Američki ministar obrane Mark Esper kazao je kako se očekuje da će se svih gotovo hiljadu vojnika koji se povlače iz sjeverne Sirije premjestiti u zapadni Irak kako bi nastavili borbu protiv militanata takozvane Islamske države i pomogli braniti Irak.

-Nastavlja se američko povlačenje iz sjeveroistočne Sirije...radi se o sedmicama, ne danima", rekao je Esper novinarima na putu za Bliski istok.

Istakao je da je trenutni plan za te snage da se repozicioniraju u zapadni Irak te da će njihov zadatak biti da pomognu braniti Irak i nastave misiju protiv tzv. Islamske države.

Pojasnio je da je situacija još uvijek fluidna i da se planovi mogu promijeniti.

Dodatne američke trupe povećale bi broj od 5.000 američkih vojnika koji su već smješteni u zemlji gdje obučavaju iračke snage, pomažući da ponovno ne ojačaju militanti tzv. Islamske države.

U Barceloni i ostalim katalonskim gradovima već šesti dan traju prosvjedi i sukobi s policijom, koji su počeli nakon izricanja drakonskih zatvorskih kazni katalonskim političarima koji su proveli referendum za neovisnost Katalonije od Španjolske.

Jučer se u Barceloni okupilo oko 6000 osoba u mirnom prosvjedu zatraživši puštanje na slobodu katalonskih čelnika osuđenih u ponedjeljak na kazne zatvora od 9 do 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma 2017. godine.

"Živjela Katalonija", "Sloboda političkim zatvorenicima" i "Ulice će uvijek biti naše", vikali su. Neki su prosvjednici, kako ne bi došlo do sukoba kao u petak, kada je bilo 182 ranjenih, sjeli na pločnik između radikalnijih skupina prosvjednika i kordona policije.

Međutim, kasnije su u drugim dijelovima grada prosvjednici postavljali barikade i palili kontejnere za smeće, pa su morali djelovati interventna policija i vatrogasci, iako su, prema španjolskim medijima, "imali manje posla nego prethodnih dana". Osim Barcelone, prosvjedi su se održali u Gironi, Tarragoni, Mataru i Sabadellu.

Oko 4000 osoba su sinoć okupilo i u Madridu, tražeći oslobađanje zatvorenih katalonskih dužnosnika, nakon čega je došlo do sukoba s policijom u kojem je ranjeno 26 osoba.

Organizatori ovog prosvjeda su rekli da je taj skup bio sazvan prije donošenja presuda "katalonskim separatistima", istaknuvši kako je u zatvorima u Španjolskoj između 300 i 500 političkih zatvorenika. Na skupu su istaknuli španjolske republikanske trobojnice bez obilježja vladajuće dinastije.

VENEZUELA POZIVA MADRID DA POŠTUJE PRAVO NA PROSVJEDE

Vlada Venezuele, zemlje nove članice Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, poziva španjolsku vladu da zajamči pravo na prosvjede i izbjegne pretjeranu uporabu sile protiv demonstranata u Kataloniji.

Belgija i druge zemlje EU-a pripremaju se za evakuaciju svojih državljana optuženih da su povezani s ISIS-om iz kampova na sjeveroistoku Sirije, javlja The Guardian.

Belgijske vlasti obavijestile su danas članove obitelji zatočenih u dva kampa da će pokušati iskoristiti primirje od pet dana između turskih i kurdskih snaga kako bi osigurale povratak državljanima svoje zemlje koji su povezani s teroristima.


I druge zemlje, među kojima Francuska i Njemačka, također traže način da vrate žene i djecu. Još uvijek se ne zna hoće li i Velika Britanija, čijih se tridesetak građana nalazi u ovim kampovima, promijeniti dosadašnji stav o tome da ih ne želi primiti nazad.

Otkako je Trump odlučio povući američke vojne trupe iz Sirije goruće sigurnosno pitanje je što će se dogoditi s optuženim ISIS-ovim borcima. A strahuje se da bi nastala situacija mogla dovesti do kolapsa sigurnosnog sustava u četiri glavna kampa.

Kurdi koji vode ove detencijske kampove već su napustili jedan i tako dozvolili da oko 800 zatočenika otiđe, a među njima je bilo i ISIS-ovaca. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian rekao je kako je među njima bilo devet francuskih žena koje su povezane s ISIS-om. Vjeruje se da su i dva britanska državljana također pobjegla.

Predstavnici međunarodnih organizacija izjavili su kako su zatvorenici u tom kampu poznatom kao Ain Issa uglavnom raseljeni, a da oni koji su imali veze s terorističkim grupama nisu radikalizirani.

Bivša američka državna sekretarka i kandidatkinja na predsedničkim izborima 2016. godine Hilari Klinton nagovestila je da je kongresmenka iz redova Demokratske partije Tulsi Gabard "favorit Rusije" kao predsednički kandidat na izborima 2020. godine, piše "Vašington tajms".

Klintonova je u intervjuu američkim medijima izjavila da je Moskva "bacila oko" na nekoga ko u ovom trenutku učestvuje u predizbornoj kampanji u ime Demokratske partije.

"Ona je favorit Rusije, oni imaju mnoštvo sajtova i botova, kao i drugih načina da je podrže", rekla je Klintonova, ne navodeći konkretno ime.

Gabardova, koja pretenduje na kandidaturu za predsedničke izbore 2020. godine, požurila je da odgovori na ove optužbe, navodeći da upravo Klintonova stoji iza kampanje uništavanja njenog ugleda. Ona tvrdi da je ta kampanja počela već prvog dana nakon što je objavila svoju kandidaturu.

"Odlično! Hvala, Hilari Klinton. Ti, kraljice među ratnim huškačima, otelotvorenju korupcije i personifikacijo truleži koja je tako dugo nagrizala Demokratsku partiju, najzad si izašla iza kulisa", napisala je političarka na svom nalogu na Tviteru.

Prije manje od deset dana je napadnut iranski tanker u Crvenom moru, a vijest je već zaboravljena i nitko je ne spominje. S druge strane se još priča o napadima na saudijska naftna postrojenja i tankere u Perzijskom zaljevu, iako se tim incidentima više nema što dodati.

Prema informacijama iz Teherana je curenje nafte iz napadnutog iranskog tankera je odmah zaustavljeno ili je svedeno na minimum. Nije bilo žrtava, tanker je ostao na površini i nije bilo prijetnje da bi mogao potonuti. U Teheranu se sve više vjeruje da je njihov tanker napadnut. Ali kome to treba i tko bi mogao stajati iza ovako odvažnog napada? Iran, za razliku od drugih, ne optužuje nikoga bez dokaza. Ali analizira i pokušava shvatiti tko je mogao ispaliti dva projektila, kako je navodno proveden napad, na iranski tanker i pogodio dva odvojena spremnika za naftu.

PRVA VERZIJA: SAUDIJSKA ARABIJA STOJI IZA NAPADA

Najjednostavnija stvar koja vam može pasti na pamet je da je napad na iranski tanker nafte odgovor na nedavne napade na skladišta nafte kompanije Saudi Aramco na istoku zemlje. Tada su Saudijska Arabija i Sjedinjene Države gotovo odmah nakon napada nedvosmisleno rekli da iza svega stoji Islamska Republika, iako do sada nisu predstavljeni nikakvi dokazi, a Iran je kategorički odbacio sve optužbe. Štoviše, jemenski Huti su izjavili da je to njihov "rad" i pokazali su projektile i dronove koje su koristili.

Iranski tanker se nalazio oko 100 kilometara od saudijske luke Džeda, a raketni sustavi ove zemlje su lako mogli prijeći nekoliko stotina kilometara, stoga je tehnički i vojno takav napad bio sasvim moguć. Osim toga, Sjedinjene Države mogle bi potaknuti Saudijsku Arabiju da odgovori Iranu zbog nedavnih terorističkih napada i obećati im punu podršku u svemu, uključujući u vojno-tehničkom smislu, pa čak i u otvorenoj obrani. Saudijci su mogli podleći iskušenju da odgovore Iranu i pokažu cijelom svijetu da su oni i dalje glavni u Crvenom moru i da u potpunosti kontroliraju brodove u ovoj regiji.

Ova verzija ima tri nedostatka. Prvo, ako Iran utvrdi da Saudijska Arabija stoji iza raketnog napada, Saudijce ništa neće spasiti od teške odmazde od Irana, čak i uz punu američku vojno-političku potporu. Drugi nedostatak, Crveno more odmah nakon ovog terorističkog napada postaje nesigurna zona, barem za brodski promet, što će najizravnije utjecati na gospodarstvo susjednih država, prije svega na ekonomiju Saudijske Arabije koja ima vrlo dugu granicu s ovim morem. Treće, naftni posao Saudijske Arabije u Perzijskom zaljevu bit će ili obustavljen ili još više kompliciran, jer je Perzijski zaljev gotovo u potpunosti pod kontrolom Irana. Oko 80% saudijske nafte izvozi se kroz Hormuški tjesnac, jer se sva veća nalazišta nafte nalaze se na istoku zemlje, uz obale Perzijskog zaljeva.

Dakle, ova je verzija najjednostavnija, ali i naivnija i najgluplja, jer je mogla biti čin državnog samoubojstva Saudijske Arabiju.

"Sada više nema iluzija. Nakon osam i pol godina rata, sirijski predsjednik Bashar Al-Assad pobijedio je u građanskom ratu u svojoj zemlji", piše izraelski list Haaretz, koji, što je očekivano, ostaje pri tvrdnji da je to bio rat između "režima" i "naoružane oporbe".

Autor članka Anshel Pfeffer, objavljenog jučer, optužio je vlade Sjedinjenih Država, Turske i Izraela da ne čine ništa kako bi spriječile pobjedu sirijske države, dodajući da je odluka Donalda Trumpa da Ankari da zeleno svjetlo za napad na kurdske regije sjeverne Sirije paradoksalno dopustila sirijskom predsjedniku Basharu Al-Assadu da povrati kontrolu nad tim regijama.

Osim Trumpa, Haaretz optužuje i bivšeg predsjednika Obamu za nedjelovanje "kad je bilo pravo vrijeme".

"Obamin više puta ponovljeni razlog da nije djelovao zato što Sjedinjene Države nisu mogle "promijeniti jednadžbu na terenu" jednostavno bombardiranjem režima je da nije bilo nikoga tko bi zamijenio Assada. Ali to je bila namjerno pogrešno prikaziavnje situacije u ranim godinama građanskog rata, kada su visoki časnici i dužnosnici prešli u Slobodnu sirijsku vojsku i imali planove uspostaviti kontrolu nad zemljom", tvrdi Anshel Pfeffer, iako je broj dezertera u sirijskoj vojsci bio relativno mal, obzirom da sunitska populacija čini 75% ukupnog stanovništva zemlje.

"U tom trenutku, uskraćivanje režima njegove zračne vojne prednosti ne bi nužno značilo Assadov skori pad, al je Assad vjerojatno mogao zadržati samo Damask i alavitsku enklavu na obali Sredozemlja. To bi spasilo živote bezbroj sirijskih civila na područjima koja drže pobunjenici i znatno bi otežalo širenje ISIL-a", piše propagandist cionističkog režima u žaljenju što Obama nije napao Siriju do dolaska ruske vojske u rujnu 2015.

"Možda će Obama izraziti kajanje ili pružiti bolje objašnjenje u svojim tek objavljenim predsjedničkim memoarima", nastavlja Anshel Pfeffer.

Haaretz predviđa da će Arapska liga uskoro opet prihvatiti Siriju u svoje redove, jer se velike sile poput Kine pripremaju ponovno uspostaviti suradnju s Damaskom na svim područjima.

Kako je predsjednik Assad pobijedio u ratu? Prema Haaretzu, ruska, a posebno iranska podrška Damasku, igrala je nepobitnu ulogu u sirijskoj pobjedi nad terorizmom.

"Rusija je preuzela oreol vrhovnog posrednika moći na Bliskom istoku", objavio je britanski Telegraf. Članak počinje ovako:

"Status Rusije kao neprikosnovenog posrednika u raspodeli moći na Bliskom istoku zacementiran je nastavkom trijumfalne turneje Vladimira Putina po prestonicama tradicionalno američkih saveznika". "Donald Tramp je Putinu predao Bliski istok na tacni" naslov je kolumne u Telegrafu. "Putin je iskoristio Trampovo povlačenje iz Sirije da dodatno učvrsti ulogu na Bliskom istoku", navodi se u Fajnenšel tajmsu.

Američka štampa citirala je britansku: Putin je sada novi gospodar Srednjeg istoka. Teško nama. No pre nego što donesemo zaključak da je Trampovo izvlačenje poslednjih 1000 vojnika iz Sirije američki Denkerk, potreban je detaljniji osvrt.

MESEC TRIJUMFA

Da, Putin je svoje poteze vešto odigrao. Diplomatskim rečnikom Britanaca, ruski predsednik se "pružio više nego što je dugačak". On se slaže sa svima.

Rado je viđen gost u Iranu kod ajatolaha, redovno se sastaje sa Benjaminom Netanjahuom, dragoceni je saveznik Bašara el Asada, a ove nedelje ugostio ga je i kralj Saudijske Arabije i vladari Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oktobar 2019. godine bio je za njega mesec trijumfa.

Ipak, treba sagledati šta je to što je Putin nasledio i kakve su njegove sposobnosti da igra ulogu posrednika u raspodeli moći na Bliskom istoku. On ima na raspolaganju jednu jedinu pomorsku bazu na Mediteranu, Tartus u Siriji, koja datira još iz 1970. godine, i novu vazduhoplovnu bazu Hmejm, takođe u Siriji.

SAD imaju sedam NATO saveznika na prostoru Mediterana - Španiju, Francusku, Italiju, Hrvatsku, Albaniju, Grčku i Tursku, kao i dva saveznika na Crnom moru - Rumuniju i Bugarsku. Raspolažemo stacioniranom vojskom i bazama u Avganistanu, Iraku, Bahreinu, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Omanu i Džibutiju. Rusija nema na raspolaganju tako impresivnu lepezu vojnih uporišta, ni na Bliskom istoku, niti u Persijskom zalivu.

Naša je ekonomija najveća na svetu, dok je ruska slabija od italijanske i ne čini čak ni deseti deo američke ekonomije. I sada kada smo se povukli iz sirijskog građanskog rata a Kurdi sklopili dogovor sa Damaskom, razmislite koliko je vruć krompir koji smo prebacili u Putinovo naručje. On je sada čovek koji se nalazi između Turske i Sirije.

Mnogo je stvari sa Sirijom za koje ljudi misle da nisu moguće, pa i ta da možete avionom otići u Damask. Naš sagovornik Zlatko Dizdarević, novinar i diplomata, pre nekoliko dana je došao iz Damaska i kaže da tamo vlada optimizam veći nego ranije, da se ljudi osećaju pobednički, ali ne slavljenički.

Kao neko ko se bavi Bliskim istokom skoro 40 godina, Dizdarević odlazi u Damask bar jednom godišnje. Vratio se pre nekoliko dana, tako da je tamo dočekao i početak turske intervencije koja, kako kaže, i nije bila veliko iznenađenje ni za njega, ni za Sirijce. Opisujući svoj poslednji boravak u Damasku, on ističe da taj grad nije ogledalo cele Sirije, nije bio napadnut, bombardovan, osim nekih sporadičnih granata. Nije bio blokiran, imao je komunikaciju i snabdevanje, ali sve je ipak pod pritiskom psihoze rata.

"U principu, vlada jedan veći optimizam nego što je bio ranije, rade restorani, rade prodavnice, ljudi se osećaju pobednički, iako ne i slavljenički zbog činjenice da cela priča još nije završena", rekao je Dizdarević.
Za mnoge je iznenađenje da postoji čak i direktna avionska linija iz nekih evropskih gradova do Damaska, ali ne može se reći da je to redovno i uobičajeno. Uglavnom se ide do Libana, kako je išao i naš sagovornik. Sve se organizuje još pre polaska na put.

Ruski FSB nema problema s većinom pružatelja internetskih komunikacija, osim Telegrama, i to samo zato što aplikacija za razmjenu poruka tvrdoglavo odbija pomoći Rusiji u borbi protiv terorizma, rekao je direktor FSB-a Aleksandar Bortnikov.

Brz razvoj internetske tehnologije pruža ljudima gotovo neograničene mogućnosti, ali također predstavlja velik rizik za nacionalnu sigurnost, rekao je Bortnikov ruskim medijima, dodajući kako je većina internetskih divova i sigurnosnih službi širom svijeta više ili manje "na istoj stranici" što se tiče ovog problema.

"Čovjek mora tražiti kompromis i nije dovoljno da internetski divovi samostalno razotkriju terorističke mreže ili ljude povezane s njima", objasnio je. "Vrlo je važno predati ove podatke ljudima koji s njima redovno rade i znaju što im je činiti."

MOŽE LI BITI SLOBODE BEZ SIGURNOSTI?

Nažalost, postoje izuzeci, prema Bortnikovu, od kojih je jedan Telegram - tvrtka sa šifriranom aplikacijom za razmjenu poruka koja je bila posebno tvrdoglava zbog svog odbijanja suradnje s FSB-om, a sigurnosna služba je jedino s njima imala "ozbiljan sukob" .

FSB je zatražio od Telegrama ključeve za enkripciju radi pristupa porukama osumnjičenih za terorizam. Tvrtka je odbila, tvrdeći kako će time prekršiti prava svojih klijenata. Uslijedila je bitka na sudu čiji je rezultat bio blokiranje Telegrama u Rusiji, a blokada traje od travnja 2018. godine.

Međutim, prema riječima direktora FSB-a, to zapravo nema toliko veze sa zaštitom privatnosti kojima se Telegram ponosi. "Telegram djeluje na teritoriju drugih država i surađuje s njihovim sigurnosnim službama, posebno pružajući im pristup njegovim resursima", rekao je Bortnikov.

Španjolske vlasti objavile su da je tokom treće noći nereda, koji su bili najnasilniji do sada, ozlijeđeno 80 ljudi, među kojima je 46 policajaca, prenosi Anadolija.

Ured španjolskog premijera Pedra Sancheza potvrdio je da su uhapšene 33 osobe, te da su njih četiri zadržane u pritvoru pod optužnicom za narušavanje javnog reda i mira.

Sanchez je u međuvremenu na sastanak pozvao stručnjake iz ministarstva unutarnjih poslova i drugih ministarstava radi analize sigurnosne situacije u sjeveroistočnoj regiji.

Prosvjednici su i četvrtak počeli novim blokadama cesta u Kataloniji, a blokirana je i glavna autocesta koji vodi prema Francuskoj.

Istovremeno, veliki broj građana nezadovoljnih presudom katalonskim čelnicima mirno maršira prema glavnom katalonskom gradu Barceloni, gdje štrajkaju studenti, kojima se u petak planiraju priključiti radnički sindikati.

Zapaljeni automobili i postavljene barikade

Predsjednik katalonske Vlade Quim Torra upozorio je ranije kako se među prosvjednicima u Kataloniji nalaze ubačene osobe i provokatori, koji nastoje kompromitirati nenasilni pokret za nezavisnost.

Treći dan uzastopno došlo je do masovnih sukoba prosvjednika s interventnom policijom, prenosi Hina.

U Barceloni su zapaljeni automobili i postavljene barikade, a katalonska policija je priopćila kako su prvi put bačeni na nju i "Molotovljevi kokteli".