"Istraga protiv Donalda Trumpa je organizirana kampanja od strane suradnika Baracka Obame kako bi se sakrila istinu o njegovu licemjernom i podmuklom režimu", piše The Washington Times.

Sadašnji predsjednik će i dalje biti zlostavljan i optuživan za "veze s Rusijom", jer bi se inače kula od karata urušila i Amerikanci bi saznali sve o skali zločina Obame i Clinton", dodaje američki list.

"Američki domoljubi koji traže povratak reda, pravde i američkih ideala slobode i ravnopravnosti su u šoku i nevjerici gledajući svaku večer na televiziji poigravanje i sprd*ju s Ustavom", za The Washington Times piše novinar Todd Wood.

"Ne razumijem zašto se dopušta nastavak ovog lova na vještice. Ne razumijem zašto netko iz Ministarstva pravosuđa ne ustane i to ne zaustavi, jer je očito da se elita urotila protiv legalno izabranog predsjednika Sjedinjenih Država" , nastavlja autor.

Prema Woodu, stvar uopće nije u Trumpu, već u Baracku Obami i Hillary Clinton.

"Rod Rosenstein, Robert Mueller i ostatak ove bande vrlo dobro znaju da ne bi trebali kazneno goniti Trumpa. To je samo taktika za postizanje pravog cilja. Sva ta drama se ne igra da se Trumpa odvuče pred sud, već da se spriječi da ljudi u zemlji shvate kakav je zaista bio režim Baracka Obame", piše američki novinar.

"Oni ne mogu zaustaviti ovu istragu, jer bi inače Hillary, Obama, Kerry, Jarrett i svi ostali završili u zatvoru. Mueller nije nikakav specijalni tužitelj, nego "vratar" koji sprečava da istina ne izađe na vidjelo. Kada se zdravlje Borisa Jeljcina počelo pogoršavati, postalo je očito da je vrijeme za novog čelnika. "Dobri stari Boris" je za nasljednika izabrao Vladimira Putina", piše Todd Wood.

Prema autoru, "Jeljcin je odabrao Putina jer je bio siguran da neće odati tajne iz njegove ere".

Ministar u izraelskoj vladi rekao je u ponedjeljak da bi Izrael mogao ubiti sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i svrgnuti njegovu vladu ako se Iran posluži sirijskim teritorijem za napade na Izrael, a nešto ranije njegov kolega zaprijetio je i susjednoj državi Libanon u kojoj je, neslužbeno, najviše glasova na izborima dobio proiranski pokret Hezbollah.

"Izrael se dosad nije dao uvući u (sirijski) građanski rat", rekao je Yuval Steinitz, ministar za energetiku i infrastrukturu, prenio je portal Ynet.

"Ako sirijski predsjednik Bašar al-Asad nastavi dopuštati Iranu da djeluje sa sirijskog teritorija, Izrael će ga likvidirati i svrgnuti njegov režim", citira izraelski portal Steinitza.

"Ako Asad dopusti da Iran pretvori Siriju u vojnu bazu protiv nas, da nas napada sa sirijskog teritorija, mora znati da će to biti njegov kraj", rekao je Steinitz.

Izrael redovito upozorava da je Islamska Republika Iran prijetnja za Bliski istok i za Izrael.

Nešto ranije u ponedjeljak drugi ministar u izraelskoj vladi izrazio je zabrinutost zbog izbornih rezultata u susjednom Libanonu, koji pokazuju da je velik broj glasova dobio proiranski šijitski pokret Hezbollah.

"Hezbollah=Libanon", rekao je ministar obrazovanja Naftali Bennet, desničar u izraelskoj konzervativnoj koalicijskoj vladi.

Prema neslužbenim rezultatima prvih parlamentarnih izbora održanih u nedjelju u Libanonu, Hezbollah je ostvario više od polovice mjesta u parlamentu.

"Država Izrael neće praviti razliku između suverene države Libanon i Hezbollaha i smatrat će Libanon odgovornim za bilo kakvu akciju s njegova teritorija", rekao je Bennet.

Kako se približava Trumpova odluka o sudbini nuklearnog sporazuma s Iranom, za kojeg je Teheran u četvrtak izjavio kako će biti nevažeći ukoliko iz njega iziđu SAD, intenzivira se i diplomatska aktivnost. Nakon prošlotjednih posjeta Emmanuella Macrona, a odmah potom i Angele Merkel Bijeloj kući, pa Macronovog posjeta Australiji, krajem travnja je i službeno novi američki državni tajnik Mike Pompeo krenuo na dvodnevnu bliskoistočnu turneju kako bi tamošnjim partnerima podrobnije prezentirao američki plan za tu regiju i zatražio njihovu potporu i aktivno sudjelovanje u njegovoj operacionalizaciji. U prethodnoj analizi naznačili smo glavne smjernice novog Trumpovog plana za Bliski istok, kojeg podupire Izrael i djelomično Saudijska Arabija, kao najveći američki regionalni partneri.


Pompeo je na turneji postavio tri glavna cilja: ubrzanje formiranja protuiranskog saveza; razrada novog plana za riješenje izraelsko-palestinskog pitanja; i oživotvorenje Trumpovog plana za formiranje svearapskog vojnog kontingenta za sjeveroistok Sirije.

Međutim, spoznaja kako je Pompeova turneja obuhvatila samo Tel Aviv, Rijad i Amman, a ne i Kairo (Egipat je, uz S. Arabiju, ključna arapska zemlja) jasno ukazuje kako je Washington svjestan da Egipat krajnje negativno gleda na konfrontaciju s Iranom, ali i na slanje zajedničkih arapskih vojnih snaga u Siriju i miješanje u unutarnje poslove te zemlje.

Međutim, niti s Jordanom stvari po Washington ne stoje onako kako bi on htio. Sve je dodatno usložnila krajem prošle godine donešena Trumpova odluka o statusu Jeruzalema kao glavnog grada Izraela. Ali ono što je široj javnosti malo poznato jesu i problemi koje Jordan ima u odnosima sa Saudijskom Arabijom. Naime, jordanski kralj Abdullah II. nije podržao saudijske vanjskopolitičke inicijative: nije razvrgnuo diplomatske odnose s Katarom i priključio se tzv. arapskom kvartetu protiv te zemlje; Amman nije poslao niti svoj vojni kontingent u Jemen unutar arapske koalicije pod vodstvom Rijada (jordanska vojska je jedna od boljih arapskih vojski, aktivno je sudjelovala u brojnim međunarodnim misijama - BiH, Darfur, Kosovo, a jordanski specijalci sudjelovali su i u rušenju Gaddafijeve vlade u Libiji), a što je po Rijad također vrlo neprijatno jest činjenica da Amman nije zabranio djelovanje "Muslimanske braće" (kao najvećeg saudijskog neprijatelja iza kojeg stoje Katar i Turska) na svom teritoriju.

Zanimljivo je kako je novinarka Teheran Times u prosincu 2017.g. pisala o ostavci trojice visokih vojnih dužnosnika iz kraljevske obitelji u Jordanu, ni manje ni više nego dvojice braće kralja Abdullaha II. prinčeva Alija bin-Huseina i Talala bin- Huseina, kao i kraljevog bratića Feisala bin-Muhammeda. Oni su, navodno, pripremali vojni udar u Ammanu u koordinaciji sa saudijskim prijestolonasljednikom i ministrom obrane Muhammedom bin-Salmanom.

Jučer je predsjednik Francuske Emmanuel Macron upozorio na rizik od izbijanja rata ako njegov američki kolega Donald Trump povuče svoju zemlju iz nuklearnog sporazuma s Iranom, prenosi Reuters.

"Otvorili smo Pandorinu kutiju i moglo bi doći do rata", izjavio je Macron za njemački časopis Der Spiegel.

Ipak, Macron je naglasio kako ne vjeruje da Donald Trump želi rat.

Isto razmišlja i francuska veleposlanica u Izraelu Hélène Le Gal, koje je izjavila kako bi moguće povlačenje Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma s Iranom Bliski istok gurnulo na rub općeg rata.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanska premijerka Theresa May su u nedjelju najavili kako su spremni sudjelovati u široj raspravi o mogućim ograničenjima u postojećem sporazumu s Iranom.

Emmanuel Macron je ranije rekao kako vjeruje da američki predsjednik ipak neće povući svoju zemlju iz sporazuma.

Trump je 12. svibnja odredio kao krajnji rok za "popravljanje strašnih nedostataka" u sporazumu i upozorio je da će, ako europski saveznici na to ne pristanu, odbiti produžiti razdoblje ublažavanja sankcija Iranu.

Rudy Giuliani: Trump namjerava svrgnuti režim u Iranu

Usprkos svim naporima europskih čelnika, čini se da je vanjska politika Sjedinjenih Država prema Iranu odlučena, vjerojatno davno prije nego je Trump ušao u Ovalni ured.

Novi odvjetnik Donalda Trumpa, Rudolph Giuliani, izjavio je da je američki predsjednik posvećen ideji "promjene režima" u Iranu, piše u članku kojeg je objavio Politico. Prema bivšem gradonačelniku New Yorka, to je jedini način da se vrati mir na Bliskom istoku.

Dragi građani Rusije! Dame i gospodo! Dragi prijatelji!

Pozdrav svim građanima naše velike zemlje i sunarodnjacima u inozemstvu, svakome tko gleda ili sluša prijenos ove svečanosti, svima koji su prisutni ovdje u Kremlju.

Stupajući na položaj predsjednika Rusije posebno sam svjestan ogromne odgovornosti za svakog od vas, sve naše multinacionalne narode, odgovornosti za Rusiju - zemlju grandioznih pobjeda i postignuća u tisuće godina povijesti ruske države i naših predaka. Njihova hrabrost, neumorni rad, nepobjedivo jedinstvo, sveti odnos prema svojoj rodnoj zemlji je vječni primjer predanosti domovini.

Smatram da je moja dužnost i smisao mog života učiniti sve za Rusiju, za sadašnjost i budućnost, za mir i uspjeh, za spas i opstanak našeg velikog naroda, za dobrobit svake ruske obitelji. Uvjeravam vas, svrha mog života, posla, kao i prije, bit će služiti ljudima, našoj domovini. Za mene je to ispred svega.

Zahvaljujem srdačno građanima Rusije za solidarnost, zbog uvjerenja da bismo mogli napraviti bolje. Još jednom želim reći hvala vam - hvala vam na iskrenoj podršci koju ste vi, građani Rusije, pružili izborom za predsjednika naše zemlje.

Smatram to ogromnim političkim kapitalom i pouzdanom moralnom podrškom. Ova podrška je ujedno vjera i nada da će Rusija nastaviti jačati svoju moć i da će ljudi živjeti bolje.

Takva podrška je također važna za obranu naših stavova na međunarodnoj sceni i za odlučne akcije usmjerene u duboke i pozitivne promjene unutar zemlje.

Rusija bi trebala biti moderna i dinamična, mora biti spremna sigurno prihvatiti izazove vremena i energično odgovoriti na njih. Moramo dosljedno povećati vodstvo u područjima gdje smo tradicionalno jaki i sigurni, ali se usredotočiti i na posao gdje još uvijek moramo postići potrebne rezultate, koji još uvijek nisu dovoljni.

Pomoćnici američkog predsednika Donalda Trampa angažovali su privatnu izraelsku obaveštajnu agenciju da pronađe kompromitujuće dokaze o članovima administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame.

List "Gardijan" je, pozivajući se na izvore, preneo da je agencija, konkretno, tražila diskreditujuće podatke o Benu Rodsu, savetniku za nacionalnu bezbednost i strateške komunikacije bivšeg predsednika.

Druga meta detektiva bio je pomoćnik bivšeg američkog potpredsednika Džozefa Bajdena za nacionalnu bezbednost, Kolin Kal.

"Gardijan" navodi da je kompromitujući materijal bio potreban kako bi se diskreditovao aktuelni nuklearni sporazum sa Iranom.

Prema informacijama lista, trebalo je da detektivi posvete posebnu pažnju kontaktima savetnika sa proiranskim lobistima i medijima koji podržavaju sporazum.

Iran i "šestorka" međunarodnih posrednika (Rusija, SAD, Velika Britanija, Kina, Francuska i Nemačka) zaključili su 14. jula 2015. sporazum o rešavanju dugogodišnjeg problema iranskog nuklearnog programa - Zajednički sveobuhvatni akcioni plan, čija implementacija skida sa Irana ekonomske i finansijske sankcije koje su ranije uveli SB UN, SAD i Evropska unija. Plan je stupio na snagu 16. januara 2016. godine.

Sa svoje strane, Tramp je više puta sporazum sa Iranom nazvao "štetnim", tvrdeći da on nije sprečio mogućnost Irana da stvara nuklearno oružje, već ga je samo odložio. Američki predsednik je 12. januara 2018. godine izjavio da će SAD izaći iz sporazuma ako u njega ne budu unete izmene izrađene tokom pregovora sa evropskim zemljama.

Krajem aprila, portparol američke administracije izjavio je da su Sjedinjene Američke Države, kao i Francuska, Nemačka i Velika Britanija, ostvarile napredak u pregovorima o unošenju korekcija u sporazum o iranskom nuklearnom programu, ali da zasad nije pronađeno konačno rešenje.

U Armeniji će se 8. svibnja u Narodnoj skupštini održati drugi krug glasanja za novog premijera. Zemlja već nekoliko tjedana prolazi kroz prvu i drugu fazu "Obojene revolucije", uz povremena smirivanja i izljeve nasilja prosvjednika koje vodi Nikol Pašinjan, oporbeni kandidat i čelnik stranke koja je na prošlim izborima dobila manje od osam posto glasova.

Ovo nije prvi put da Armenija postaje poznata zbog raznolikih revolucionarnih bojažljivaca na platnom spisku stranih sila. Na primjer, 2008. godine, nakon poraza na predsjedničkim izborima Levona Ter-Petrosjana, vođa aktualne "Baršunaste revolucije" Nikol Pašinjan, tada urednik liberalnog lista Haykakan Zhamanak, pozivao je na nerede i prosvjede, zbog čega se morao skrivati, a potom je pritvoren zbog optužbi za organiziranje akcija s ciljem opsade zgrada državne vlasti.

U 2015. godini, "slučajno" nakon ulaska zemlje u Euroazijsku gospodarsku uniju, zemlju je potresao još jedan val prosvjeda zvučnog "Electric Erevan". Tada su ljudi masovno izašli na ulice zbog poskupljenja eklektične energije.

Kako "mirni" prosvjedi nisu dali nikakav rezultat na ulicama su se pojavile paravojne skupine, optužujući vladu za "premekan stav" po pitanju Nagorno-Karabaha.

Nakon toga je u srpnju 2016. jedna oružana skupina ušla u policijsku vojarnu u Erevanu tražeći oslobađanje svog čelnika Jirira Sefilijana, bivšeg visokog vojnog zapovjednika tijekom sukoba protiv Azerbejdžana krajem osamdesetih i početkom devedesetih, koji se 2015. pridružio oporbenoj skupini "Nova Armenija" Raffija Hovannisjana, usko povezanoj s američkog veleposlanstvom u zemlji.

Armenija je od stjecanja neovisnosti nakon sloma Sovjetskog Saveza prisiljena je živjeti u teškim gospodarskim i geopolitičkim uvjetima. Zaključana u uskom području, praktično u sendviču između dvije neprijateljske zemlje, Turske i Azerbejdžana, bez izlaza na more, Armenija je izabrala voditi politiku "dva kolosijeka".

Velika Britanija iskoristiće ove godine serije međunarodnih samita kako bi pozvala na sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv ruskih dezinformacija i pozvali na razmišljanje o tradicionalnom diplomatskom dijalogu sa Rusijom, otkriva britanski list "Gardijan".
Odluka je navodno doneta zbog, kako se navodi, agresivne kampanje Kremlja o negiranju upotrebe hemijskog oružja u Velikoj Britaniji i Siriji.

Kako piše britanski list, diplomate iz Londona planiraju da ove godine iskoriste četiri velika samita u tu svrhu, G7, G20, NATO i Evropsku uniju, kako bi produbili savez protiv Rusije. "Gardijan" ističe da je taj savez na brzinu sastavio Forin ofis nakon navodnog trovanja Skripaljevih u Salzburiju u martu.

Cijene energenata na globalnim tržištima su u posljednjih nekoliko tjedana, dosegle najvišu razinu od 2014. godine. Mnogi stručnjaci iz energetskog sektora ne isključuju nastavak ovog trenda i očekuju da će cijene doseći nove rezultate.

Iako zvuči pretjerano, prema francuskom stručnjaku za naftu, Pierre Durantu, nije nemoguća ni cijena od 300 dolara po barelu. Čak i ako ne dosegne ovaj za mnoge nezamisliv rekord, svi pokazatelji i faktori sugeriraju kontinuirani rast cijena nafte.

"Obustava ulaganja i dugoročnih investicija razvoj naftnog i plinskog sektora bi mogli biti faktori favoriziranja povećanja cijena nafte na međunarodnom tržištu. Cijena od 300 dolara po barelu nije nemoguća i ne predstavlja nikakvu opasnost po globalnu ekonomiju", izjavio je Pierre Durand.

Važno je napomenuti da je povećanje cijena naftnih derivata prije svega posljedica smanjenja proizvodnje u zemljama skupine OPEC i Rusiji, kriza između Irana i Sjedinjenih Država i geopolitička situacija na Bliskom istoku gdje se, uz Rusiju, nalaze najveći svjetski proizvođači nafte.

Prema Pierreu Durandu, ova tri ključna faktora potiču povećanje cijena nafte. Za zemlje poput Venezuele, Angole i Alžira, čak i Saudijske Arabije, koje su potpuno ovisne o cijenama nafte, nastavak povećanja cijena, koje trenutno iznose oko 75 dolara za barelu nafte tipa Brent, može značiti prekid financijske krize i oporavak deviznih rezervi, koje su se do 2017. godine doslovno topile.

U iščekivanju Trumpove odluke o ostanku ili izlasku Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma s Iranom rastu i napetosti među velikim naftnim kupcima i ulagačima. Ulagači su posebno zabrinuti da bi sankcije protiv Irana mogle smanjiti opskrbu naftom. U međuvremenu se Rusija okreće izvozu u Aziju i Europa je od početka ove godine ostala bez petine isporuka koju je ranije kupovala od ruskih dobavljača. Ukratko, situacija sljedećih nekoliko dana i tjedana je vrlo neizvjesna, a sve to dovodi do porasta cijena energenata.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je kako su dijelovi južne Sirije pod kontrolom američke vojske te kako se na tom prostoru daje utočište militantima. Također navodi kako ti isti militanti sprečavaju dostavu humanitarne pomoći.

Podsjetimo, ovo se posebno odnosi na prostor oko At-Tanfa u blizini granice s Jordanom gdje SAD ima svoju vojnu bazu. Američka vojska je jednostrano ovaj prostor proglasila "pod svojom zaštitom" u travnju prošle godine.

"Jako čudne stvari se tamo dešavaju. Militanti dobivaju sklonište i priliku da se odmore na prostoru izbjegličkog kampa Rukban koji se nalazi na prostoru pod američkom kontrolom. Nakon odmora ponovno kreću s napadima i kršenjima primirja", rekao je Lavrov za vrijeme konferencije s jordanskim kolegom Aymanom Safadijem. Također navodi kako SAD ne dozvoljava da se humanitarna pomoć pošalje u kamp Rukban.

SAD kontrolira radijus od oko 55 kilometara uokolo baze u At-Tanfu. Iz Rusije su poručili kako moraju napustiti ovaj prostor no SAD se, očekivano, oglušio na ove zahtjeve. No, ovaj prostor samo je manji dio američke vojne prisutnosti u Siriji - znatniji broj vojnika imaju na sjeveroistoku i istoku zemlje gdje surađuju s kurdskim SDF snagama.