Znanost i tehnologijaS


Sherlock

Duh zmija: Otkrivena nova vrsta zmije na Madagaskaru

Duh zmija: Otkrivena nova vrsta zmije na Madagaskaru
© Christopher J. Raxworthy
Bledosiva boja i neuhvatljivost novootkrivene vrste zmija presudila je da je naučnici nazovu „Madagascarophis lolo“ što na malagaškom jeziku znači duh.

Ovu neobičnu vrstu zmije su otkrili na otvorenom putu unutar Nacionalnog parka Ankarana u severnom Madagaskaru u februaru 2014. godine, ali tek nedavno su objavili rad u načnom časopisu Copeia, koji otkriva karakteristike ove vrste zmija.

Duh zmija je deo česte grupe zmija Madagascarophis ili zmije sa mačjim očima, koje su tako nazvane zbog vertikalnih zenica. One se često sreću kod zmija koje su aktivne uveče ili tokom noći. Mnoge zmije sa mačjim očima se sreću u razvijenim područjima ili degradiranim šumama. Međutim, istraživači su duh zmiju otkrili na krečnjačkim stenama Nacionalnog parka Ankarana, piše Science Daily.
Duh zmija: Otkrivena nova vrsta zmije na Madagaskaru
© Sara Ruane

Telescope

NASA: Na Ceresu postoji ledeni vulkan koji izbacuje kipuću slanu vodu

NASA: Na Ceresu postoji ledeni vulkan koji izbacuje kipuću slanu vodu
© NASA / JPL-Caltech / UCLA / MPS / DLR / IDA
NASA je predstavila nove dokaze o postojanju ledenog vulkana na Ceresu, patuljastom planetu smještenom u asteroidnom pojasu Sunčeva sustava. S promjerom od 945 kilometara sastavljen je od stijena i leda, Ceres konstatno izaziva interes znanstvenika zbog pojave čudnih bijelih mrlja na površini i kratera koji nestaju.

Osobitu pažnju znanstvenika izazvalo je otkriće goleme ledene planine čiji je vrh na visini od oko pet tisuća metara (tek upola manji od Mt. Everesta). Planina je dobila ime Ahuna Mons, a daljnjim istraživanjem pronađeni su dokazi kako je ustvari riječ o masivnom ledenom vulkanu koji izbacuje kipuću slanu vodu.

Pronađen u 19. stoljeću

Ceres je pronađen u 19. stoljeću i astronomi su mu dodijelili status planeta, no znanstvenici su kasnije shvatili da postoje velike razlike između planeta i novootkrivene klasifikacije asteroida. Nakon pet desetljeća tijekom kojih je Ceres imao status planeta, Ceres je prema novoj klasifikaciji proglašen asteroidom. Iako degradiran, Ceres je ipak prvi otkriveni asteroid i najveće je nebesko tijelo između planeta Marsa i Jupitera.

U 2006. godini znanstvenici su ponovno počeli razmatrati status Ceresa i ponovno promijenili njegovu klasifikaciju - Ceres je postao patuljasti planet - nešto između planeta i asteroida. Isti status imaju Pluton, njegov blizanac Eris te još neki nedavno otkriveni poput Sedne i Bidena.

Intrigantno otkriće

Iako je postojanje Ahuna Monsa otkriveno još prošle godine, pretpostavljalo se da je riječ o usamljenoj planini. Ahuna Mons je predstavljala intrigantno i neočekivano otkriće na površini Ceresa, jer se pretpostavljalo da se na Ceresu ništa ne zbiva.

Fish

Naučnici ustvrdili da delfini mogu da dišu i na usta

Naučnici ustvrdili da delfini mogu da dišu i na usta
Naučnici su prvi put primetili da delfini mogu da promene način disanja.

Delfini uglavnom dišu preko otvora na glavi, međutim, sada izgleda da su ovi sisari sposobni da dišu i na usta.

Prvi put je snimljen jedan delfin koji diše na usta.

Naučnici smatraju da je došlo do blokade u njegovom otvoru za disanje, zbog čega je on naučio da diše na usta.

Da bi disao, ovaj delfin mora češće da podiže glavu iznad površine vode.

"Ovo pokazuje fleksibilnost ponašanja ovih životinja. On je našao način da pređe preko svog invaliditeta. Međutim, on je nespretan još uvek i ovaj način disanja mu nije efikasan kao uobičajen", rekao je naučnik Stiven Doson sa Univerziteta u Otagu na Novom Zelandu.


Jupiter

Jupiterov Sjeverni pol ne izgleda onako kako smo zamišljali, kažu naučnici NASA-e

Jupiterov sjeverni pol ne izgleda onako kako smo zamišljali, kažu naučnici NASA-e
© NASA / JPL-Caltech / SwRI / MSSS
Letjelica Američke nacionalne svemirske agencije (NASA) zabilježila je do sada najbolje fotografije Jupitera i otkrila oluju na sjevernom polu najveće planete Sunčevog sistema.

Također su objavljeni i infracrveni snimci Jupiterovih aurora. Sjeverna polarna regija Jupitera je mnogo turbulentnija nego što se očekivalo i intenzivnije je plave boje u odnosu na ostatak planete, rekao je šef misije Scott Bolton iz istraživačkog instituta u San Antoniju.


Sun

Pomračenje Sunca vidljivo iz većeg dijela Afrike

Pomračenje Sunca vidljivo iz većeg dijela Afrike
© Dennis L. Mammana

Stanovnici Jugoistočne Afrike mogli su da uživaju u izvanrednom prizoru specifičnog pomračenja Sunca, prilikom kog nama najbliža zvezda izgleda kao prsten na nebu.


Najbolji pogled imali su oni koji ga posmatrali iz Tanzanije i sa ostrva Reinion, na oko 800 kilometara od Madagaskara, utoliko pre što su imali na umu da prisustvuju nečemu što će se dogoditijoš samo tri ili četiri puta u ovoj deceniji.

Ovaj fenomen se dešava kada kada je Mesečev disk na nebu manji od Sunčevog, zbog čega može doći samo do prstenastog pomračenja Sunca, jer Mesečev disk ne može u potpunosti da ga pokrije.


Magnify

Znanstvenici na Grenlandu pronašli fosilizirane zajednice bakterija stare 3,7 milijardi godina

Znanstvenici na Grenladu pronašli fosile stare 3,7 milijardi godina
Najstariji fosilizirani dokaz života na Zemlji pronađen je u stijenama na Grenlandu starim 3,7 milijardi godina, iz vremena kad je Zemlja nalikovala Marsu.

Stručnjaci su na stijenama u Isui na jugozapadu Grenlanda otkrili malene grumene, između jednog i centrimetra visine, za koje tvrde da su fosilizirane skupine miroba nalik onima pronađenim u moru od Bermuda do Australije.

Ako se potvrdi da se radi o stromatolitima, fosiliziranim zajednicama bakterija, a ne nekoj čudnoj prirodnoj formaciji, ti će fosili po starosti nadmašiti dosad najstariji dokaz života na Zemlji, fosile iz Australije, za 220 milijuna godina.
Znanstvenici na Grenladu pronašli fosile stare 3,7 milijardi godina
© Laure Gauthiez / Nacionalno sveučilište Australije via AP

Info

Tasmanski vragovi ubrzano evoluiraju da bi se oduprli smrtonosnom raku, stoji u novom istraživanju

Tasmanski vragovi ubrzano evoluiraju da bi se oduprli smrtonosnom raku, stoji u novom istraživanju
Tasmanski vragovi ubrzano evoluiraju kao odgovor na iznimno smrtonosan i zarazan rak koji uništava njihovu populaciju u Australiji, pokazalo je novo istraživanje. Otpornost na rak vrlo vjerojatno će pomoći tim tobolčarima da se spase od istrebljenja, stoji u istraživanju koje je objavljeno u utorak u časopisu "Nature Communications".

Tasmanski vragovi su tobolčari mesožderi koji žive jedino na južnom australskom otoku Tasmaniji.

"Ovo istraživanje temelji se na 16 godina genetičkih uzoraka s tri različita staništa na Tasmaniji", rekla je Menna Elizabeth Jones, jedna od autorica tog istraživanja. Rak poznat kao "bolest tumora na licu vragova" otkriven je prije 20 godina, otkad se populacija tasmanskih vragova smanjila za više od 80 posto.

Jones smatra kako istraživanje pokazuje da tasmanski vragovi ubrzano razvijaju paralelni odgovor na rak genomskim promjenama povezanim s funkcijama imuniteta. "Ovo je revolucionarno i mijenja sve", istaknula je Jones, dodavši kako te životinje "evoluiraju pred njihovim očima kako bi pobijedile smrtonosni rak, bolest koja bi ih istrijebila".

Većina karcinoma nije zarazna, no onaj kod tasmanskih vragova jest, te je 100 posto fatalan, pa je u nekim područjima Tasmanije obrisao do 95 posto populacije. "No čak i u tim područjima tasmanski vragovi nisu potpuno nestali", rekla je Jones, koja te tobolčare istražuje zadnjih 27 godina.

Wolf

Nova studija: Vaš pas zaista zna šta govorite, a skeniranje mozga pokazuje kako

Nova studija: Vaš pas zaista zna šta govorite, a skeniranje mozga pokazuje kako
Znanstvenici iz Mađarske objavili su studiju koja otkriva da psi razumiju i značenje riječi kao i intonaciju koju ljudi koriste dok ih govore, prenosi Washington Post. Drugim riječima, bez obzira na to koliko sretno zvučali dok govorite svom ljubimcu da ide kod veterinara, on će svejedno biti neraspoložen.

Već je ustanovljeno da psi bolje reagiraju na ljudski glas od vukova, da mogu spojiti pojmove i predmete, da mogu naučiti elemente gramatike te da ih ljudi mogu usmjeravati. Međutim, ovo novo istraživanje pokazuje da su psi sličniji ljudima nego što se prije mislilo. Znanstveni rad objavljen u časopisu Science tvrdi da psi jezik obrađuju u istim dijelovima u mozgu kao i ljudi.

Nova studija: Vaš pas zaista zna šta govorite, a skeniranje mozga pokazuje kako
© Borbala Ferenczy/MR Research Center via AP
Kako bi se to utvrdilo, Attila Andics i njegovi kolege sa Sveučilišta Eötvös Lorándu Budimpešti regrutirali su 13 obiteljskih pasa - uglavnom zlatnih retrivera i škotskih graničarskih ovčara - te su ih naučili sjediti u potpuno miru sedam minuta u funkcionalnom skeneru magnetske rezonancije kako bi mjerili njihovu moždanu aktivnost. Znanstvenici su dodali da psima u niti jednom trenutku nije bilo ograničeno kretanje te da su mogu izaći iz skenera kada su god htjeli.

Ženska trenerica poznata psima tada im se obratila s riječima hvale kakve bi uobičajeno koristili njihovi vlasnici i neutralnim riječima kao što su 'ali' i 'unatoč', riječi za koje su znanstvenici mislili da psima ništa ne znače. Svaki je pas čuo pojedinu riječ u neutralnoj i veseloj intonaciji.

Uz pomoć slika aktivnosti mozga, istraživači su utvrdili da psi obrađuju poznate riječi neovisno o intonaciji te da to rade koristeći lijevu polutku, kao i ljudi. S druge strane, intonacija, ili emocija s kojom je riječ izgovorena, analizirana je u zvučnom centru u desnoj polutku, također kao i kod ljudi.

Map

Naučnici pronašli džinovski koralni greben ispod australske atrakcije Velikog koralnog grebena

Naučnici pronašli veliki koralni greben ispod australske atrakcije Velikog koralnog grebena

Naučnici u Australiji su otkrili džinovski koralni greben površine 6.000 kvadratnih kilometara ispod Velikog koralnog grebena.


Pomoću tehnologije laserskog mapiranja, poznate kao Lidar, napravljena je detaljna karta skrivenog grebena, za koji su istraživači već decenijama bili ubeđeni da postoji, ali nisu mogli da dokažu.

„Znali smo za ove geološke strukture u severnom delu Velikog koralnog grebena još od sedamdesetih i osamdesetih godina, ali nikada nismo mogli da otkrijemo njihove tačne dimenzije, oblik i tačnu veličinu. Otkriće nas je sve oduševilo“, rekao je Robin Biman sa Univerziteta „Džejms Kuk“.

Naučnici sa pomenutog univerziteta zajedno sa kolegama sa Univerziteta za tehnologiju iz Kvinslenda i Sidnejskog univerziteta učestvovali su u istraživanju.

„Do sada smo kartirali više od 6.000 kvadratnih kilometara. Tri puta više nego što smo ranije pretpostavljali“, istakao je Mardi Maknil sa Univerziteta za tehnologiju iz Kvinslenda.

Dobar pokazatelj veličine otkrića jeste činjenica da novi greben sadrži džinovske kružne prirodne nasipe 300 metara u prečniku i 30 metara duboke.

Telescope

Jak i snažan signal dopire iz smjera zvijezde udaljene 95 svjetlosnih godina od Zemlje

Jak i snažan signal dopire iz smjera zvijezde udaljene 95 svjetlosnih godina od Zemlje
© Mihail Turnovskiy / Alamy Stock Photo
Radio teleskop u Rusiji otkrio je snažan signal iz svemira iz smjera zvijezde HD164595, udaljene 95 svjetlosnih godina od Zemlje, piše AFP. Iako je teleskop RATAN-600 signal zabilježio još prošle godine, to je tek sada objelodanjeno te je odmah zagolicalo maštu znanstvenika.

- Nitko ne tvrdi da je riječ o djelu izvanzemaljske civilizacije, ali to svakako vrijedi istražiti - rekao je Paul Glister, autor portala Centauri Dreams koji pokriva istraživanja dubokog svemira.

Zvijezda iz čijeg smjera je signal došao ima najmanje jedan planet, ali stručnjaci bez iznimke kažu da je prerano špekulirati o značenju signala i odakle je zapravo došao. Ipak, smatraju da je dovoljno "provokativan" da znanstvenici koji rade na RATAN-600 teleskopu žele konstantno promatrati dio svemira iz kojeg je došao.

- Ako je riječ o izotropnom svjetlosnom snopu, za takvo što bila bi sposobna samo civilizacija tipa Karadšev II (riječ je o skali stupnja tehnološkog razvoja civilizacije, koju je predložio ruski astronom Nikolaj Karadšev, a na kojoj tip II može koristiti energiju cijele zvijezde u čijoj se blizini nalazi. Tip III bi npr. mogao koristiti energiju cijele galaksije, dok bi tip I mogao koristiti samo energiju koja sa zvijezde stiže na njihov planet) - rekao je Glister.

- Ako bi se pak radilo o uskom signalu fokusiranom na naš solarni sistem, radilo bi se o tehnologiji koja je dostupna civilizaciji tipa Kardašev I, bliskoj našim mogućnostima - kaže Glister.