Znanost i tehnologijaS


Book

Pedagoška istraživanja: Podučavanje kod kuće najrelevantniji, najodgovorniji i najučinkovitiji način za obrazovanje djece


index.hr
Ned, 28 Kol 2016 16:30 UTC
Pedagoša istraživanja: Podučavanje kod kuće najrelevantniji, najodgovorniji i najučinkovitiji način za obrazovanje djece
Alison Dabis ne smatra školovanje djece kod kuće nekom čudnom alternativom tradicionalnoj školi.

Upravo suprotno, kaže ta majka dvoje djece iz Williamstowna u saveznoj državi New Jersey, kada je riječ o njezinoj djeci, to je najrazumnija stvar koju je mogla učiniti. „Kada se jednog dana zaposlite, nećete se naći u okruženju u kojemu su svi došli iz iste škole i u kojem su svi iste dobi“, kaže. „Po mojem mišljenju, tradicionalna atmosfera u školi uopće ne nalikuje stvarnom svijetu.“

Tvrdi da je školovanje kod kuće zapravo taj stvarni svijet.

Njezino zadovoljstvo zbog toga što svoju djecu nije upisala u lokalne javne i privatne škole dijeli i sve veći broj roditelja diljem SAD-a. Najnoviji podaci koje je prikupilo Ministarstvo obrazovanja pokazuju da je učestalost školovanja kod kuće porasla za 61,8 posto u proteklih deset godina i da se danas dva milijuna djece - odnosno 4 posto ukupne populacije mladih - školuje u udobnosti vlastitog doma.

Suprotno mišljenju da školovanje kod kuće proizvodi antisocijalne osobe, istina je da neki od najuspješnijih, najbolje prilagođenih učenika rješavaju matematičke zadatke za svojim stolom u blagovaonici, a ne za klupom u učionici. Prema vodećim pedagoškim istraživanjima, podučavanje kod kuće moglo bi biti najrelevantniji, najodgovorniji i najučinkovitiji način za obrazovanje djece u 21. stoljeću.
Više...
Bomb

Ratno zrakoplovstvo SAD-a otkrilo radikalni plan 'bombardiranja atmosfere' kako bi poboljšalo radio prijem


Net.hr
Sub, 27 Kol 2016 07:11 UTC
NASA
Ratno zrakoplovstvo SAD-a je dodijelilo ugovore trima istraživačkim timovima, s nadom da će CubeSatovi moći ponijeti ogromne količine ioniziranog plina u ionosferu kako bi stvorili radio-reflektirajuću plazmu. Umjetnički prikaz CubeSat-a na slici gore
Borbeno zrakoplovstvo SAD-a planira baciti plazma bombe pune čestica s nabojem u gornji sloj atmosfere, a sve kako bi se pojačao radio prijem na površini Zemlje, piše Science Alert.

U projektu će se koristiti maleni sateliti po imenu CubeSat, u stvari nekoliko centimetara velike kockice, a znanstvenici podijeljeni u tri odvojena tima trenutačno smišljaju kako to najbolje učiniti.

Najveći će izazov biti smjestiti plazma generatore u male orbitirajuće CubeSatove, a zatim kontrolirati kako se plazma ispušta.

“Ovo su stvarno još uvijek rani stadiji projekta, gdje pomičemo granice istraživanja plazme i ionosfere”, izjavio je jedan od znanstvenika, John Kline. “Možda se na kraju pokaže i da se radi o nepremostivom izazovu.”

A čemu sve to?

Ono što američko zrakoplovstvo pokušava učiniti je poboljšati kvalitetu iona u ionosferi, koja počinje na visni od oko 60 kilometara u Zemljinoj atmosferi. Ovaj atmosferski sloj poznat je po stvaranju polarne svjetlosti, ali, što je daleko važnije ta naše globalne komunikacijske sustave, isto tako odbija radio valove.

Radio valovi koji se odbiju natrag od ionosfere prema površini mogu prelaziti veće udaljenosti. Dodavanjem ioniziranog plina (plazme) u ionosferu, taj bi sloj trebao, teoretski, postati još bolji u reflektiranju radio komunikacija oko Zemlje.
Više...
Galaxy

Vilin konjic 44: Galaksija koju sačinjava 99,9% tamne materije


nezavisne.com
Pet, 26 Kol 2016 10:48 UTC
Vilin konjic 44: Galaksija koju sačinjava 99,9% tamne materije
© Pieter van Dokkum, Roberto Abraham, Gemini Observatory/AURA

Naučnici su okrili galaksiju duhova - mase približno kao i naša galaksija, ali je u potpunosti sačinjena od tamne materije.

Vilin konjic 44, kako su naučnici nazvali ovu galaksiju, sačinjena je od misteriozne tamne materije koja zauzima 27 odsto svemira, ali nikada zapravo nije viđena.

Iako je ta galaksija relativno blizu, barem na skali univerzuma, toliko je mračna da je naučnici decenijama unazad nisu ni primijetili. Međutim, konačno je uočena prošle godine i procijenjeno je da se nalazi na udaljenosti od oko 330 miliona svjetlosnih godina od nas.

Kada su je naučnici detaljnije ispitali, primijetili su da se ne radi o običnom skupu zvijezda već o masi tamne materije poput duha.

Iako ima istu masu kao i naš Mliječni put, samo je jedan stoti dio procenta sačinjen od normalne materije poput zvijezda, prašine i gasa koji nas okružuje.
Više...
Microscope 1

Na osnovu DNK nađenog na mjestu ubistva 1984. godine, policija u Koloradu napravila foto-robota


alo.rs
Pet, 26 Kol 2016 06:57 UTC
Na osnovu DNK nađenog na mjestu ubistva 1984 godine, policija u Koloradu napravila foto-robota
Policija u Koloradu (SAD) napravila je foto-robota trostrukog ubice na osnovu pronađenog DNK na mestu zločina!

Policija iz Kolorada ne odustaje lako od potrage za teškim kriminalcima. Tako je na osnovu DNK nađenog na mestu ubistva tročlane porodice, koje se dogodilo davne 1984. godine, napravila foto-robota.

Policija iz predgrađa Denvera već 32 godine pokušava da reši ovo misteriozno trostruko ubistvo u kome su stradali Brus Benet (27), njegova supruga Debra (26) i ćerka Melisa (7). Pokolj je preživela samo najmlađa ćerka Venesa (3).

Na osnovu pronađenog DNK ubice kompjuterski program je rekonstruisao njegov mogući izgled u vreme ubistva, kada je verovatno imao oko 25 godina, a potom ga je "ostario" da bi prikazao kako izgleda danas, 32 godine kasnije.

Stravičan zločin dogodio se januara 1984. godine. Ubica je upao u stan Benetovih i masakrirao porodicu čekićem i nožem. Prema nalazima obudkcije, bračni par je preminuo od višestrukih povreda nanetih čekićem i uboda nožem, a nalazi govore da je ubica i silovao nesrećnu ženu.

DNK istog ubice pronađen je na mestu još jednog zločina, takođe u predgrađu Denvera, kada je par dana pre napada na porodicu Benet ubijena još jedna žena.

- Prvi put imamo nekakvu ideju kako ovaj ubica izgleda. On više nije čovek bez lica - rekao je medijima detektiv koji već godinama pokušava da reši ovo ubistvo, prenosi Rojters.
Više...
Sherlock

Adonis: Znanstvenici pronašli najstarije stablo u Europi staro 1075 godina


net.hr
Uto, 23 Kol 2016 15:58 UTC
Adonis: znanstvenici pronašli najstarije stablo u Europi
© Dr Oliver Konter, Mainz
Gledao je Bizant na vrhuncu moći, gledao je uspon i pad Osmanlija, preživio Drugi svjetski rat... a od petka je i službeno najstariji Europljanin.

Znanstvenici sa Sveučilišta Stockholm, Sveučilišta Mainz te Sveučilišta Arizona u petak su objavili kako su pronašli najstarijeg stanovnika Europe. Munika (crna mura ili smrč) koji raste na sjeveru Grčke star je 1075 godina.

“Nevjerojatno je da je ovo veliko i impresivno stablo toliko dugo preživjelo u negostoljubivom krajoliku, u dijelu u kojem ljudi žive dulje od 3000 godina”, rekao je švedski botaničar Paul J. Krusic koji je predvodio ekspediciju na Pindsko gorje na granici Grčke i Albanije.

Tim znanstvenika uzeo je uzorak jezgre drveta (koji se na engleskom naziva bosanski bor) promjera od jednog metra, te su mu pobrojili prstenove i otkrili da je riječ o najstarijem živućem stablu u Europi. Nazvali su ga Adonis, prema grčkom bogu ljepote i želje.

Tim znanstvenika traga za starim drvećem (ili panjevima) kako bi pratili klimatske promjene.

“Prije mnogo godina čitao sam o ovoj zanimljivoj šumi u Grčkoj”, prisjeća se Krusic kako je došao na ideju da istražuju baš ovu negostoljubivu regiju.

“Zadivljen sam, u kontekstu zapadne civilizacije, cijele ljudske povijesti koja je okruživala ovo stablo. Sva carstva, Bizantsko, Osmanlijsko, svi ljudi koji su ovdje živjeli. Toliko mnogo stvari i događaja koji su ga mogli stajati života. A ova šuma je ostala netaknuta dulje od tisuću godina”, divi se Krusic.
Više...
Info

Stvaranje umjetnog života: Znanstvenici izveli izmjenu gena bakterije


index.hr
Pet, 19 Kol 2016 15:51 UTC
Stvaranje umjetnog života: Znanstvenici izveli izmjenu gena bakterije
© Chris Bickel / Science
Američki stručnjaci za sintetičku biologiju objavili su da su izveli dosad najopsežniju izmjenu gena nekog organizma, što je važan korak prema stvaranju umjetnog života koji bi se u budućnosti mogao koristiti za razne svrhe, osobito za istraživanja i za proizvodnju važnih kemikalija, lijekova i drugih supstanci koje se ne mogu jednostavno industrijski sintetizirati, ali i za stvaranje stoke i organa za transplantaciju otpornih na viruse.

Prema radu objavljenom u časopisu Science, tim znanstvenika prenamijenio je 3,8 posto baznih parova bakterije Escherichia coli. Drugim riječima znanstvenici su uspjeli zamijeniti 7 od ukupno 64 genska kodona - sekvence koje kodiraju, odnosno programiraju slijed spajanja aminokiselina u proteinima - s drugima koji kodiraju za iste aminokiseline.

Na taj način došli su na korak do hakiranja same mašinerije života. Za sada još nisu sastavili i ubacili novi genom u bakteriju, međutim, procjenjuju da bi im to trebalo poći za rukom u narednih nekoliko mjeseci ili najduže kroz koju godinu. E.coli s izmijenjenim genomom trebala bi u budućnosti postati novom „radnom snagom“ u laboratorijskim istraživanjima i u novoj biotehnološkoj industriji.

Još do nedavno činilo se da je praktički nemoguće napraviti čak 62.000 izmjena na genomu, koliko je ukupno učinjeno u novom istraživanju. Kada američki tim dovrši cijeli posao, bit će to najveći i najsloženiji pothvat ikada napravljen u genetičkom inženjeringu.
Više...
Star

Po prvi put snimljen cijeli proces eksplozije zvijezde u zviježđu Kentaura


index.hr
Pet, 19 Kol 2016 12:30 UTC
Po prvi put snimljen cijeli proces eksplozije zvijezde u zviježđu Kentaura

Poljski astronomi javljaju da su po prvi put uspjeli snimiti cijeli proces eksplozije malene zvijezde - prije, tijekom i nakon njezina dramatičnog prelaska iz bijelog patuljka u klasičnu novu.

Snimka, zabilježena telskopom promatračnice Las Campanas Observatory u Čileu, prikazuje rađanje nove u binarnom sustavu u kojem bijeli patuljak svojom gravitacijom usisava plinove mnogo veće partnerske zvijezde sve dok se ne napuhne i bljesne, što se obično događa jednom u 1000 do milijun godina. Niz fotografija, napravljen u sklopu Optical Gravitational Lensing Experiment, znanstvenicima je omogućio da se nakon eksplozije koja im je u svibnju 2009. privukla pozornost, vrate unazad i istraže korake koji su joj prethodili.

Nova je zabilježena u Mliječnoj stazi u sustavu V1213 Cen (Nova Centauri 2009) u zviježđu Kentaura na udaljenosti od oko 23.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Znanstvenici u prosjeku godišnje snime između pet i 10 eksplozija nova svake godine, no one se uglavnom dosta slabo vide jer ih zaklanjaju veliki oblaci međuzvjezdanih plinova i prašine.

'Zahvaljujući našim dugotrajnim promatranjima uspjeli smo vidjeti novu nekoliko godina prije i nekoliko godina nakon eksplozije', rekao je za BBC prvi autor studije Przemek Mróz, doktorand na Sveučilišnoj astronomskoj promatračnici u Varšavi.

'To je vrlo neuobičajeno jer nove obično privlače pozornost tek kada postanu vrlo svijetle, nakon eksplozije', dodao je.
Više...
Telescope

Vatrena lopta: Hubble snimio nebulu sa zvijezdom udaljenu 15.000 svjetlosnih godina


nezavisne.com
Sre, 17 Kol 2016 13:24 UTC
Vatrena lopta: Hublle snimio nebulu sa zvijezdom udaljenu 15.000 svjetlosnih godina
© ESA / Hubble i NASA
Snimak vatrene kugle predstavlja nebulu sa zvijezdom koja je 4,5 puta toplija od našeg Sunca.

Na slici gore koju je objavila ESA možete da vidite višebojnu baklju koja predstavlja kozmički objekt vrlo dramatične istorije.

Unutar te eksplozije oblaka gasova i prašine koji čine nebulu poznatu po oznaci M1-67 nalazi se sjajna zvijezda po imenu Hen 2-247. Ta je zvijezda jednako intenzivnog sjaja kao i scena koja ju okružuje, a radi se o rijetkom tipu Wolf-Rayet zvijezde koja ima izrazito visoku površinsku temperaturu, odnosno oko 25.000 stepeni celizijusa, što je oko 4,5 više od našeg Sunca čija je površina vrućine od nekih 5.500 stepeni.

Osim vrućine odlikuje je i enormna masa koja iznosi između 5 i 20 puta više od naše matične zvijezde. Takve zvijezde konstantno gube velike količine svoje mase koja odlazi u svemir nošena gustim vjetrovima.

Ovaj dramatični snimak je uhvatio NASA-in/ESA-in Hubble teleskop korištenjem podataka vidljivog svijetla prikupljenih Wide Field Planetary Camera 2 instrumentom. Zvijezda za koju se smatra da je bila masivna u kasnijim stadijima svoje evolucije izbacila je u svemir materijal koji čini M1-67 prije nekih 10 miliona godina. Hen 2-247 s nalazi na udaljenosti od 15.000 svjetlosnih godina u sazviježđu Sagitta (Strijelca).
Više...
Nebula

Američki fizičari kažu da je moguće da su otkrili petu silu prirode


vesti-online.com
Sre, 17 Kol 2016 23:23 UTC
Američki fizičari kažu da je moguće da su otkrili petu silu prirode
© ESA / Hubble i NASA
Svetski naučnici napravili su možda najveće otkriće u nauci - uočili su petu silu prirode - a posledice ovog pronalaska mogu biti revolucionarne.

- Da, ovo je revolucionarno, ako je tačno - rekao je Džonatan Feng, vođa tima sa Univerziteta Kalifornije koji je napravio otkriće.

- Decenijama znamo za 4 fundamentalne sile: gravitaciju, elektromagnetizam, slabu i jaku nuklearnu silu. Ako se potvrdi dodatnim eksperimentima, pronalazak moguće pete sile bi potpuno promenilo način na koji razumemo svemir, sa posledicama za ujedinjenje sila i tamne materije - rekao je on.

Feng i njegove kolege su analizirali podatke koje su nedavno prikupili eksperimentalni nuklearni fizičari sa Mađarske akademije nauka, koji su pokušali da pronađu "tamne fotone" - hipotetičke indikatore misteriozne tamne materije, piše "Space.com".

Tamna materija, inače, čini oko 85 odsto sve materije u svemiru, ali ne emituje niti apsorbuje svetlost, pa ju je nemoguće detektovati direktno. Naučnici za nju znaju samo usled interakcije sa “normalnom” materijom.

Mađari su uspeli da prikupe dokaze o postojanju dosad nepoznate čestice koja je 30 puta teža od elektrona, i ovaj rezultat su objavili ranije ove godine.
Više...
Blue Planet

Mahovina je zaslužna za porast razine kisika prije 400 milijuna godina na Zemlji, stoji u novoj studiji


jutarnji.hr
Uto, 16 Kol 2016 15:02 UTC
Mahovina je zaslužna za porast razine kisika prije 400 milijuna godina na Zemlji, stoji u novoj studiji
Sve je počelo s mahovinom koja je proizvela količine kisika i omogućila razvoj životinja i ljudi na Zemlji, navodi studija koju donosi PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States), glasilo Američke akademije znanosti.

Prije otprilike 470 milijuna godina, mahovina se počela širiti stvarajući na planeti prvi stabilan izvor kisika čime je omogućila razvoj inteligentnih oblika života, navodi studija.

"Čudesno je saznanje da je za evoluciju zaslužna skromna mahovina i da bez nje nitko od nas ne bi danas bio ovdje", rekao je koautor studije Tim Lenton, profesor na sveučilištu iz grada Exetera.

"Naša studija sugerira da su prve biljke na Zemlji bila nevjerojatno produktivne te su izazvale veliki rast količine kisika u atmosferu" kaže Lenton.

Kisik se pojavio u Zemljinoj atmosferi prije 2,4 milijarde godina, tijekom procesa zvanog Velika oksidacija, no sadašnje razine dosegnuo je tek prije 400 milijuna godina.

Znanstvenici su postavili teoriju prema kojoj su šume proizvele rast razine kisika, ali se s njom ne slažu autori studije koju donosi PNAS.

Koristeći se računalnim simulacijama, znanstvenici su procijenili da su prije otprilike 445 milijuna godina, lišaj i mahovina proizvodili potencijalno nekih 30 posto kisika na Zemlji.

Taj porast razine kisika "omogućio je evoluciju velikog, mobilnog i inteligentno životinjskog svijeta, uključujući ljude", tvrdi studija.
Više...