Ministarstvo pravde Rusije uvrstilo je na spisak stranih agenata i Fond za borbu protiv korupcije, čiji je osnivač ruski opozicionar Aleksej Navaljni. Protiv Fonda je ranije pokrenut krivični postupak zbog pranja veće sume novca.


Kako je saopšteno iz Ministarstva, njihova odluka nije povezana sa istragom Istražnog komiteta, koji je u avgustu pokrenuo krivični postupak protiv Fonda za borbu protiv korupcije.

Iz Istražnog komiteta je saopšteno da su lica povezana sa radom Fonda, kao i zaposleni od 2016. do 2018. godine primili oko milijardu rubalja, a novac je stečen ilegalnim putem.

Novac je preko bankomata prebacivan u razne banke, a zatim na račune Fonda.

"Tokom kontrole aktivnosti organizacije, koje je sprovela Glavna direkcija Ministarstva pravde Rusije za Moskvu, ustanovljeno je da ona pokazuje znakove neprofitne organizacije, koja obavlja funkcije stranog agenta", navodi se u saopštenju koje je objavljeno na sajtu Ministarstva pravde Rusije.

Međutim, iz Fonda za borbu protiv korupcije više puta su tvrdili da ta organizacija ne dobija sredstva iz inostranstva. Osnivač fonda Aleksej Navaljni i direktor Igor Ždanov su kao odgovor na odluku Ministarstva pravde izjavili da su transakciju svih sredstava navodno izvršili državljani Rusije.

Prema saopštenjima Ministarstva pravde Rusije, oni imaju sve dokaze o stranom finansiranju organizacije.

Ukrajina je u srijedu odbila povući svoje vojnike s nemirnog istoka, objavivši kako je to drugi put ovaj tjedan da proruski separatisti svojim topničkim napadima sprječavaju provedbu dogovora o uspostavi mira u toj regiji.

Moskva pak tvrdi da su vrata i dalje otvorena za novi susret čelnika Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke na kojem bi se trebalo razgovarati o dovršavanju petogodišnjeg sukoba u regiji Donbas u kojima je, prema procjenama promatrača Ujedinjenih naroda, poginulo više od 13 tisuća ljudi.

Pregovarači Ukrajine, Rusije i pobunjenika su se ovaj mjesec usuglasili da će Kijev pobunjenoj regiji dati poseban status i da će se tamo održati lokalni izbori. Pod dogovorom se pobunjeničke i ukrajinske snage trebaju povući s područja.

No još uvijek nije jasno kako će te točke biti provedene, a zastoj u onoj najjednostavnijoj - povlačenju vojnika - pokazuje kako je rješenje za sukobe i dalje daleko.

Povlačenje je prvo zakazano za ponedjeljak, a potom odgođeno do srijede. Sada je opet odgođeno zbog topničkih napada pobunjenika, rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva obrane, dodavši kako je za povlačenje nužno poštivanje prekida vatre od barem tjedan dana.

U Ekvadoru se održavaju masovni prosvjedi na kojima ljudi traže svrgavanje Lenina Morena, osobe koja je nakon bivšeg predsjednika Rafaela Corree nevjerojatnom prijevarom došla na vlast i Juliana Assangea predao Londonu u zamjenu za kredit Međunarodnog monetarnog fonda.

Prosvjede su izazvale "vrijedne inicijative" Lenina Morena kao ukidanje subvencija za gorivo za prijevoznike, što je prema vladi trebalo uštedjeti 1,4 milijarde dolara proračunskog novca. Reforme su provedene u sklopu "provedbe preporuka MMF-a". Do početka prosvjeda je Morenov rejting u Ekvadoru pao ispod 14%.

Nikad ne potcenjuj moć bumeranga. Prestolonaslednik Muhamed bin Salman (MBS), de fakto glava vladajuće dinastije Saud, upravo zuri u taj zloslutni, kobni ambis koji su otvorili Huti iz Jemena.

Proteklog vikenda, portparol Oružanih snaga Jemena general Jahja al-Sari, hladnokrvno je objasnio kako je Ansaralah, poznat još i kao pobunjenički pokreti Huta, uz pomoć onoga što Jemenci nazivaju "narodni odbori" (oružane grupe jemenskih plemena kao zamena za oružane snage; prim. prev.) zarobio tri saudijske brigade sa ukupno 2400 zapuštenih, dezorganizovanih vojnika, a uz to i plaćenike iz Jemena i Sudana, kao i nekoliko stotina borbenih vozila. Prema tvrdnjama Ansaralaha, ubijeno je najmanje 500 saudijskih vojnika. (Zvanični predstavnik oružanih snaga koalicije predvođene Saudijskom Arabijom odbacio je takve navode.)

Bio je ovo deo operacije odlučno nazvane "Božija pobeda" sprovedene u provinciji Nardžan, u Saudijskoj Arabiji, severno od granice sa Jemenom. Huti, koji su u taktičkom i strateškom smislu puno naučili od boraca Hezbolaha, pohvalili su snage mudžahedina i "narodnih odbora" koji su učestvovali u operaciji "Božija pobeda".

LOŠA VEST ZA MONARHIJU

Pukovnik Pat Leng iznosi u svom blogu prilično korisno zapažanje u vezi zarobljenih saudijskih vozila. Neka od njih su pripadala Saudijskoj nacionalnoj gardi (SANG): "Pretpostavljam da su ove trupe bile u sastavu modernizovane SANG, na čijoj obuci i opremanju su SAD predano radile više od 50 godina. Tako olaka predaja ovih Beduina jako je loša vest za saudijsku monarhiju."

Nardžan, mesto ove uspešne racije, je provincija sa većinskim šiitskim stanovništvom. Ali za razliku od Istočne provincije, gde je stacionirana glavnina saudijske naftne industrije i gde su zastupljeni Dvanaesto-imamski šiiti (pristalice vere o dvanaestorici imama, koji iščekuju ponovni dolazak poslednjeg od njih, Mahdia, koji će svet učiniti pravednijim) u Nardžanu su većina ismailiti. Oni su se donedavno delimično prilagođavali dinastiji Saud, snažno anti-šiitski nastrojenoj. Ali više ne. Kao što sam već izveštavao, uspeh sve smelijih operacija Huta unutar Saudijske Arabije moguć je isključio uz pomoć temeljnih informacija sa terena.

Prema brojnim izveštajima, talas protesta koji su 1. oktobra izbili širom Iraka imali su za posledicu desetine mrtvih civila i nekoliko stotina povređenih demonstranata. U izveštaju TV stanice Al Arabija, aktivisti za ljudska prava izneli su tvrdnje da je tokom protesta najmanje 100 ljudi izgubilo živote, dok je oko tri hiljade povređeno.

Nemiri koji su izbili usled ogorčenosti lokalnog stanovništva zbog masovne korupcije, visoke stope nezaposlenosti, čestih nestašica struje i vode, ubrzo su prerasli u poziv za ostavkom aktuelne vlade, praćen svakojakim drugim političkim zahtevima. Uprkos pokušajima lokalnih vlasti da uspostave red i mir, uvodeći policijski čas, intenzitet protesta nije opao. Ulicama se kotrljaju zapaljene gume, dok demonstranti napadaju aerodrome i zgrade državnih institucija.

"POBUNA IZGLADNELIH"? TEŠKO

Egipatski list "Sasapost" navodi da se ovako masovni pokret nije video u Iraku još od pokušaja Iračana da odbiju napade SAD na njihovu državu. Demonstracije su preplavile sve velike gradove u zemlji, osim onih u severnim i zapadnim delovima koji su i dalje pod kontrolom ISIS-a.

Iako Al Džazira navodi da se ovi protesti odvijaju bez vođstva (da su spontani), nemali broj arapskih posmatrača su već izrazili svoje sumnje u verodostojnost ovakvih tvrdnji. Prema njihovom mišljenju, "pobuna izgladnelih" ne može ličiti na oružani napad na policiju i snage reda, jer su se pojavili izveštaji o tome da su tokom nemira jedinice ministarstva unutrašnjih poslova pretrpele određene gubitke.

Većina onih koji protestuju su mladi ljudi, ispod 20 godina starosti. Stoga ih nije jednostavno okarakterisati kao religiozne konzervativce i teško je osumnjičiti ih da su pod uticajem sveštenih lica. Tokom prethodnih nekoliko nedelja, njihovi su zahtevi pretrpeli krupne izmene i jasno je da se takva tranzicija mogla dogoditi jedino uz blagoslov i uticaj nekog stranog faktora.


Ono što je počelo kao nastojanje mladih ljudi da izraze nezadovoljstvo postojećom socijalnom politikom, uzurpiraće besna rulja kroz skandiranje ekstremnih političkih zahteva, kao što su zamena parlamentarne republike predsedničkom i silazak sa vlasti Adil Abdula-Mahdi al Muntafikija, na čije bi mesto došao general Abdul Vahab al-Saidi, bivši šef Iračke antiterorističke službe.

U više od 20 ukrajinskih gradova održani su mitinzi protiv "Štajnmajerove formule" o Donbasu, prenosi televizija "Prjamoj".

Oko deset hiljada protivnika sporazuma okupilo se na glavnom trgu Kijeva — Majdanu, a zatim zapalilo baklje i u koloni se uputilo ka kancelariji Vladimira Zelenskog. Demonstranti su tražili da predsednik "ne pređe crvenu liniju" tokom rešavanja sukoba na istoku zemlje.

u Harkovu je na protest izašlo više od 500 ljudi. Demonstranti su uputili apel regionalnom savetu da se održi vanredna sednica, kako bi lokalne samouprave iznele svoje mišljenje o dogovorenoj "Štajnmajerovoj formuli".

​Skupovi su takođe održavani u Lavovu, Odesi, Užgorodu, Nikolajevu, Hersonu, Mariupolju, Ternopolju, Rovnu, Hmeljnickom, Kropivnickom, Dnjepru (bivši Dnjepropetrovsk) i u drugim gradovima.

"Štajnmajerova formula"

Protestne akcije u Ukrajini počele su 2. oktobra, dan nakon što je Zelenski objavio o saglasnosti sa "Štajnmajerovom formulom".

"Ona podrazumeva održavanje izbora na teritorijama koje nisu pod kontrolom Kijeva u Donjeckoj i Luganskoj oblasti, u skladu sa Ustavom Ukrajine, nakon čega bi trebalo da na snagu stupi Zakon o specijalnom statusu Donbasa, ukoliko posmatrači OEBS-a konstatuju da su izbori održani prema standardima organizacije", izjavio je šef ukrajinske države.

Dokument će izraditi Vrhovna rada i o njemu će se javno raspravljati.

Nakon razgovora s turskim predsjednikom Erdoganom i prešutnog zelenog svjetla Bijele kuće Ankari da pokrene kampanju protiv sirijskih Kurda na sjeveru zemlje, Donald Trump je izjavio da je vrijeme da se američki vojnici vrate kući iz ove arapske zemlje.

Američki predsjednik Donald Trump, komentirajući situaciju u Siriji, rekao je da je vrijeme da se Sjedinjene Države "izvuku iz ovih beskrajnih ratova i vrate američku vojsku kući".

"SAD su trebale biti u Siriji 30 dana. Ostali smo i tonemo sve dublje i dublje u bitku bez ikakvih razloga. Ali došlo je vrijeme da se izvučemo iz ovih smiješnih beskrajnih ratova i vratimo naše vojnike kući", napisao je američki predsjednik na svom Twitteru.

Na ovogodišljoj Općoj skupštini Ujedinjenih naroda smo imali prilike svjedočiti nevjerojatnoj aroganciji Sjedinjenih Država, koje iranskom ministru vanjskih poslova Mohamadu Javadu Zarifu nisu dozvolile da posjeti prijatelja u bolnici, a zabranile su ulazak u SAD za nekoliko članova ruskog izaslanstva koji su trebali sudjelovati u zasjedanju, čime je Washington prekršio svoje međunarodne obveze. I ranije je bilo ovakvih slučajeva s izaslanicima s Kube ili drugih "nepoćudnih zemalja", iako UN predviđa da SAD kao domaćin nemaju ovlasti braniti pravo dolaska bilo kome kome Ujedinjeni narodi daju akreditaciju za sudjelovanje u ovom i sličnim događajima.

No, ovakve akcije Washingtona svjedoče da je raspad carstava u tijeku, a on obično započinje nezapaženo. Naravno, carstva padaju glasno, ali sam proces razgradnje je većini u početku nevidljiv.

Dakle, kolaps američke hegemonije je prisutan, gotovo nevidljiv golim okom, ali se odvija vrlo brzo.

Zamislite, vođa male, ali ponosne Sjeverne Koreje, Kim Jong-un, prvo je odbio predsjednika "velikih" Sjedinjenih Država Donalda Trumpa prije nešto više od godinu dana.

Potom je godina započela ultimatumom Sjedinjenih Država Venezueli, kojeg su podržali sve europski sateliti Washingtona.

"Dajemo vam tjedan dana da priznate našu marionetu kao legitimnog predsjednika Venezuele, u suprotnom ...", rekli su. Pa što? To je postao prilično dugi tjedan za Amerikance. Prošlo je već devet mjeseci, a ništa se nije dogodilo.

Bolton je na Twitteru slao zastrašujuće slike s bombarderima Maduru, iako više ne odlučuje ni o čemu.

Zbog toga je Maduro, još uvijek zakoniti predsjednik zemlje, prošlog tjedna odletio posjetiti Putina, a Bolton je otpušten s položaja prije mjesec dana.

Već je dosadno i spominjati kako se uskoro nećemo ni sjećati imena svih onih koji su prijetili da "Assad mora otići".

Nakon neuspjeha venecuelanske avanture, a posljednji, vrlo jadan pokušaj da se tamo nešto napravi bio je početkom lipnja, uslijedila je verbalna agresija na Iran. Svima onima koji ne podržavaju politiku Washingtona je poručeno: "Sada, ako se ne složite s našim uvjetima, napustit ćemo vas."

Nasilni prosvjedi potresaju Irak. Ljudi koji su izašli na ulice se bune protiv korupcije i nezaposlenosti, što je njihovo pravo, ali je situacija u zemlje takva, čak i gora, od okupacije 2003. godine.

Naravno, to ne znači da se stanje ne mora poboljšati, ali je zanimljivo da se to događa u vrijeme kada se utjecajni klerik Moqtada Al-Sadr još jednom javno priklonio Iranu, a ostatak parlamenta, uključujući vladu Adila Abdula Mahdija, također gradi bliske veze s Islamskom Republikom, dok s Amerikancima surađuju tek onoliko koliko nalaže sporazum o suradnji dviju zemalja potpisan u vrijeme okupacije i prvih marionetskih vlada Ayada Allawija i Ibrahima Al-Jaafarija.

Kako nijednoj od vladajućih frakcija nije u cilju destabilizacija zemlje, pitanje je kome odgovara kaos u Iraku, koji je do danas odnio skoro četrdeset života. U zemlji je uveden policijski sat i izvanredne mjere sigurnosti.

VIDEO: Prosvjedi u Iraku

Bio je januar 2017. godine, Donald Tramp još nije formalno preuzeo mesto predsednika SAD, kada mu je Čak Šumer, vođa demokrata u Senatu, pripretio: "Ako se suprotstavite obaveštajnoj zajednici, ona ima mnoštvo načina da vam uzvrati". Ova pretnja — nije to bilo dobronamerno upozorenje — kao da je počela da se ostvaruje...

Anonimni uzbunjivač, za koga se ispostavilo da je zvaničnik američke Centralne obaveštajne agencije, podneo je prijavu protiv Trampa, sa tvrdnjom da je zloupotrebio svoju funkciju pokušajem da "stranu zemlju privoli da se umeša" u predsedničke izbore u SAD iduće godine.

I to tako što je od predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog u telefonskom razgovoru 25. jula zatražio da istraži ulogu koju je krajem 2015. i početkom 2016. godine tadašnji potpredsednik SAD i vodeći među predsedničkim kandidatima demokrata Džozef Bajden imao u smenjivanju ukrajinskog tužioca Viktora Šokina — koji je istraživao poslovanje kompanije "Burizma", u čijem je bordu direktora sedeo Džozefov sin Hanter Bajden, uz platu od 50.000 dolara mesečno.

Ova prijava "uzbunjivača" iz CIA poslužila je demokratama da prošle nedelje pokrenu proceduru impičmenta — opoziva Donalda Trampa sa predsedničke funkcije. Čitava stvar je u javnost lansirana preko "Vašington posta", lista u vlasništvu Džefa Bezosa, koji je, preko svoje kompanije "Amazon", sa CIA povezan ugovorom vrednim 600 miliona dolara.

Tramp, sa svoje strane, uzvraća: "Što više saznajem, dolazim do zaključka da ovo što se sada događa nije impičment, već puč, čiji je cilj da se narodu oduzmu njegova moć, njegovi glasovi (...) i bogomdana prava građana Sjedinjenih Američkih Država".

Štaviše, dodaće Tramp, "kao predsednik Sjedinjenih Država imam apsolutno pravo, možda čak i dužnost, da istražim korupciju, što uključuje i pozive drugim državama da nam pomognu". A među državama čiju je pomoć u istrazi korupcije Bajdenovih Tramp i javno zatražio, pored Ukrajine, jeste i Kina, u kojoj je Hanter Bajden 2013. godine pokrenuo investicioni fond, samo 10 dana pošto ju je posetio u sklopu zvanične delegacije koju je predvodio njegov otac Džozef, tadašnji potpredsednik SAD...