Dr Roberts, koji ima doktorat ekonomskih nauka i koji je bio pomoćnik ministra finansija pod upravom Regana, predviđa da će NWO srušiti finansijski sistem kao krajnje sredstvo, ukoliko ništa drugo ne uspe.

Doktor Roberts objašnjava:

"Ukoliko ne uspeju da smene Trampa, srušiće finansijski sistem. Pre izbora nastupiće velika kriza za koju će ljudi kriviti Trampa. Toliko o tome koliko su Amerikanci pametni. Međutim, postoji nešto što ograničava Fed da to uradi, a to je činjenica da je Fed alat njujorških banaka. Ako sruše ekonomiju, srušiće njujorške banke. To je jedino što sprečava elite. To je njihov krajnji potez. Ukoliko ne uspeju da ga smene, reći će, u redu, mi ćemo srušiti ekonomiju što je previše loše za njujorške banke, ili će naći neki poseban način da ih spasu dok sve ostalo bude propadalo: penzijski fondovi, hedž fondovi, zajednički fondovi. Zbrisaće nas kako bi se rešili Trampa. "

Dr Roberts navodi da treba zaboraviti na levu/desnu demokratsku i republikansku paradigmu. On objašnjava,

"Ovde se ne radi o borbi između demokrata i republikanaca. Ovo je elita, establišment, oligarsi i ljudi koji vladaju zemljom. Oni brane svoju moć. Tramp je izabran od naroda. Setite se, Hillari je ljude koji su glasali za Trampa nazivala "jadnicima". Dakle, ljudi koji idu protiv elitnog kandidata su "jadnici". Birači su "jadnici". O tome se radi. Moraju ga smeniti iz tog razloga. Takođe znaju da će, ako ga smene iz tog razloga, svaka druga osoba, koja bi stupila i zapravo pokušala da vodi zemlju, a ne da služi vladajućoj klasi, biti svesna da nema šanse. Čak iako stupi na funkciju, biće osuđivana, targetirana, pričaće laži o njoj i na kraju proterati. Niko ne želi takvu sudbinu".

Dr Roberts se pita,

"Šta radi Vilijam Bar? Čuli smo za aferu "Russiagate", Čelični dosije, prevaru FISA suda. Znamo da su sve ovo krivična dela. Zaista, ja to smatram izdajom, a ništa se ne dešava? Nema akcije? Ničega, a najneverovatnije mi je da je uništen svaki legitimni zviždač. Sada imamo lažnu operaciju CIA-e protiv predsednika, a niko ni ne zna ko je zviždač? Toliko je očigledno. Ako američki narod padne na ovo, oni će ući u istoriju kao najgluplji narod koji je ikada hodao zemljom i zaslužiće posledice. Biće to kraj Amerike".

Profesor ustavnog prava Kais Sajed izabran je za predsjednika Tunisa sa 72,71 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju, objavilo je u ponedjeljak izborno tijelo.

On je dobio 2,77 milijuna glasova, a jedan milijun glasova dobio je njegov protivnik, kontroverzni poslovni čovjek Nabil Karui, prema rezultatima instituta Isie.

Sljedećih dana moguće je uložiti žalbe na te rezultate.

Izlaznost na izbore iznosila je 55 posto, navodi Isie, što je više nego u prvom krugu 5. rujna.

Kais Sajed (61) tako postaje službeno drugi demokratski izabrani predsjednik, naslijedivši Bedžija Kaida Esebsija, koji je umro krajem srpnja u dobi od 82 godine, nekoliko mjeseci prije kraja svog mandata.

Sajed će do kraja mjeseca položiti prisegu, navelo je predsjedništvo.

Tunižani su u nedjelju birali novog predsjednika u drugom krugu izbora u koji su ušli Sajed, gotovo nepoznat profesor ustavnog prava, bez iskustva na vlasti, i poslovni čovjek Nabil Karui, gonjen zbog porezne prijevare i pušten iz zatvora četiri dana prije drugog kruga izbora.

Radilo se o drugim izravnim predsjedničkim izborima od revolucije 2011.

U prvom krugu, održanom 15. rujna, sa scene su pometeni svi dosadašnji visoki dužnosnici.

Službena sirijska vojska ušla je večeras u grad Manbij na sjeveru zemlje, zapadnije od rijeke Eufrat, izjavili su ruski mediji. Grad su prije toga nadzirale postrojbe sirijskih Kurda, što je već gotovo dvije godine izazivalo veliki prijepor između Ankare i Washingtona.

Turska je od SAD-a dugo zahtjevala ispunjenje davno danoga obećanja Washingtona (još iz doba Obamine administracije) datoga uoči pokretanja turske operacije "Štit Eufrata" (u kolovozu 2016.) da će kurdske postrojbe nakon što u toj zoni poraze ISIL-ove snage taj grad (inače ranije većinski nastanjen sirijskim arapskim stanovništvom) napustiti a vlast predati predstavnicima lokalnog arapskog stanovništva. Grad su s jedne strane okruživale proturske snage iz sirijske oružane oporbe, a s druge službena sirijska vojska koja nikada nije namjeravala taj grad prepustiti bilo kojoj suparničkoj strani.

Sukladno najnovijem sporazumu između vlade u Damasku i sirijskih kurdskih pobunjenika iz redova SDF-a, sirijska vojska preuzima pojedine gradove na sjeveru zemlje koji su do sada bili u rukama kurdskih snaga, a s ciljem njihovog neprelaska u ruke turske vojske ili Ankari odanih sirijskih oporbenih snaga.

Iako predstavnici Kurda večeras navode kako je pri zauzimanju Manbija sirijska vojska vodila borbe s turskom vojskom istočno od toga grada, potvrde tih informacija od strane Damaska još nema. Ali ovdje svakako treba podsjetiti kako je turski državni vrh proteklih mjeseci u više navrata izjavljivao kako nema namjeru vojno zauzimati Manbij, već da samo traži da taj grad napuste kurdske postrojbe.

Nešto prije ove informacije o ulasku sirijske vojske u Manbij stigla je i vijest o ulasku Assadovih snaga i u još jedan grad na-istoku Sirije, u regiji Rakka, koji je do sada bio u rukama kurdskih snaga - Ain Issa. Podsjećamo, sirijska vojska je danas prijepodne ušla i u grad Tell Tamr u krajnjoj sjevero-istočnoj regiji Hasakah, nastanjenoj kurdskim stanovništvom.

Xi Jinping se susreo s Narendrom Modijem. Sastanak je prošao gotovo nezapaženo, iako se događa na razini gdje geopolitika dodiruje povijest.

Sam po sebi to je bio jedan od mnogih sastanaka na vrhu koja su dva predsjednika održala za vrijeme svoje vladavine, uspostavljajući odnose između dva azijska diva koji prije nisu postojali, obzirom na opredijeljenost Indije prema geopolitici Zapada i kolonijalno nasljeđe koje je dovelo do zastoja u odnosima s Pekingom.

Međutim, s Modijevim nacionalizmom, Indija se postepeno odrekla te uloge i želi biti samostalan akter na globalnoj pozornici. Više ne želi da je se gleda kao prestižnu i naprednu koloniju, već kao azijsku silu.

Iz toga proizlazi potreba da se drugačije komunicira s drugim zemljama kontinenta, posebno s Kinom koja je Indiji konkurent na terenu, ali koja samo može pogodovati razvoju Indije, potrebnom za njenu novu projekciju.

Sa svoje strane, Peking vidi Indiju kao ogromno tržište za svoje gospodarstvo, ali i više. Tako Global Times piše: "Indija nije samo važan regionalni partner Kine, već donekle utječe na kinesku suradnju s drugim zemljama u regiji".

Konkretno, na zemlje Južne Azije na koje Kina projicira svoj Novi put svile.

To je plodna dvosmislenost nejasnoća između partnera-konkurenata koja je omogućila Pekingu da ne prekida odnose s New Delhijem čak i kada je Indija ukinula autonomiju Kašmira, otvarajući put sukobu i eskalaciji s Pakistanom, koji je ključni saveznik Kine za njene azijske planove.

Ali se kriza u razgovoru dva predsjednika pretvorila u nešto drugo, naime kako još više približiti dvije zemlje, što je geopolitički korak od globalnog značaja.

To svjedoči i mjesto koje je Modi odabrao za summit, Mamallapuram u Tamil Naduu, na jugu Indije, u blizini obalnog grada Chennai.

Španjolski vrhovni sud osudio je devet bivših katalonskih političara i aktivista na zatvorske kazne od devet do 13 godina, zbog njihove uloge u neuspjelom proglašavanju neovisnosti Katalonije 2017. godine, javlja Tanjug pozivajući se na Reuters.

Troje preostalih optuženih proglašeni su krivim samo za neposlušnost i nisu dobili zatvorske kazne, prenosi britanska agencija.

Najtežu kaznu, 13 godina zatvora, dobio je bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, a na teret mu je stavljena pobuna i zloupotreba javnih fondova, navodi AP.

Osim Junquerasa, osuđeni su članovi prošlog sastava vlade Katalonije Jordi Turull, Raul Romeva, Dolors Bassa, Joaquim Forn i Josep Rull, bivša predsjednica parlamenta Katalonije Carme Forcadell, te vođe civilnih organizacija Jordi Cuixart i Jordi Sanchez.

Već je najavljeno da će optužbe za pobunu, za koje se izriče 25 godina zatvora, biti preinačene u blaže optužbe za bunt.


Za vrijeme suđenja katalonski lideri izjasnili su se da nisu krivi i da im se sudi iz političkih razloga.

Na kocki je mnogo toga

Odluka o neuspješnoj secesiji koja je privukla međunarodnu pozornost, pokrenula najveću političku krizu u Španjolskoj u nekoliko desetljeća i uzdrmala finacijska tržišta iznimno je važna i za vlasti u Madridu i za najbogatiju španjolsku regiju.

Poslije izricanja presude stotine studenata i javnih službenika okupili su se na prosvjedima u više dijelova Barcelone, te su blokirali pojedine prometnice.

"Danas su prekršena sva njihova prava. Užasno je što Europa ne reagira. Ne želim da budem Europljanin, ne želim da budem Španjolac", rekao je jedan od prosvjednika za agenciju AP.

Snage sirijske vlade ušle su u Tal Tamr, grad na sjeveru zemlje u blizini granice sa Turskom, da bi se, kako je jutros javila sirijska novinska agencija, "suprotstavile turskoj agresiji".

Sirijska agencija Sana je to izvijestila u kratkom izvještaju, ne navodeći detalje.

Stanovnici Tal Tamra, koji se nalazi na oko 20 kilometara od granice sa Turskom, pozdravili su dolazak sirijskih snaga, prenosi AP.
U izvještaju se ne navodi iz koje oblasti je sirijska vojska došla u taj grad.

Iako je turski napad protiv sirijskih Kurda na sjeveroistoku Sirije ograničen na specifičnu graničnu tampon zonu, ne veću od 32 kilometra, postići će više ciljeva ako turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bude poštovao dogovor kojeg ima i sa Sjedinjenim Državama i Rusijom, koje su dopustile njegovim snagama da napadnu Siriju.

SAD su bile jasne. Turska neće prijeći crvenu liniju, što ukazuje na to da je s Ankarom prethodno postignut dogovor koji je omogućio turski upad u sjeveroistok Sirije.

Rusija je pozvala na cjelovitost sirijskog teritorija, ali se nije usprotivila ni osudila svog strateškog saveznika Erdogana. Bez obzira na to, Turska će možda smanjiti svoje početne ciljeve, ovisno o tome koliko dugo se predsjednik Donald Trump bude mogao oduprijeti značajnom međunarodnom i domaćem pritisku od strane onih koji su ogorčeni zbog "izdaje" sirijskih Kurda. Uostalom, mnoge zemlje imaju koristi od ove akcije i čini se da se SAD polako, ali sigurno kreću u pravcu smanjenja svoje prisutnosti u Siriji.

Iran više nije razlog da američke snage okupiraju sjeveroistok Sirije i Al-Tanf, jer je granički prijelaz Al-Qaim između Iraka i Sirije opet u funkciji. Zbrka američke administracije sprječava trenutno povlačenje, ali će se ono dogoditi prije ili kasnije.

Turske snage podržane od strane islamističkih militanata i drugih sirijskih pobunjenika pod zastavom "Sirijske nacionalne vojske" napale su de facto autonomnu kurdsku enklavu koju su separatistički Kurdi nazvali "Rojava". Na većini područja aktualne kampanje žive arapska plemena, iako ne isključivo, koja bi pozdravila tursku prisutnost. To je važan čimbenik jer arapska sunitska zajednica dugoročno ne predstavlja prijetnju Turcima i njihovim opunomoćenicima.

Dakle, zbog kratkovidnosti kurdskih vođa, koji su se, kao i sada, ranije u kantonu Afrin razbacivali prijetnjama i patriotizmom, neizbježno ćemo promatrati veliko iseljavanje Kurda i kršćana prema sigurnijim gradovima i selima koja nisu uključena u turske planove.

Oni se ne žele predati novim vlastima. Čitavo područje koje kontroliraju Kurdi je ogromno, veće je od Katara, Kuvajta, Bahreina ili Libanona, sveukupno, gotovo 43 000 kvadratnih kilometara.

Zona pod turskim napadom, ako se Erdoganu omogući da postigne svoj cilj i kontrolira 30 do 32 kilometra dubine područja, mogla bi biti dovoljna za preseljenje sirijskih izbjeglica. Oni su podijeljeni u dva dijela. Onih koji žive u Turskoj ima oko 3,6 milijuna, a još nekoliko milijuna ih koji u Idlibu i možda će biti prisiljeni pobjeći u vrijeme bitke kada Turska napusti Idlib i pusti Rusiji i Siriji da oslobode cijelo područje koje Vladimir Putin zove posljednjom terorističkom enklavom u Siriji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je dao intervju za tri medija na arapskom jeziku, uključujući arapsko izdanje kanala RT, kako bi razgovarao o ruskoj politici i vezama na Bliskom istoku i šire, kao i o predstojećoj utrci u naoružanju sa širenjem Sjedinjenih Država i NATO pakta.

Uoči posjete Kraljevini Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Vladimir Putin odgovarao je na pitanja voditelja Al-Arabiye Mohammeda Tomaihija, voditelja Sky Newsa Arabiye Mohannada Khatiba i direktora odjela za javne i političke programe kanala RT Arabic Salama Musafira.

Cijeli transkript intervjua Vladimira Putina za RT Arabic, Al-Arabiya i Sky News Arabiya

Mohammed Tomaihi, Al-Arabiya: Poštovani gledatelji, dobrodošli u ovaj jedinstveni intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojeg snimamo u Sočiju.

Danas su sa mnom gospodin Mohannad Khatib, novinar Sky News Arabiye i Salam Musafir, novinar kanala RT Arabic.

Hvala vam puno na ovoj jedinstvenoj prilici s obzirom na vaš nadolazeći posjet Saudijskoj Arabiji.

"Mnogo toga treba učiniti, ali postavili smo dobar tempo"

Predsjednik Rusije Vladimir Putin: Zadovoljstvo mi je. Mislim da je dobra tradicija upoznati se s medijima neke zemlje prije nego što je posjetite. Što se tiče posjete Saudijskoj Arabiji, tome pridajemo veliku važnost. To je, u izvjesnom smislu, uzvratni posjet nakon posjeta kralja Saudijske Arabije, skrbnika dviju svetih džamija, Rusiji. Bio je to prvi, povijesni posjet. Smatramo ga povijesnim, jer zaista jest.

Postoji još jedna stvar za koju vjerujem da je važno napomenuti. U sovjetsko vrijeme odnosi između Saudijske Arabije i Sovjetskog Saveza bili su na prilično niskoj razini. U posljednjih nekoliko godina kvaliteta naših odnosa drastično se promijenila. Smatramo da je Saudijska Arabija prijateljska nacija.

U vrlo dobrim odnosima sam i s kraljem i s prestolonasljednikom. Ostvarili smo dobar napredak praktički na svim poljima.

Glasnogovornik vlade Irana danas je poručio kako Iran smatra da je njihov tanker jučer napadnut projektilima.

Dodao je kako se radi o kukavičkom napadu te poručio kako će Iran uzvratiti onima koji su napad izveli. Ipak, kaže i kako ne žele brzati sa zaključcima te će stoga odgovor uslijediti nakon što se sve činjenice rasvijetle.

"Iran izbjegava ishitrenost. Oprezno proučavamo što se dogodilo i ispitujemo činjenice. Prikladan odgovor će biti dan onima koji su osmislili ovaj kukavički napad. Ali pričekat ćemo dok se svi aspekti ove priče ne razjasne", rekao je glasnogovornik Ali Raei, javlja državna novinska agencija IRNA, što prenosi Reuters.

Iran je spreman održati razgovore sa Saudijskom Arabijom sa ili bez posrednika, poručilo je u subotu iransko ministarstvo vanjskih poslova uoči posjeta pakistanskog premijera Imrana Khana Teheranu.

Na upit o izvješćima da bi Khan, koji u Iran treba doći u nedjelju, pokušao posredovati između Teherana i Rijada, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Abbas Mousavi je rekao da "nije upoznat s bilo kakvim posredovanjem", prenijela je iranska državna televizija IRIB.

"Iran je objavio da je, sa ili bez posrednika, uvijek spreman razgovarati sa svojim susjedima, uključujući i Saudijsku Arabiju, kako bi riješio sve nesporazume".

Dva viša dužnosnika pakistanske vlade potvrdili su agenciji Reuters da Khan, nakon što ga je predsjednik SAD-a Donald Trump zatražio da pomogne, ide u Teheran kako bi pokušao riješiti napetosti između dvije konkurentske regionalne sile, Irana i Saudijske Arabije.

"Premijer će idućeg tjedna posjetiti i Saudijsku Arabiju", rekao je jedan dužnosnik pod uvjetom da ostane neimenovan jer nije ovlašten govoriti o povjerljivim pitanjima. "Njegova je misija pokušati otvoriti pregovore, ili neku vrstu izgradnje povjerenja kako bi dvije zemlje počele neke razgovore", rekao je dužnosnik.

Iranski ministra vanjskih poslova ovoga je tjedna naznačio da bi njegova zemlja bila spremna raspraviti otvorena regionalna pitanja sa Saudijskom Arabijom no da Rijad mora prestati "ubijati ljude".

Saudijska Arabije je neizravno uključena u nekoliko ratova u regiji u kojima je Iran na suprotnoj strani. Također optužuje Teheran za napade na saudijska naftna postrojenja 14. rujna što Iran odbacuje. Saudijska Arabija je rekla da je sklonija političkom nego vojnom rješenju.

U priopćenju od subote pakistansko ministarstvo vanjskih poslova je Khanov posjet Teheranu opisalo kao "dio njegove inicijative za promicanje mira i sigurnosti u regiji".

Khan će se u Teheranu sastati s iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem i predsjednikom Hasanom Rohanijem, najavilo je ministarstvo.