Znanost i tehnologijaS


Magnify

Znanstvenici na Grenlandu pronašli fosilizirane zajednice bakterija stare 3,7 milijardi godina

Znanstvenici na Grenladu pronašli fosile stare 3,7 milijardi godina
Najstariji fosilizirani dokaz života na Zemlji pronađen je u stijenama na Grenlandu starim 3,7 milijardi godina, iz vremena kad je Zemlja nalikovala Marsu.

Stručnjaci su na stijenama u Isui na jugozapadu Grenlanda otkrili malene grumene, između jednog i centrimetra visine, za koje tvrde da su fosilizirane skupine miroba nalik onima pronađenim u moru od Bermuda do Australije.

Ako se potvrdi da se radi o stromatolitima, fosiliziranim zajednicama bakterija, a ne nekoj čudnoj prirodnoj formaciji, ti će fosili po starosti nadmašiti dosad najstariji dokaz života na Zemlji, fosile iz Australije, za 220 milijuna godina.
Znanstvenici na Grenladu pronašli fosile stare 3,7 milijardi godina
© Laure Gauthiez / Nacionalno sveučilište Australije via AP

Info

Tasmanski vragovi ubrzano evoluiraju da bi se oduprli smrtonosnom raku, stoji u novom istraživanju

Tasmanski vragovi ubrzano evoluiraju da bi se oduprli smrtonosnom raku, stoji u novom istraživanju
Tasmanski vragovi ubrzano evoluiraju kao odgovor na iznimno smrtonosan i zarazan rak koji uništava njihovu populaciju u Australiji, pokazalo je novo istraživanje. Otpornost na rak vrlo vjerojatno će pomoći tim tobolčarima da se spase od istrebljenja, stoji u istraživanju koje je objavljeno u utorak u časopisu "Nature Communications".

Tasmanski vragovi su tobolčari mesožderi koji žive jedino na južnom australskom otoku Tasmaniji.

"Ovo istraživanje temelji se na 16 godina genetičkih uzoraka s tri različita staništa na Tasmaniji", rekla je Menna Elizabeth Jones, jedna od autorica tog istraživanja. Rak poznat kao "bolest tumora na licu vragova" otkriven je prije 20 godina, otkad se populacija tasmanskih vragova smanjila za više od 80 posto.

Jones smatra kako istraživanje pokazuje da tasmanski vragovi ubrzano razvijaju paralelni odgovor na rak genomskim promjenama povezanim s funkcijama imuniteta. "Ovo je revolucionarno i mijenja sve", istaknula je Jones, dodavši kako te životinje "evoluiraju pred njihovim očima kako bi pobijedile smrtonosni rak, bolest koja bi ih istrijebila".

Većina karcinoma nije zarazna, no onaj kod tasmanskih vragova jest, te je 100 posto fatalan, pa je u nekim područjima Tasmanije obrisao do 95 posto populacije. "No čak i u tim područjima tasmanski vragovi nisu potpuno nestali", rekla je Jones, koja te tobolčare istražuje zadnjih 27 godina.

Wolf

Nova studija: Vaš pas zaista zna šta govorite, a skeniranje mozga pokazuje kako

Nova studija: Vaš pas zaista zna šta govorite, a skeniranje mozga pokazuje kako
Znanstvenici iz Mađarske objavili su studiju koja otkriva da psi razumiju i značenje riječi kao i intonaciju koju ljudi koriste dok ih govore, prenosi Washington Post. Drugim riječima, bez obzira na to koliko sretno zvučali dok govorite svom ljubimcu da ide kod veterinara, on će svejedno biti neraspoložen.

Već je ustanovljeno da psi bolje reagiraju na ljudski glas od vukova, da mogu spojiti pojmove i predmete, da mogu naučiti elemente gramatike te da ih ljudi mogu usmjeravati. Međutim, ovo novo istraživanje pokazuje da su psi sličniji ljudima nego što se prije mislilo. Znanstveni rad objavljen u časopisu Science tvrdi da psi jezik obrađuju u istim dijelovima u mozgu kao i ljudi.

Nova studija: Vaš pas zaista zna šta govorite, a skeniranje mozga pokazuje kako
© Borbala Ferenczy/MR Research Center via AP
Kako bi se to utvrdilo, Attila Andics i njegovi kolege sa Sveučilišta Eötvös Lorándu Budimpešti regrutirali su 13 obiteljskih pasa - uglavnom zlatnih retrivera i škotskih graničarskih ovčara - te su ih naučili sjediti u potpuno miru sedam minuta u funkcionalnom skeneru magnetske rezonancije kako bi mjerili njihovu moždanu aktivnost. Znanstvenici su dodali da psima u niti jednom trenutku nije bilo ograničeno kretanje te da su mogu izaći iz skenera kada su god htjeli.

Ženska trenerica poznata psima tada im se obratila s riječima hvale kakve bi uobičajeno koristili njihovi vlasnici i neutralnim riječima kao što su 'ali' i 'unatoč', riječi za koje su znanstvenici mislili da psima ništa ne znače. Svaki je pas čuo pojedinu riječ u neutralnoj i veseloj intonaciji.

Uz pomoć slika aktivnosti mozga, istraživači su utvrdili da psi obrađuju poznate riječi neovisno o intonaciji te da to rade koristeći lijevu polutku, kao i ljudi. S druge strane, intonacija, ili emocija s kojom je riječ izgovorena, analizirana je u zvučnom centru u desnoj polutku, također kao i kod ljudi.

Map

Naučnici pronašli džinovski koralni greben ispod australske atrakcije Velikog koralnog grebena

Naučnici pronašli veliki koralni greben ispod australske atrakcije Velikog koralnog grebena

Naučnici u Australiji su otkrili džinovski koralni greben površine 6.000 kvadratnih kilometara ispod Velikog koralnog grebena.


Pomoću tehnologije laserskog mapiranja, poznate kao Lidar, napravljena je detaljna karta skrivenog grebena, za koji su istraživači već decenijama bili ubeđeni da postoji, ali nisu mogli da dokažu.

„Znali smo za ove geološke strukture u severnom delu Velikog koralnog grebena još od sedamdesetih i osamdesetih godina, ali nikada nismo mogli da otkrijemo njihove tačne dimenzije, oblik i tačnu veličinu. Otkriće nas je sve oduševilo“, rekao je Robin Biman sa Univerziteta „Džejms Kuk“.

Naučnici sa pomenutog univerziteta zajedno sa kolegama sa Univerziteta za tehnologiju iz Kvinslenda i Sidnejskog univerziteta učestvovali su u istraživanju.

„Do sada smo kartirali više od 6.000 kvadratnih kilometara. Tri puta više nego što smo ranije pretpostavljali“, istakao je Mardi Maknil sa Univerziteta za tehnologiju iz Kvinslenda.

Dobar pokazatelj veličine otkrića jeste činjenica da novi greben sadrži džinovske kružne prirodne nasipe 300 metara u prečniku i 30 metara duboke.

Telescope

Jak i snažan signal dopire iz smjera zvijezde udaljene 95 svjetlosnih godina od Zemlje

Jak i snažan signal dopire iz smjera zvijezde udaljene 95 svjetlosnih godina od Zemlje
© Mihail Turnovskiy / Alamy Stock Photo
Radio teleskop u Rusiji otkrio je snažan signal iz svemira iz smjera zvijezde HD164595, udaljene 95 svjetlosnih godina od Zemlje, piše AFP. Iako je teleskop RATAN-600 signal zabilježio još prošle godine, to je tek sada objelodanjeno te je odmah zagolicalo maštu znanstvenika.

- Nitko ne tvrdi da je riječ o djelu izvanzemaljske civilizacije, ali to svakako vrijedi istražiti - rekao je Paul Glister, autor portala Centauri Dreams koji pokriva istraživanja dubokog svemira.

Zvijezda iz čijeg smjera je signal došao ima najmanje jedan planet, ali stručnjaci bez iznimke kažu da je prerano špekulirati o značenju signala i odakle je zapravo došao. Ipak, smatraju da je dovoljno "provokativan" da znanstvenici koji rade na RATAN-600 teleskopu žele konstantno promatrati dio svemira iz kojeg je došao.

- Ako je riječ o izotropnom svjetlosnom snopu, za takvo što bila bi sposobna samo civilizacija tipa Karadšev II (riječ je o skali stupnja tehnološkog razvoja civilizacije, koju je predložio ruski astronom Nikolaj Karadšev, a na kojoj tip II može koristiti energiju cijele zvijezde u čijoj se blizini nalazi. Tip III bi npr. mogao koristiti energiju cijele galaksije, dok bi tip I mogao koristiti samo energiju koja sa zvijezde stiže na njihov planet) - rekao je Glister.

- Ako bi se pak radilo o uskom signalu fokusiranom na naš solarni sistem, radilo bi se o tehnologiji koja je dostupna civilizaciji tipa Kardašev I, bliskoj našim mogućnostima - kaže Glister.

Book

Pedagoška istraživanja: Podučavanje kod kuće najrelevantniji, najodgovorniji i najučinkovitiji način za obrazovanje djece

Pedagoša istraživanja: Podučavanje kod kuće najrelevantniji, najodgovorniji i najučinkovitiji način za obrazovanje djece
Alison Dabis ne smatra školovanje djece kod kuće nekom čudnom alternativom tradicionalnoj školi.

Upravo suprotno, kaže ta majka dvoje djece iz Williamstowna u saveznoj državi New Jersey, kada je riječ o njezinoj djeci, to je najrazumnija stvar koju je mogla učiniti. „Kada se jednog dana zaposlite, nećete se naći u okruženju u kojemu su svi došli iz iste škole i u kojem su svi iste dobi“, kaže. „Po mojem mišljenju, tradicionalna atmosfera u školi uopće ne nalikuje stvarnom svijetu.“

Tvrdi da je školovanje kod kuće zapravo taj stvarni svijet.

Njezino zadovoljstvo zbog toga što svoju djecu nije upisala u lokalne javne i privatne škole dijeli i sve veći broj roditelja diljem SAD-a. Najnoviji podaci koje je prikupilo Ministarstvo obrazovanja pokazuju da je učestalost školovanja kod kuće porasla za 61,8 posto u proteklih deset godina i da se danas dva milijuna djece - odnosno 4 posto ukupne populacije mladih - školuje u udobnosti vlastitog doma.

Suprotno mišljenju da školovanje kod kuće proizvodi antisocijalne osobe, istina je da neki od najuspješnijih, najbolje prilagođenih učenika rješavaju matematičke zadatke za svojim stolom u blagovaonici, a ne za klupom u učionici. Prema vodećim pedagoškim istraživanjima, podučavanje kod kuće moglo bi biti najrelevantniji, najodgovorniji i najučinkovitiji način za obrazovanje djece u 21. stoljeću.

Bomb

Ratno zrakoplovstvo SAD-a otkrilo radikalni plan 'bombardiranja atmosfere' kako bi poboljšalo radio prijem

NASA
Ratno zrakoplovstvo SAD-a je dodijelilo ugovore trima istraživačkim timovima, s nadom da će CubeSatovi moći ponijeti ogromne količine ioniziranog plina u ionosferu kako bi stvorili radio-reflektirajuću plazmu. Umjetnički prikaz CubeSat-a na slici gore
Borbeno zrakoplovstvo SAD-a planira baciti plazma bombe pune čestica s nabojem u gornji sloj atmosfere, a sve kako bi se pojačao radio prijem na površini Zemlje, piše Science Alert.

U projektu će se koristiti maleni sateliti po imenu CubeSat, u stvari nekoliko centimetara velike kockice, a znanstvenici podijeljeni u tri odvojena tima trenutačno smišljaju kako to najbolje učiniti.

Najveći će izazov biti smjestiti plazma generatore u male orbitirajuće CubeSatove, a zatim kontrolirati kako se plazma ispušta.

“Ovo su stvarno još uvijek rani stadiji projekta, gdje pomičemo granice istraživanja plazme i ionosfere”, izjavio je jedan od znanstvenika, John Kline. “Možda se na kraju pokaže i da se radi o nepremostivom izazovu.”

A čemu sve to?

Ono što američko zrakoplovstvo pokušava učiniti je poboljšati kvalitetu iona u ionosferi, koja počinje na visni od oko 60 kilometara u Zemljinoj atmosferi. Ovaj atmosferski sloj poznat je po stvaranju polarne svjetlosti, ali, što je daleko važnije ta naše globalne komunikacijske sustave, isto tako odbija radio valove.

Radio valovi koji se odbiju natrag od ionosfere prema površini mogu prelaziti veće udaljenosti. Dodavanjem ioniziranog plina (plazme) u ionosferu, taj bi sloj trebao, teoretski, postati još bolji u reflektiranju radio komunikacija oko Zemlje.

Galaxy

Vilin konjic 44: Galaksija koju sačinjava 99,9% tamne materije

Vilin konjic 44: Galaksija koju sačinjava 99,9% tamne materije
© Pieter van Dokkum, Roberto Abraham, Gemini Observatory/AURA

Naučnici su okrili galaksiju duhova - mase približno kao i naša galaksija, ali je u potpunosti sačinjena od tamne materije.


Vilin konjic 44, kako su naučnici nazvali ovu galaksiju, sačinjena je od misteriozne tamne materije koja zauzima 27 odsto svemira, ali nikada zapravo nije viđena.

Iako je ta galaksija relativno blizu, barem na skali univerzuma, toliko je mračna da je naučnici decenijama unazad nisu ni primijetili. Međutim, konačno je uočena prošle godine i procijenjeno je da se nalazi na udaljenosti od oko 330 miliona svjetlosnih godina od nas.

Kada su je naučnici detaljnije ispitali, primijetili su da se ne radi o običnom skupu zvijezda već o masi tamne materije poput duha.

Iako ima istu masu kao i naš Mliječni put, samo je jedan stoti dio procenta sačinjen od normalne materije poput zvijezda, prašine i gasa koji nas okružuje.

Microscope 1

Na osnovu DNK nađenog na mjestu ubistva 1984. godine, policija u Koloradu napravila foto-robota

Na osnovu DNK nađenog na mjestu ubistva 1984 godine, policija u Koloradu napravila foto-robota
Policija u Koloradu (SAD) napravila je foto-robota trostrukog ubice na osnovu pronađenog DNK na mestu zločina!

Policija iz Kolorada ne odustaje lako od potrage za teškim kriminalcima. Tako je na osnovu DNK nađenog na mestu ubistva tročlane porodice, koje se dogodilo davne 1984. godine, napravila foto-robota.

Policija iz predgrađa Denvera već 32 godine pokušava da reši ovo misteriozno trostruko ubistvo u kome su stradali Brus Benet (27), njegova supruga Debra (26) i ćerka Melisa (7). Pokolj je preživela samo najmlađa ćerka Venesa (3).

Na osnovu pronađenog DNK ubice kompjuterski program je rekonstruisao njegov mogući izgled u vreme ubistva, kada je verovatno imao oko 25 godina, a potom ga je "ostario" da bi prikazao kako izgleda danas, 32 godine kasnije.

Stravičan zločin dogodio se januara 1984. godine. Ubica je upao u stan Benetovih i masakrirao porodicu čekićem i nožem. Prema nalazima obudkcije, bračni par je preminuo od višestrukih povreda nanetih čekićem i uboda nožem, a nalazi govore da je ubica i silovao nesrećnu ženu.

DNK istog ubice pronađen je na mestu još jednog zločina, takođe u predgrađu Denvera, kada je par dana pre napada na porodicu Benet ubijena još jedna žena.

- Prvi put imamo nekakvu ideju kako ovaj ubica izgleda. On više nije čovek bez lica - rekao je medijima detektiv koji već godinama pokušava da reši ovo ubistvo, prenosi Rojters.

Sherlock

Adonis: Znanstvenici pronašli najstarije stablo u Europi staro 1075 godina

Adonis: znanstvenici pronašli najstarije stablo u Europi
© Dr Oliver Konter, Mainz
Gledao je Bizant na vrhuncu moći, gledao je uspon i pad Osmanlija, preživio Drugi svjetski rat... a od petka je i službeno najstariji Europljanin.

Znanstvenici sa Sveučilišta Stockholm, Sveučilišta Mainz te Sveučilišta Arizona u petak su objavili kako su pronašli najstarijeg stanovnika Europe. Munika (crna mura ili smrč) koji raste na sjeveru Grčke star je 1075 godina.

“Nevjerojatno je da je ovo veliko i impresivno stablo toliko dugo preživjelo u negostoljubivom krajoliku, u dijelu u kojem ljudi žive dulje od 3000 godina”, rekao je švedski botaničar Paul J. Krusic koji je predvodio ekspediciju na Pindsko gorje na granici Grčke i Albanije.

Tim znanstvenika uzeo je uzorak jezgre drveta (koji se na engleskom naziva bosanski bor) promjera od jednog metra, te su mu pobrojili prstenove i otkrili da je riječ o najstarijem živućem stablu u Europi. Nazvali su ga Adonis, prema grčkom bogu ljepote i želje.

Tim znanstvenika traga za starim drvećem (ili panjevima) kako bi pratili klimatske promjene.

“Prije mnogo godina čitao sam o ovoj zanimljivoj šumi u Grčkoj”, prisjeća se Krusic kako je došao na ideju da istražuju baš ovu negostoljubivu regiju.

“Zadivljen sam, u kontekstu zapadne civilizacije, cijele ljudske povijesti koja je okruživala ovo stablo. Sva carstva, Bizantsko, Osmanlijsko, svi ljudi koji su ovdje živjeli. Toliko mnogo stvari i događaja koji su ga mogli stajati života. A ova šuma je ostala netaknuta dulje od tisuću godina”, divi se Krusic.