Govoreći na drugoj konferenciji "Jedan pojas - jedan put" u Pekingu, na kojoj je sudjelovalo 37 čelnika država, predsjednik Rusije Vladimir Putin je objavio namjeru da ujedini ruski Sjeverni morski put s kineskim Pomorskim putem svile. Ova najava ne bi trebala biti iznenađenje za bilo koga tko je obraćao pozornost na blisko strateško zbližavanje između dviju zemalja, još od objave saveza između Euroazijske ekonomske unije i inicijative Novog puta svile.

Proširenje pomorskog dijela kineskog infrastrukturnog mega-projekta puta predstavlja snažan poticaj za transformaciju posljednje neistražene granice na Zemlji, pretvarajući Arktik iz geopolitičke zone sukoba u novu paradigmu međusobne suradnje i razvoja.

"Koncepti Velikog euroazijskog partnerstva i Novog puta svile ukorijenjeni su u principima i vrijednostima koje svatko razumije. Te vrijednosti su prirodne težnje naroda da žive u miru i harmoniji, da imaju koristi od slobodnog pristupa najnovijim znanstvenim dostignućima i inovativnom razvoju, uz očuvanje svojih kultura i jedinstvenih duhovnih identiteta. Drugim riječima, ujedinjuju nas dugoročni strateški interesi", rekao je Vladimir Putin.

Nekoliko tjedana prije ovog govora je Rusija na konferenciji "Arktik - Teritorij dijaloga" predstavila hrabar plan za razvoj Arktika. Ovaj hrabri plan je povezuje s Velikim euroazijskim partnerstvom, ali ne samo proširivanjem cesta, željeznica i novih gradova na Daleki istok, nego i širenjem znanosti i civilizacije na teren koji se dugo smatralo potpuno negostoljubivim. Na ovoj arktičkoj konferenciji su Kina i Rusija potpisale prvi sporazum o znanstvenoj suradnji, uz uspostavu "Kinesko-ruskog Arktičkog istraživačkog centra", koji će raditi kao dio Polarnog puta svile.

Inicijativa"Jedan pojas - jedan put" je već je osvojila veći dio Afrike, jer željeznica, luke i ostala infrastruktura povezani s inicijativom daju dašak svježeg zraka zemljama koje su dugo bile taoci diktata MMF-a i Svjetske banke.

Zaključci zvaničnog izveštaja Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OZHO) o hemijskom napadu u sirijskom gradu Duma ne odgovaraju stvarnosti i protivreče inženjerskoj ekspertizi, priznao je ekspert organizacije Ien Henderson.

OZHO je 1. marta objavila izveštaj o rezultatima istrage o incidentu u Dumi, u Istočnoj Guti, 7. aprila 2018. godine, u kojem se tvrdi da je u napadu korišćena "toksična hemijska supstanca... verovatno hlor".

U dokumentu je navedeno da su baloni s hlorom bili bačeni iz vazduha, što je pojedinim zapadnim zemljama omogućilo da za napad optuže sirijsku avijaciju.

Hendersonovi zaključci, međutim, negiraju ove podatke.

"Posmatranja na dva mesta događaja, zajedno s analizom koja je usledila, vode pretpostavci da su baloni, najverovatnije, bili položeni (na zemlji), a da nisu izbačeni iz vazduha", naveo je ekspert u svojoj inženjerskoj proceni.

U dokumentu je navedeno da je grupa stručnjaka na čelu s Hendersonom obavila niz testova uz pomoć kojih je rekonstruisana situacija.

Eksperti su zaključili da se u jednom od navodnih slučajeva hemijskog napada tragovi od udara posude u kojoj je tobože bila otrovna supstanca ne poklapaju s oštećenjima na betonskom krovu na mestu događaja.

Analiza drugog mesta, gde je posuda s gasom pronađena na krevetu u jednoj od prostorija, pokazala je da je ventil balona ostao netaknut, što je nemoguće ako je prošao kroz tavanicu.

"U ovoj etapi inženjerska podgrupa misije za utvrđivanje činjenica OZHO ne može da se uveri u to da su baloni bili izbačeni iz vazduha. Razmere, karakteristike, spoljni izgled cilindara i mesto događaja nisu odgovarali onome što smo očekivali da vidimo u slučaju da su bili izbačeni iz vazduha. U svakom slučaju alternativna hipoteza je davala jedino istinito objašnjenje na osnovu posmatranja na mestu", navedeno je u proceni.

Ministri vanjskih poslova Vijeća Europe usuglasili su deklaraciju koja Rusiji otvara povratak u tu organizaciju za zaštitu ljudskih prava, riješivši spor zbog ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, ali njihov je dogovor razljutio službeni Kijev.

Dogovor je rezultat napora Francuske i Njemačke da se postigne kompromis 47 država članica i znači da će Rusija vjerojatno sudjelovati na sastanku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u lipnju u Strasbourgu, kada će se birati novi glavni tajnik Vijeća Europe i suci Europskog suda za ljudska prava.

Rusija je kazala da će zahvaljujući dogovoru nastaviti plaćati obveze koje proizlaze iz članstva, a prekinula ih je prije gotovo dvije godine pošto su joj bila suspendirana glasačka prava zbog aneksije Krima.

Ukrajina je pokušala blokirati dogovor u čemu je imala potporu još šest zemalja, ali nije uspjela. Dogovor je usvojen kvalificiranom većinom, kazali su diplomati.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozdravio je dogovor.

"Ne namjeravamo izići iz Vijeća Europe kako neki pokušavaju sugerirati šireći neistinite glasine. I ne odbijamo ispuniti bilo kakve obveze, uključujući financijske", rekao je u Helsinkiju, gdje je sastanak održan. Finska trenutačno predsjeda tom najstarijom europskom organizacijom.

Francuska i Njemačka borile su se da Rusija ostane članica jer bi u protivnom bilo teže kazneno je goniti zbog kršenja ljudskih prava.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin bojkotirao je sastanak u petak.

Sirijski režim, uz rusku podršku, vodi "namjerni i sustavni napad" na medicinske strukture na sjeverozapadu Sirije, upozorio je Amnesty International i pozvao UN da okonča te "zločine protiv čovječnosti", a UN-ovi čelnici upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Idlibu.

Dvojica čelnika Ujedinjenih naroda u petak su upozorila da ako se nastave nasilja koja su se udvostručila od kraja travnja, prijeti opasnost izbijanja "humanitarne katastrofe" u sirijskoj pokrajini Idlib.

"Pozivamo sve strane na prekid neprijateljstava", rekla je Amerikanka Rosemary DiCarlo, zamjenica glavnog tajnika UN-a za vanjske poslove.

"Prijeti humanitarna katastrofa", istaknula je tijekom drugog zasjedanja u tjedan dana. Desetog svibnja se na prvom sastanku iza zatvorenih vrata Rusija, koja podržava režim u Damasku, suprotstavila zajedničkom stajalištu Vijeća sigurnosti o okončanju sukoba.

80.000 osoba nema gdje otići

Zamjenik glavnog tajnika UN-a za vanjske poslove Britanac Mark Lowcook je govorio o "strašnoj eskalaciji i oko 80.000 osoba koje nemaju gdje otići".

Vijeće sigurnosti UN-a sazvalo je za petak sastanak zbog pogoršanja stanja u pokrajini Idlib, koju su vlast Bašara al-Asada i rusko zrakoplovstvo posljednjih tjedana bombardirali.

Na meti napada su bili uglavnom jug Idliba i sjever susjedne regije Hame, teritoriji koje kontrolira Hajat Tahrir al-Šam, bivši sirijski ogranak al-Kaide i druge džihadističke skupine.

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton želi uvući SAD u rat s Iranom, piše Ben Armbruster u kolumni za Guardian.

Znamo to jer se zalaže za napad na Iran već godinama.

Tako je Bolton 2008., tada kao veleposlanik SAD-a u UN-u, u intervjuu za Fox News komentirao kako je ograničena vojna akcija protiv Irana "najrazboritija stvar koju mogu napraviti". I tada su, naime, mediji izvještavali da SAD priprema plan o mogućem "kirurškom udaru" na Iran.

2015., kad su se tenzije s Iranom opet dramatično zaoštrile zbog izvještaja da ta zemlja obogaćuje uranij u vojne svrhe, radi razvoja nuklearnog oružja, Bolton je opet imao isto rješenje za iranski problem. "Da zaustavimo iransku bombu, bombardirajmo Iran", glasio je naslov njegove kolumne u New York Timesu koju je tada napisao.

Bolton 2015: Da zaustavimo iransku bombu, bombardirajmo Iran

Vojnom akcijom, odnosno zračnim ili raketnim udarima protiv iranskih nuklearnih i raketnih postrojenja, tada je prijetio i Izrael, tvrdeći da je to jedini način da se spriječi Iran da postane nuklearna sila.

Diplomacija je ipak pobijedila vojnu opciju kad je administracija Baracka Obame s Iranom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Francuskom, Rusijom i Kinom ispregovarala sporazum prema kojem je Iran pristao zamrznuti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

No sporazum je naišao na žestok otpor i ostrašćene kritike američkih republikanaca, kao i trenutnog predsjednika Trumpa, koji je prošle godine povukao SAD iz sporazuma. A Bolton je u međuvremenu nastavio zagovarati udar na Iran i smjenu režima.

"Ponašanje i ciljevi (iranskog) režima neće se promijeniti i stoga je jedino rješenje promijeniti sam režim. I zato ćemo, prije 2019., mi ovdje prisutni slaviti u Teheranu. Hvala vam", rekao je na govoru pred pripadnicima ljevičarsko-sektaške oporbene iranske skupine Narodni mudžahedini Irana. Ova je skupina, inače, bila na američkom popisu terorističkih organizacija do 2012., a na europskom do 2009.


A sve što je Trumpova administracija učinila u vezi Irana dosad, posebno otkad je Bolton došao na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost u travnju prošle godine, mora se gledati kroz ovu prizmu - uključujući alarmantno zveckanje oružjem posljednja dva tjedna, piše kolumnist Guardiana.

Ruski Centar za pomirenje zaraćenih strana u Siriji upozorava da pripadnici Nusre planiraju da u Idlibu insceniraju novi hemijski napad na civile kako bi za to optužili ruske vojne snage.

Reditelji-teroristi planiraju da organizuju snimanje svoje tragične predstave sa lokalnim glumcima i da je premijerno prikažu na društvenim mrežama i u zapadnim medijima.

Izjava nemačke kancelarke Angele Merkel da Evropska komisija neće biti u mogućnosti da zaustavi izgradnju gasovoda "Severni tok 2" uprkos novoj direktivi govori o tome da Nemačka štiti svoje interese i da neće dozvoliti da ovaj projekat bude zaustavljen, kao što je bio slučaj sa "Južnim tokom".

Ruski analitičari veruju da iza pokušaja da se zaustavi realizacija projekta "Severni tok 2" stoje SAD, koje su i ranije pozivale EU da odustane od saradnje sa Rusijom u energetskom sektoru. Amerikanci se oštro protive "Se­ver­nom to­ku 2", gasovodu ko­ji bi trebalo da ru­ski prirod­ni gas do­sta­vlja­ Ne­mač­koj kroz Bal­tič­ko more, zbog navodne brige za "evrop­sku energetsku bez­bed­nost i stabil­nost".

Vašington i Brisel zastupaju stav da će se izgradnjom tog gasovoda povećati zavisnost Evrope od Rusije i da bi to moglo da bude političko oružje protiv SAD i onih snaga u EU koje Rusiji uvode ekonomske sankcije zbog Ukrajine.

Irak ne želi "razorni" novi rat na Bliskom istoku i neće dopustiti SAD-u da koriste njegov teritorij za vojne akcije protiv susjednog Irana, izjavio je Bagdadski veleposlanik u Moskvi

"Irak je suverena nacija. Nećemo dopustiti SAD-u da koriste naš teritorij" - izjavio je irački izaslanik u Rusiji Haidar Mansour Hadi novinarima na konferenciji za novinare u Moskvi, na pitanje o stavu Iraka o rastućoj napetosti u regiji, potaknutom svađom između Washington i Teherana.

Veleposlanik je izrazio nadu da se "ništa neće dogoditi", dodajući kako njegov narod "ne želi novi rat u regiji."

Također je kazao kako bi Bagdad mogao pokušati iskoristiti svoje bliske veze sa SAD-om i Iranom kako bi ublažio taj problem napetosti.

"Irak je jasno stavio do znanja da želi biti dio rješenja, a ne dio problema."

Njegove su riječi uslijedile zbog bojazni da se na Bliskom istoku stvara novi rat. U srijedu su Sjedinjene Države naredile djelomičnu evakuaciju svog veleposlanstva u Bagdadu i konzulat u Erbilu, u iračkom Kurdistanu, nakon što je državni tajnik Mike Pompeo tvrdio da "iranske aktivnosti" ugrožavaju američke baze i vojnike u Iraku.

Taj potez potaknuo je Njemačku i Nizozemsku da zaustave svoje misije u Iraku s ciljem obuke lokalnih snaga.

Prošlog tjedna je američki državni tajnik Mike Pompeo posjetio Bagdad, kazavši novinarima da su SAD zabrinute da bi navodno povećane aktivnosti Irana mogle ugroziti suverenitet Iraka.

Napetosti između Washingtona i Bagdada rasplamsale su se nakon što su se SAD jednostrano povukle iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i ponovno uvele sve sankcije protiv Teherana, pri čemu su zaprijetile i drugim zemljama koje su nastavile trgovati s Iranom, uz neke restriktivne mjere.

Američki povećani pritisak razljutio je Teheran. Nedavno je iranski vrhovni vođa Ajatolah Ali Khamenei izjavio kako njegov narod neće ući u bilo kakve razgovore s Washingtonom o bilo kakvom novom nuklearnom sporazumu. Izrazio je uvjerenje da se dva naroda neće upustiti u vojni sukob jer niti jedna strana "ne traži rat".

Ako bismo podvukli crtu, jedini uspesi kojima bi se Amerika mogla podičiti tokom Trampovog predsedničkog mandata su upad u jednu ambasadu i jedan konzulat na svojoj teritoriji. Sve ostalo su otvorena pitanja i sukobi, od kojih su neki ozbiljne pretnje po svetski mir.

Upad američkih vlasti u Ambasadu Venecuele u Vašingtonu i njena predaja predstavnicima samoproglašenog venecuelanskog predsednika Huana Gvaida, predstavljeni su kao veliki diplomatski i politički uspeh.

Gvaidov predstavnik u Vašingtonu Karlos Vekio egzaltirano je u saopštenju objavio da je sledeća na redu za oslobođenje sama Venecuela. Međutim, cinici bi, vodeći se komentarima Trampa i njegovih visokih zvaničnika da su u pogledu Venecuele "sve karte na stolu", odmah primetili da je upad u Ambasadu Venecuele ostvarivanje Trampovih pretnji vojnom intervencijom tamo gde je ona jedino moguća - na jedinoj teritoriji Venecuele u SAD.

Iako svi izjavljuju kako rata između Sjedinjenih Država i Irana neće biti, iz prostog razloga što bi takav sukob bi značio početak globalne katastrofe, sučeljavanje dvije zemlje svakim danom ima sve izraženije vojne okvire. Obje strane pokazuju povećanu aktivnost na mjestima potencijalnih oružanih sukoba na Bliskom istoku, posebno u zoni Perzijskog zaljeva.

Pentagon je tamo poslao napadačke snage američke mornarice predvođene nosačem zrakoplova USS Abraham Lincoln i strateške bombardere B-52 koji se raspoređeni u bazi Al-Udeid u Kataru. Američka vojska također razmatra mogućnost jačanja svojih snaga u blizini Hormuškog tjesnaca s protuzračnim sustavima Patriot i raketnim obrambenim baterijama koje su već raspoređene u Kataru, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kroz Hormuški tjesnac prolazi petina nafte koja se troši u svijetu, ali i više od 30% iranskog proračunskog prihoda. Ulozi za Washington i Teheran, kao i za njihove saveznike i partnere u regiji, previsoki su. Time se scenarij sukoba između dvije zemlje pretvara u dramu, koja sve više poprima fatalni karakter.

Visoki predstavnik američkog ministarstva obrane je ranije izvijestio o pripremi administracije predsjednika Donalda Trumpa za stvaranje "ažuriranog vojnog plana" koji predviđa slanje do 120 000 američkih vojnika na Bliski istok. Prema planovima Washingtona, "ove bi trupe bile upućene u regiju u slučaju da Iran napadne na američke snage na Bliskom istoku ili ako Teheran ubrza proces stvaranja nuklearnog oružja". Tako je barem, pozivajući se na svoje izbore, 13. svibnja izvijestio je list The New York Times.

Američki list navodi kako je vršitelj dužnosti američkog ministra obrane Patrick Shanahan taj plan 9. svibnja predstavio na sastanku Trumpovih glavnih pomoćnika. Među nazočnima na sastanku bili su predsjednički savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, direktorica CIA-e Gina Haspel , ravnatelj Nacionalne obavještajne službe Dan Coats i glavni zapovjednik Združenog stožera, general Joseph Dunford. The New York Times navodi kako su predstavljeno planovi za daljnje američke akcije u iranskom smjeru bili "detaljni", a najkonkretniji scenarij je predviđao "raspoređivanje 120 000 vojnika, što bi trajalo tjednima ili mjesecima".

Kasnije je Trump osobno porekao navode američkog lista, nazivajući ih "izmišljotinama". U isto vrijeme je američki čelnik naglasio "da će, ako bude potrebno, poslati mnogo više trupa u regiju", baš kao što je naveo NYT.

Iran govori o nemogućnosti Sjedinjenih Država da vode "totalni rat" protiv Islamske Republike. U Teheranu vlada uvjerenje kako Amerikanci vode najviši oblik "psihološkog ratovanja", a paralelno su pokrenuli ekonomski rat protiv Irana, koji je svakako velika regionalna sila. Teheran vjeruje kako SAD sa svom vojnom silom u doglednoj budućnosti nisu spremne za otvoreni oružani sukob protiv Irana.