je stoljećima inspirirao znanstvenike i umjetnike.

Analizirajući podatke NASA-ine Lunar Atmoshpere and Dust Environment Explorer (LADEE) letjelice, znanstvenici su identificirali njezine razne komponente i kemijske elemente, među kojima je posljednji otkriven neon.

Znanstvena studija objavljena je u časopisu Nature Geoscience. Vidi

Moon

Japanski naučnici povezuju zemljotrese sa fazama Mjeseca

Japanski naučnici povezuju zemljotrese sa fazama Mjeseca
© 123rf

Zemljotresi se češće dešavaju kad je pun ili mlad Mesec, ocenili su naučnici u studiji objavljenoj u novom broju stručnog časopisa "Nejčer džiosajens".


Japanski naučnici su istraživali uticaj plime na seizmičke aktivnosti ocenivši da bi to moglo da pomogne u proceni rizika od zemljotresa.

U studiji se navodi da ne treba zanemaritvati uticaj Meseca i Sunca kao ni Zemljinu gravitaciju u slučaju potencijalnih potresa.

"Utvrdili smo da postoji veza između plime i oseke, i učestalosti i jačine zemljotresa", izjavio je Frans presu naučnik Satoši Ide sa Univerziteta u Tokiju.

Ide je rekao da su se neki najveći zemljotresi u poslednih 20 godina dogodili za vreme plime.

Naučnici su napravili spisak najjačih zemljotresa koji su se dogodili za vreme plime ili oseke, medju kojima je potres na indonežanskom ostrvu Sumatri 26. decembra 2004. u kojem je stradalo 220.000 ljudi, kao i onaj u Čileu 2010. godine u kojem je poginulo više od 520 osoba.

Fish

Znanstvenici prvi put zabilježili razgovor delfina

Znanstvenici prvi put zabilježili razgovor delfina
Nakon višedecenijskog istraživanja ovih morskih sisara, naučnici su konačno zabeležili razgovor delfina čime su potvrdili njihovu superiornu inteligenciju.

Uočeno je da je par morskih sisara proizvodio kratke, oštre zvukove i vibracije kako bi oformili reči što u teoriji znači da su pokušali da izgrade rečenice kako bi komunicirali jedni s drugima, piše Daily Mail.

Veliki zaokret u dosadašnjim istraživanjima, koji je objavljen u časopisu Mathematics and Physics, dogodio se kada su naučnici razvili podvodni mikrofon, koji je dizajniran isključivo da zabeleži promene,

U toku istraživanja su posmatrana dva crnomorska delfina Yasha i Yana i sve vreme se čekalo da oforme rečenice pre nego što ih izgovore.

Ovaj jezik pokazuje sve karakteristike koje su zastupljene u ljudskom govornom jeziku, što ukazuje na visok nivo inteligencije i svesti kod delfina.

Delfini imaju veći mozak od mnogih sisara, a ideju da delfini poseduju superiornu inteligenciju je razvio još neurolog Džon Lili 1950-ih godina.

Nakon nekoliko eksperimenata, Lili se uverio da delfini imaju sposobnost govora poput ljudi i pokušao je da uspostavi kontak s ovim morskim sisarima.

Delfini oformljavaju svoje grupice delfina, mogu da se prepoznaju u ogledalu, saosećaju, plaše i vole - baš kao i ljudska bića.

Microscope 1

DNK sperme se vremenom oštećuje: Biološki sat kod muškarca već sa 35 godina, stoji u novim istraživanjima

DNK sperme se vremenom oštećuje: Biološki sat kod muškarca već sa 35 godina, stoji u novim istraživanjima
Brojna istraživanja posljednjih nekoliko godina upozoravaju kako “biološki sat” i kod muškarca počinje otkucavati već s 35 godina. Pokazalo se tako da buduće majke nisu jedine koje se trebaju brinuti o godinama kad će se odlučiti na potomstvo. Znanstvenici poručuju kako o padu plodnosti trebaju razmišljati i muškarci, iako se kod žena zaliha jajnih stanica troši, a spermiji se proizvode cijeli život.

- U 35. godini počinju ubrzanije promjene stanja DNK u stanicama sperme - upozorava urologinja dr. Narendra Sing, voditeljica istraživačkog tima.

Oštećenje DNK u spermi kod muškaraca od 36 do 57 godina tri puta su veća nego kod mlađih od 35. Dr. Sing ističe kako se ove promjene, koje s vremenom mogu izazvati oštećenja u sastavu DNK, pogoršavaju iz dana u dan i na kraju mogu izazvati sterilitet ili neke poremećaje kod potomstva.

Rezultati najnovijih istraživanja proturječe rasprostranjenom uvjerenju kako su muškarci sposobni za očinstvo i u poodmaklim godinama života, za razliku od žena. Muškarcima se savjetuju da ne oklijevaju s očinstvom.

- To nikako ne znači da muškarcima starijim od četrdeset godina savjetujemo da prestanu raditi na potomcima. Radi se samo o upozorenju da je odgovorno prema budućim prinovama voditi računa o svom zdravlju i načinu života - primjerice posebno izbjegavati hranu za koju postoji opravdana sumnja da je zagađena pesticidima - naglasio je dr. Stuart Malcolm, urolog s američkog Sveučilišta Stanford.

Microscope 2

Švicarski fizičari napravili veliku molekulu od samo dva atoma

Švicarski fizičari napravili veliku molekulu od samo dva atoma
© APS/Alan StonebrakeGrafički prikaz divovske molekule

Fizičari sa švicarskog
Federal Institute of Technology nedavno su uspjeli napraviti divovsku molekulu veličine bakterije E.coli, i to samo od dva atoma. I dok tzv. diatomske molekule, kao što su H2H2 ili O2O2, imaju promjer manji od 1 nanometra, nova molekula promjera je čak 1 mikrometar, što je tisuću puta veća molekula.

Znanstvenici Johannes Deiglmayr i Heiner Saßmannshausen uspjeli su u svom naumu koristeći dva atoma cezija ohlađena gotovo do apsolutne nule, da vi ih potom pomoću lasera lagano potaknuli u cilju dovođenja navedenih u tzv. Rydbergovo stanje, gdje su vanjski elektroni pogurnuti u više energetsko stanje, što ima za posljedicu njihovo kruženje oko jezgre atoma na puno većoj udaljenosti.

Kako bi bili sigurni da su uspjeli stvoriti novu molekulu, znanstvenici su pratili nastanak iona tijekom raspada jednog od atoma u niže Rydbergovo stanje, a što im je dalo nedvojben odgovor kako je uistinu nastala divovska molekula.

Što se tiče praktične primjene navedene molekule, ističe se kako bi ovakav tip kemijskih spojeva mogao biti zanimljiv pri izgradnji kvantnih računala gdje se atomi koriste kao kvantni bitovi.

Arrow Up

Nova vrsta plošnjaka parazita nazvana po Obami

Baracktrema obamai
© Journal of Parasitology5 cm dugačko stvorenje je otprilike 30 do 50 puta dulje nego je široko

Nova vrsta plošnjaka parazita koji napadaju kornjače u Malaziji dobila je ime prema američkom predsjedniku Baracku Obami.


Znanstvenik koji ju je otkrio kaže kako je već mnogo puta nazvao novootkrivenu vrstu prema ljudima kojima se divi.

Baracktrema obamai otkrivena je među dvjema vrstama slatkovodnih kornjača, Siebenrockiella crassicollis i Cuore amboinensis.

Ovaj je plošnjak toliko neobičan da su istraživači ne samo imenovali ih zasebnom vrstom nego su dobile i cijeli rod, što se dogodilo prvi puta u 21 godinu, kada se radi o parazitima koji napadaju kornjače.

Vjeruje se kako se radi o nasljednicima vrste koja je uzrokovala smrtonosnu bolest zvanu schistosomijaza. Jajašca parazita otkrivena su u plućima kornjača.

Do ovoga otkrića došao je Thomas R. Platt koji već desetljećima proučava viruse među kornjačama. Nazvao je ove parazite prema Obami jer je otkrio i kako mu je upravo Obama dalji rod.

Po Obami je nazvano još sedam drugih vrsta, uključujući još jednog parazita, vrstu ribe, pauka i ugroženu vrstu guštera koji se hrani insektima.

Microscope 2

Genetska analiza pokazala je da žirafa nije jedna nego 4 različite vrste životinja

Genetska analiza pokazala je da žirafa nije jedna nego 4 različite vrste životinja
© nytimes.comGenetičko testiranje pronašlo je četiri različite vrste žirafa. S lijeva na desno: Južna žirafa, Masai žirafa, mrežasta žirafa i sjeverna žirafa
Ona je slavni, nježni div afričke savane, ali je genetika žirafe pokazala da se ne radi o jednoj, već o četiri različite vrste životinja, piše BBC.

Žirafe se prethodno smatralo jednom vrstom podijeljenom u nekoliko podvrsta.

Ali su naučnici nedavno proveli ispitivanje DNK tih najviših svjetskih sisavaca koje je pokazalo da se četiri podgrupe žirafa nisu križale i izmijenjivale genetski materijal milionima godina.

To je jasna naznaka da su evoluirale u različite vrste, objavili su naučnici u časopisu Current Biology.

"Ono što smo pronašli pokazuje da su podvrste genetički vrlo različite i razdvojene. Nikad to prije nisam vidio pri istraživanju podvrsta", rekao je njemački genetičar Axel Janke koji je vodio istraživanje na zahtjev Zaklade za očuvanje žirafa iz Namibije.

"Iznimno smo iznenađeni", rekao je konzervator Julian Fennessy iz spomenute zaklade.

Osim genetski, naučnici su identifikovali razlike među četirima vrstama i po obliku tijela, boji i šarama na krznu.

Četiri odvojene vrste su južna žirafa (kojih ima oko 52 hiljade), Masai žirafa (32,5 hiljade), mrežasta žirafa (8,700 primjeraka) i sjeverna žirafa kojih ima nešto manje od pet hiljada. Genetske razlike među vrstama usporedive su s razlikama između polarnih i smeđih medvjeda, rekao je Janke.

Žirafe trenutno nisu ugrožena vrsta, ali je njihov broj u posljednja tri desetljeća pao sa 150 hiljada na nešto manje od 100 hiljada. Ali će nova klasifikacija vrsta pomoći u očuvanju mrežaste i sjeverne žirafe kojima populacija jako opada.

Radar

Kina kaže da je razvila kvantni radar koji otkriva "nevidljive" avione pomoću tehnologije detekcije fotona

US stealth bomber
© Cherie A. Thurlby / ReutersB-2: američki "nevidljivi" strateški bombarder
Kina tvrdi da je konstruisala radarski sistem sposoban da otkrije "nevidljive" avione, javljaju kineski državni mediji. Radar otporan i na sisteme za ometanje.

Kineska firma je navodno razvila i testirala kvantni radar sposoban da otkrije letelice konstruisane po "stelt" tehnologiji, koja im omogućava da ostanu neprimećene na klasičnim radarima.

Prvi kineski kvantni radar razvila je firma Intelligent Perception Technology Laboratory koja radi u okviru CETC (Grupa korporacija za elektronske tehnologije).

Radar je isproban sredinom avgusta, javlja ruski državni medij "Russia Today".

Sistem je uspeo da otkrije metu na udaljenosti od 100 kilometara uz pomoć tehnologije detekcije fotona.

Kvantni radar je uređaj koji koristi kvantnu mrežu fotona radi postizanja boljih sposobnosti za otkrivanje ciljeva od konvencionalnih radarskih sistema.

Taj metod bi koristan za otkrivanje ciljeva sa slabim radarskim odsjajem, poput modernih "stelt" aviona ili ciljeva koji koriste sisteme za ometanje neprijateljskih radara.

Wolf

Nova studija: Porijeklo vukova iz Sjeverne Amerike

Nova studija: Porijeklo vukova iz Sjeverne Amerike
Došli su u nekoliko talasa, verovatno u hiljadama, nakon što su preko Beringovog moreuza iz Azije prešli u Severnu Ameriku. Zbog nižeg nivoa mora, pred kraj poslednjeg ledenog doba, pre oko 12.000 godina, kopneni most je direktno povezivao dva kontinenta.

Osvajači su bili sivi vukovi, koji su brzo postali dominantan predator na širokim područjima Severne Amerike.

U novije vreme, njihova populacija je opadala i ponovo rasla, što je delimično zavisilo od načina na koji su ljudi doživljavali ove predatore. Neki u njima vide simbol straha, dok su za neke simbol neke prirode i divljine.

Nova studija, međutim, pruža iznenađujuća saznanja o tome kako su sivi vukovi tačno naselili Severnu Ameriku.

Fosilni ostaci ukazuju na to da ih je do pre 500.000 godina bilo veoma mnogo u Severnoj Americi. Zbog toga se pretpostavljalo da su današnji vukovi potomci tih drevnih predatora.

Iznenađujuća genetska analiza porodičnog stabla sivog vuka