Znanost i tehnologijaS


Microscope 2

Švicarski fizičari napravili veliku molekulu od samo dva atoma

Švicarski fizičari napravili veliku molekulu od samo dva atoma
© APS/Alan StonebrakeGrafički prikaz divovske molekule

Fizičari sa švicarskog
Federal Institute of Technology nedavno su uspjeli napraviti divovsku molekulu veličine bakterije E.coli, i to samo od dva atoma. I dok tzv. diatomske molekule, kao što su H2H2 ili O2O2, imaju promjer manji od 1 nanometra, nova molekula promjera je čak 1 mikrometar, što je tisuću puta veća molekula.

Znanstvenici Johannes Deiglmayr i Heiner Saßmannshausen uspjeli su u svom naumu koristeći dva atoma cezija ohlađena gotovo do apsolutne nule, da vi ih potom pomoću lasera lagano potaknuli u cilju dovođenja navedenih u tzv. Rydbergovo stanje, gdje su vanjski elektroni pogurnuti u više energetsko stanje, što ima za posljedicu njihovo kruženje oko jezgre atoma na puno većoj udaljenosti.

Kako bi bili sigurni da su uspjeli stvoriti novu molekulu, znanstvenici su pratili nastanak iona tijekom raspada jednog od atoma u niže Rydbergovo stanje, a što im je dalo nedvojben odgovor kako je uistinu nastala divovska molekula.

Što se tiče praktične primjene navedene molekule, ističe se kako bi ovakav tip kemijskih spojeva mogao biti zanimljiv pri izgradnji kvantnih računala gdje se atomi koriste kao kvantni bitovi.

Arrow Up

Nova vrsta plošnjaka parazita nazvana po Obami

Baracktrema obamai
© Journal of Parasitology5 cm dugačko stvorenje je otprilike 30 do 50 puta dulje nego je široko

Nova vrsta plošnjaka parazita koji napadaju kornjače u Malaziji dobila je ime prema američkom predsjedniku Baracku Obami.


Znanstvenik koji ju je otkrio kaže kako je već mnogo puta nazvao novootkrivenu vrstu prema ljudima kojima se divi.

Baracktrema obamai otkrivena je među dvjema vrstama slatkovodnih kornjača, Siebenrockiella crassicollis i Cuore amboinensis.

Ovaj je plošnjak toliko neobičan da su istraživači ne samo imenovali ih zasebnom vrstom nego su dobile i cijeli rod, što se dogodilo prvi puta u 21 godinu, kada se radi o parazitima koji napadaju kornjače.

Vjeruje se kako se radi o nasljednicima vrste koja je uzrokovala smrtonosnu bolest zvanu schistosomijaza. Jajašca parazita otkrivena su u plućima kornjača.

Do ovoga otkrića došao je Thomas R. Platt koji već desetljećima proučava viruse među kornjačama. Nazvao je ove parazite prema Obami jer je otkrio i kako mu je upravo Obama dalji rod.

Po Obami je nazvano još sedam drugih vrsta, uključujući još jednog parazita, vrstu ribe, pauka i ugroženu vrstu guštera koji se hrani insektima.

Microscope 2

Genetska analiza pokazala je da žirafa nije jedna nego 4 različite vrste životinja

Genetska analiza pokazala je da žirafa nije jedna nego 4 različite vrste životinja
© nytimes.comGenetičko testiranje pronašlo je četiri različite vrste žirafa. S lijeva na desno: Južna žirafa, Masai žirafa, mrežasta žirafa i sjeverna žirafa
Ona je slavni, nježni div afričke savane, ali je genetika žirafe pokazala da se ne radi o jednoj, već o četiri različite vrste životinja, piše BBC.

Žirafe se prethodno smatralo jednom vrstom podijeljenom u nekoliko podvrsta.

Ali su naučnici nedavno proveli ispitivanje DNK tih najviših svjetskih sisavaca koje je pokazalo da se četiri podgrupe žirafa nisu križale i izmijenjivale genetski materijal milionima godina.

To je jasna naznaka da su evoluirale u različite vrste, objavili su naučnici u časopisu Current Biology.

"Ono što smo pronašli pokazuje da su podvrste genetički vrlo različite i razdvojene. Nikad to prije nisam vidio pri istraživanju podvrsta", rekao je njemački genetičar Axel Janke koji je vodio istraživanje na zahtjev Zaklade za očuvanje žirafa iz Namibije.

"Iznimno smo iznenađeni", rekao je konzervator Julian Fennessy iz spomenute zaklade.

Osim genetski, naučnici su identifikovali razlike među četirima vrstama i po obliku tijela, boji i šarama na krznu.

Četiri odvojene vrste su južna žirafa (kojih ima oko 52 hiljade), Masai žirafa (32,5 hiljade), mrežasta žirafa (8,700 primjeraka) i sjeverna žirafa kojih ima nešto manje od pet hiljada. Genetske razlike među vrstama usporedive su s razlikama između polarnih i smeđih medvjeda, rekao je Janke.

Žirafe trenutno nisu ugrožena vrsta, ali je njihov broj u posljednja tri desetljeća pao sa 150 hiljada na nešto manje od 100 hiljada. Ali će nova klasifikacija vrsta pomoći u očuvanju mrežaste i sjeverne žirafe kojima populacija jako opada.

Radar

Kina kaže da je razvila kvantni radar koji otkriva "nevidljive" avione pomoću tehnologije detekcije fotona

US stealth bomber
© Cherie A. Thurlby / ReutersB-2: američki "nevidljivi" strateški bombarder
Kina tvrdi da je konstruisala radarski sistem sposoban da otkrije "nevidljive" avione, javljaju kineski državni mediji. Radar otporan i na sisteme za ometanje.

Kineska firma je navodno razvila i testirala kvantni radar sposoban da otkrije letelice konstruisane po "stelt" tehnologiji, koja im omogućava da ostanu neprimećene na klasičnim radarima.

Prvi kineski kvantni radar razvila je firma Intelligent Perception Technology Laboratory koja radi u okviru CETC (Grupa korporacija za elektronske tehnologije).

Radar je isproban sredinom avgusta, javlja ruski državni medij "Russia Today".

Sistem je uspeo da otkrije metu na udaljenosti od 100 kilometara uz pomoć tehnologije detekcije fotona.

Kvantni radar je uređaj koji koristi kvantnu mrežu fotona radi postizanja boljih sposobnosti za otkrivanje ciljeva od konvencionalnih radarskih sistema.

Taj metod bi koristan za otkrivanje ciljeva sa slabim radarskim odsjajem, poput modernih "stelt" aviona ili ciljeva koji koriste sisteme za ometanje neprijateljskih radara.

Wolf

Nova studija: Porijeklo vukova iz Sjeverne Amerike

Nova studija: Porijeklo vukova iz Sjeverne Amerike
Došli su u nekoliko talasa, verovatno u hiljadama, nakon što su preko Beringovog moreuza iz Azije prešli u Severnu Ameriku. Zbog nižeg nivoa mora, pred kraj poslednjeg ledenog doba, pre oko 12.000 godina, kopneni most je direktno povezivao dva kontinenta.

Osvajači su bili sivi vukovi, koji su brzo postali dominantan predator na širokim područjima Severne Amerike.

U novije vreme, njihova populacija je opadala i ponovo rasla, što je delimično zavisilo od načina na koji su ljudi doživljavali ove predatore. Neki u njima vide simbol straha, dok su za neke simbol neke prirode i divljine.

Nova studija, međutim, pruža iznenađujuća saznanja o tome kako su sivi vukovi tačno naselili Severnu Ameriku.

Fosilni ostaci ukazuju na to da ih je do pre 500.000 godina bilo veoma mnogo u Severnoj Americi. Zbog toga se pretpostavljalo da su današnji vukovi potomci tih drevnih predatora.

Iznenađujuća genetska analiza porodičnog stabla sivog vuka

Info

Zemlja se možda sudarila sa planetom veličine Merkura u dalekoj prošlosti

Zemlja se možda sudarila sa planetom veličine Merkura u dalekoj prošlosti
© A. Passwaters / Sveučilište Rice na temelju izvorne ljubaznošću NASA / JPL-Caltech
Znanstvenici sa Sveučilišta Rice u novoj su studiji ustvrdili kako je prije 4.4 milijarde godina Zemlju udario planet veličine Merkura, 'posijavši' na naš planet neophodni ugljik. Otvoreno je pitanje bi li život nastao da se ovako nešto nikada nije dogodilo.
Zemlja se možda sudarila sa planetom veličine Merkura u dalekoj prošlosti
© Rajdeep DasguptaŠematski prikaz ranog Zemljinog spajanja sa planetom sličnom Merkuru. Ako se Zemlja spojila sa takvom planetom rano u svojoj povijesti to bi moglo objasniti kako je Zemlja dobila ugljik i sumpor

Eagle

Da li živimo u Matrixu?

Da li živimo u Matrixu?
© Discover Magazine
“Da li ste stvarni?” “A ja?” Nekada su takva pitanjima zaokupljala samo filozofe. Naučnici su taman počeli da shvataju kakav je svet i zašto je nastao, ali čini se da su neke pretpostavke o prirodi sveta ista pitanja nametnuli i nauci.

Neki fizičari, kosmolozi i tehnolozi danas oduševljeno zagovaraju teoriju da svi mi živimo u ogromnoj kompjuterskoj simulaciji, u virtuelnom svetu u stilu “Matriksa” za koji greškom smatramo da je stvaran.

Naši instinkti se tome, naravno, opiru. Sve izgleda suviše stvarno da bi bilo simulacija. Težina šoljice koju držite u ruci, bogata aroma kafe u njoj, zvuci oko vas - kako je moguće da je toliko obilje iskustava lažno?

Razmislite, međutim, o izvanrednom napretku u kompjuterskim i informacionim tehnologijama u proteklih nekoliko decenija. Računari su nam pružili začuđujuće stvarne igrice - uključujući i nezavisne likove koji reaguju na naše odluke - kao i simulatore neverovatno uverljive snage. Sve to je dovoljno da postanete paranoični.

"Možda neš ceo univerzum naučni eksperiment nekog srednjoškolca"

U filmu “Matriks”, zla sila zatvara ljude u virtuelnom svetu koji oni bez sumnje prihvataju kao “stvaran”. Međutim, naučno-fantastični filmovi o košmaru zarobljenosti u univerzumu proizvedenom u našem umu postojali su i ranije, na primer, “Videodrom”, Dejvida Kronenberga (1983) i “Brazil” Terija Gilijama (1985).

Question

U stratosferi Zemlje je došlo do čudne promjene

U stratosferi Zemlje je došlo do čudne promjene
© NASAPredvidljivi obrazac vjetrova u stratosferi je nedavno promijenjen na način koji znanstvenici nisu vidjeli u više od 60 godina vođenja
Šezdesetih godina prošlog vijeka naučnici su skovali termin "kvazibijenalna oscilacija" kako bi opisali predvidljivi aspekt šeme vetrova na Zemlji, koji se ponavlja otprilike na svake dve godine.

Nedavno je ova šema neočekivano zakazala - vjetrovi su se promjenili, a to se nije dogodilo od kako postoje mjerenja tog tipa.

Iako poremećaj šeme nije imao (na prvi pogled) očigledan uticaj na vrijeme i klimu, otvorio je zanimljiva pitanja za naučnike NASA koji su ga primjetili.

Recimo, ako je šema vjetrova ista tokom šest decenija, a onda se odjednom promjeni, treba odgovoriti na pitanja zašto se to desilo i kada će se to ponoviti. Takođe, kakve posljedice to može da ima na klimu?

"Kvazibijenalna oscilacija je konstanta u stratosferi", kaže Pol Njuman iz Nasinog centra Godar. On je ovu pojavu uporedio sa gejzirom Old fejtful u Nacionalnom parku Jeloustoun čije je izbacivanje vode na svakih 35 do 120 minuta jedna od najpredvidljivijih pojava na Zemlji.

"Kada bi Old fejtful prestao da izbacuje vodu na jedan dan, zapitali biste se šta se to dešava pod zemljom", kaže Njuman. On je bio glavni autor novog rada o poremećaju šeme vjetrova, koji je objavljen u časopisu "Geophysical Research Letters".

Komentar: "Globalno zagrijavanje" je zapravo trend hlađenja.


Star

Zvijezda EPIC 204278916 pokazuje neobično zatamnjenje

Zvijezda EPIC 204278916 pokazuje neobično zatamnjenje

Zvijezde mijenjaju intenzitet svoga svjetla, ali kada jedna postane tamnija za čak 65 posto u samo 24 sata onda se dešava nešto začuđujuće.


Međunarodni tim astronoma koje vodi Simone Scaringi sa Instituta Max Planck uočili su zvijezdu koja prolazi kroz neregularan i ekstreman gubitak svjetlosti. Zvijezdu koja nosi naziv EPIC 204278916 posmatrali su 79 dana, a radi se o malom objektu oko kojeg kruži protoplanetarni disk.

Sam disk bi mogao biti uzrok smanjenja svjetlosti koje uspjeva doći do Zemlje. Period zatamnjenja traje 25 dana nakon čega se svjetlost "normalizuje".

"Neke slične zvijezde pokazale su slično ponašanje, ali ne vjerujem da smo do sada imali ovakav slučaj gdje se pad jačine svjetlosti dešava tako naglo u tako malom vremenskom periodu", rekao je Scaringi.

Naučnici su isključili mogućnost "vanzemaljske megastrukture", kao i mogućnost da se sama zvijezda gasi i pali naizmjenično, što je nemoguće.

Ekstremno zatamnjenje zvijezde može kreirati jedino ekstremno velik objekat ili neobične putanje objekata u protoplanetarnom disku.

EPIC 204278916 se trenutno ne može posmatrati jer je svemirski teleskop Kepler prešao na drugo područje neba, a na red će doći ponovo za godinu dana.

Brain

Sitne čestice zagađenja otkrivene su u uzorcima tkiva ljudskog mozga

Sitne čestice zagađenja otkrivene su u uzorcima tkiva mozga

Sićušne čestice zagađenja pronađene su unutar uzoraka moždanog tkiva čovjeka, pokazala je nova studija.


Otkriće koje su sami znanstvenici koji su radili na njemu nazvali "zastrašujuće šokantnim", podiže čitav niz novih pitanja o riziku po zdravlje koje predstavalja zagađenje zraka koji udišemo.

Novo istraživanje predstavlja prve dokaze da sićušne čestice koje se još nazivaju i magnetiti, koje mogu nastati u procesu zagađenja zraka, mogu završiti i u ljudskom mozgu.

Milijuni u samo jednom gramu moždanog tkiva

"To je užasno šokantno. Kad proučavate tkivo, vidite te čestice raspoređene između stanica i kad napravite magnetsko odstranjivanje, tu su onda milijuni tih čestica, milijuni u jednom gramu moždanog tkiva. To su milijuni prilika za uzrokovanje štete", ističe profesorica Barbara Maher, voditeljica studije sa Sveučilišta Lanchaster, prenosi BBC.

Magnetit može nastati i prirodnim putem u mozgu u izuzetno malim količinama, ali čestice koje tako nastaju su izrazito nazubljene. Kao kontrast tome, čestice pronađene u navedenoj studiji, ne samo da su kudikamo brojnije, već su i sferičnog, glatkog oblika, a to su karakteristike koje nastaju samo u uvjetima visoke temperature, poput unutrašnjosti motora vozila ili sustava kočenja na vozilu.