Ko gura Ameriku nazad na Bliski istok, da se bori u novom i širem ratu od onih koje je već vodila u ovom veku?
Govoreći na državnoj televiziji o izgledima za rat u Zalivu, iranski vrhovni vođa ajatolah Hamnej kao da je odbacio tu ideju. Neće biti rata...mi ne tražimo rat, a ni Amerikanci. Oni znaju da to nije u njihovom interesu".

Ajatolahova analiza o tome da rat nije u interesu ni jedne ni druge države je tačna. Razmislite o posledicama rata sa Sjedinjenim Državama za njegovu zemlju.

Stotine iranskih brzih brodova i pregršt podmornica bi bilo potopljeno. Iranske luke bi bile minirane ili blokirane. Izvoz nafte i prihodi od nafte bi bili stopirani. Aerodromi i raketne baze bile bi bombardovane. Iranska ekonomija bi propala. Iranu bi trebale godine da se oporavi. Iako su nuklearna postrojenja u Iranu pod stalnim nadzorom i kontrolom redovne inspekcije, i ona bi bila uništena.

Teheran to zna i zbog toga Iran, uprkos 40 godina neprijateljstva, nikada nije želeo da pokrene rat sa "velikim Satanom" i ne želi ovaj rat kojem smo, čini se, svakim danom sve bliži.

Steve Bannon, ekstremni američki nacionalist, koji europskim suverenistima navodno želi pomoći da ojačaju svoje nacionalne države i institucije, 6. svibnja je zapravo pokazao koja je njegova misija u zemljama Europske unije. Naime, kao što je od početka govorio, najveći neprijatelj Sjedinjenih Država je Kina, a njegovi savjeti europskim političkim čelnicima za cilj imaju odvratiti vlade i stranke od suradnje s azijskim divom. Nikakav suverenitet europskih zemalja Bannonu nije važan, kao što smo ranije podsjetili u nekoliko navrata.

Bannon je 6. svibnja objavio je članak u The Washington Postu u kojem žestoko vrijeđa Kinu i potiče svoju zemlju da se suoči s neprijateljskom silom.

"Cilj Komunističke partije Kine da postane globalna hegemonijska sila", napisao je Bannon.

Da bi to dokazao i zbog čega je "uzaludno" da Sjedinjene Države pristanu na bilo kakav kompromis, izjavio je kako Kina "vodi ekonomski rat protiv industrijskih demokracija" i da je trgovinski spor između Kine i Sjedinjenih Država "temeljni sukob". Bannon je žestoko napao Kinu, tvrdeći kako je riječ o "totalitarnoj državi koja se ubrzano militarizira i zatvara milijune ljudi u radnim logorima".

"Svijet je podijeljen. Napola je robovski, a druga polovica je slobodna kuća. Washington i Peking penju se u jednom ili drugom smjeru", napisao je Steve Bannon.

Za racionalne analitičare, Bannon nije samo radikalan, već i lud. On je opsjednut određenim sumnjama i pun ogorčenja koje čak i u Sjedinjenim Državama graniče sa zdravim razumom. Uz duboko rasistički prizvuk, Bannonove ideje su slične onima koje propagiraju izvaninstitucionalni europski desničarski ekstremisti i neonacisti. Takve su ideje uvijek bila izvan američkog političkog diskursa.

No kratko Bannonovo iskustvo u Bijeloj kući se pokazalo kao neočekivana prilika za širenje utjecajai njegov se glas čuo na nacionalnoj razini. Međutim, zbog njegove ekstremne osobnosti su se svi držali dalje od njega, a na kraju ga je čak i Donald Trump izbacio iz Bijele kuće.

Sama činjenica da je dobio prostor za svoje lude ideje u The Washington Postu, listu koji svakodnevno kritizira Trumpa i čiji je vlasnik Jeff Bezos doslovno u svađi s čelnikom Bijele kuće govori da razlaz Trumpa i Bannona nije bio "simboličan" i da zbog političkih bodova riješio "neugodnog savjetnika".

"Totalitarna Kina vodi rat protiv industrijskih demokracija"

U najnovijem članku je Bannon pokazao da jednostavno nema pojma o globaliziranom svijetu i složenosti odnosa između velikih sila. On nastoji američku politiku prema Kini učiniti pohlepnom i opasnom.

Čudne - "toplo-hladne" odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa u odnosu na Tursku donešene su istoga dana.

Naime, 17. svibnja, Trump je obustavio režim trgovinskih povlastica s Ankarom polazeći "od ekonomske razvijenosti Turske", a o svojoj je odluci već izvjestio Kongres i vladu u Ankari. Međutim, Trump je danas također donio odluku i o dvostrukom smanjenju carina na uvoz turskog čelika - s 50 na 25 posto (info: agencija Anadolu). Odluka je donijeta jer je 2018 g. američki uvoz čelika smanjen za 12%, a uvoz čelika iz Turske za 48%.

Podsjećamo: Trumpova administracija je 10. kolovoza 2018.g. udvostručila carine na turski čelik i aluminij. Čelik je bio ocarinjen s 50, a aluminij s 20 posto.

Što se tiče Trumpove odluke o ukidanju trgovinskih povlastica Ankari, gotovo je sigurno kako se radi o njegovoj reakciji na turski "neposluh" i njezino "odmetništvo" u odnosu na SAD, prije svega vezano uz nabavku ruskih protuzračnih sustava S-400, čemu se Washington najoštrije protivi.

Naravno, još je prisutan i čitav niz drugih, ozbiljnih američko-turskih problema, zbog kojih su odnosi dviju zemalja svedeni na najnižu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća. Ovim dvjema današnjim odlukama Trump očito Ankari želi poslati poruku kako prostora za normalizaciju odnosa još uvijek ima, ali i da je njihova cijena odustanak Turske od vođenja samostalne politike.

Međutim, teško je očekivati da će sadašnja turska vlast na to pristati s obzirom na čitavu strategiju nacionalnih interesa te zemlje koja se temelji upravo na postavkama o turskom suverenitetu i obnovi snage i utjecaja regiji ali i svijetu. Osim toga, SAD uopće nisu među prvim i najvažnijim turskim trgovinskim partnerima (osim, naravno, po pitanju vojne suradnje jer je Turska članica NATO saveza). Najveći trgovinski partneri Ankare su Kina i Njemačka, te EU u cjelini.

Istraga je ustanovila organizatore, izvršioce i nalogodavce ubistva prvog lidera Donjecke Narodne Republike Aleksandra Zaharčenka, izjavio je za Sputnjik aktuelni šef DNR Denis Pušilin.

On je dodao da je istraga uspela da ustanovi čitavu šemu kriminalne operacije, od pripreme do realizacije, kao i da razjasni da među naručiocima postoje "uticajni građani Ukrajine".

"Veoma uticajni. Takođe, građani drugih zemalja koji podržavaju režim u Kijevu. Krivični postupak pokrenut po ovom pitanju je pod posebnom kontrolom. Svi krivci moraju biti kažnjeni", zaključio je Pušilin.

Konkretna prezimena još uvek nisu navedena, jer još nisu pritvoreni svi, već samo "jedna od grupa".

Lider DRN poginuo je 31. avgusta 2018. godine nakon eksplozije u kafiću "Separ" u centru Donjecka. Imao je 42 godine.

Druga žrtva terorističkog napada bio je telohranitelj, a ranjeno je ukupno 11 osoba.

Vlasti republike su uspele da uhapse agenta Službe bezbednosti Ukrajine, koji je priznao da je u pitanju bila diverzija Kijeva.

- Ako treba, zaratit ćemo s Kanadom - zaprijetio je osebujni filipinski predsjednik Rodrigo Duterte. Filipini su povukli i svog veleposlanika iz Ottawe, a sve zbog - smeća.
Naime, vrhunac je to "otpadnog rata" koji traje između Filipina i Kanade već preko pet godina. Dakle, negdje 2013. - 2014. godine iz Kanade na Filipine stiglo je 67 kontejnera plastičnog otpada za preradu.

Tako je zapravo pisalo u deklaraciji, no kada su Filipinci otvorili kontejnere, otkrili su da su Kanađani među plastiku pobacali i drugi otpad, poput prljavih pelena, starih novina i staklenih boca.

Sjedinjene Države jačaju ionako snažne sankcije protiv Irana i, čini se, sankcijama žele uništiti ionako već snažno uzdrmano iransko gospodarstvo.

Američka administracija priprema novi sankcijski paket protiv Teherana, s ciljem destabilizacije stanja u toj zemlji i podrivanja tamošnje vlade, što bi trebalo biti alternativa vojnoj varijanti riješenja sve jačeg američko-iranskog sukoba pokrenutog nakon dolaska na vlast predsjednika Donalda Trumpa.

Između predloženih mjera nalazi se i tzv. crni spisak čitavih sektora iranskog gospodarstva, poput onih važnih, kao što je petrokemijski sektor, navodi The Daily Beast, pozivajući se na izvor u američkoj administraciji.

S druge strane Iran prijeti Bruxellesu, da, nakon isteka roka od 60 dana, o nuklearnom sporazumu može zaboraviti ukoliko ga EU ne počme i u praksi, a ne samo deklarativno provoditi.

Do sada je Bijela kuća uvela sankcije za gotovo 1000 iranskih pravnih i fizičkih osoba. Novi paket sankcija snažno će usložniti poslovanje s Iranom i pravno ga učiniti nemogućim za mnoge međunarodne tvrtke, kada su u pitanju poslovi u ključnim sektorima iranske ekonomije. Novi paket sankcija priprema se u jeku snažnog zaoštravanja američko-iranskih odnosa i velike vojne napetosti u zoni Perzijskog zaljeva ali i širom Bliskog istoka.

Tamo su prošlog tjedna SAD poslale svoje vojne brodove na čelu s nosačima zrakoplova, svoje bombardere B-52, a navodno se planira slanje i 120 tisuća američkih vojnika, pri čemu je objavljena i djelomična evekuacija američkog diplomatskog osoblja iz iračke prijestolnice Bagdada zbog navodne iranske ugroze.

Niz zastupnika Predstavničkog doma američkog Kongresa izrazilo je sumnju u istinitost izjava Trumpove administracije o porastu ugroze nacionalne sigurnosti SAD-a od strane Irana.

Ključni zastupnici iz obiju stranaka, i Demokratske i Republikanske, kritički su komentirali nedavne izjave predsjednika Donalda Trumpa i njegovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona vezane uz odluku o djelomičnom povlačenju američkog diplomatskog osoblja iz Iraka, kao i o zaoštravanju američko-iranskih odnosa.

Po Trumpa je neugodno utjecala potpuno kontradiktorna izjava britanskog generala Christophera Ghika, zapovjednika savezničke operacije "Inherent Resolve" (OIR) na Bliskom istoku od 14. svibnja, koji je izjavio kako ne postoji nikakva povećana prijetnja od strane Irana u Siriji i Iraku (pogledaj video ispod teksta). Zbog toga je republikanski kongresmen iz Južne Karoline Lindsey Graham, koji je na čelu senatskog Odbora za pravne poslove, pozvao predstavnike State Departmenta i Ministarstva obrane da "objasne što se događa" jer, prema njegovim riječima, ni on sam također ne raspolaže bilo kakvim informacijama o povećanju iranske ugroze.

Američki medij The Financial Times prenio je komentar predsjednice Kongresa Nancy Pelosi, koja je kazala kako Trumpova administracija "nema dozvolu" Kongresa za objavu rata protiv Irana.

Demokratski senator iz New Jerseya Robert Menendez, koji je prethodno vodio senatski Odbor za međunarodne odnose, a sada je najviši predstavnik Demokratske stranke u tom odboru, izjavio je, kako je zaoštrenu poziciju američke administracije prema Iranu "teško opravdati" jer Trump i njegovi savjetnici Kongresu nisu dostavili "nikakve detalje oko toga, što zapravo predstavljaju te povećane prijetnje".

Američka policija je uhapsila poslednjih četvoro aktivista koji su štitili Ambasadu Venecuele u SAD od pristalica venecuelanske opozicije, saopštila je jedna od aktivistkinja Medeja Bendžamin.

"Policija je uhapsila četvoro preostalih ljudi u Ambasadi Venecuele koji su bili u grupi za zaštitu Ambasade. To je potpuno narušavanje Bečke konvencije. Sramota!", napisala je aktivistkinja na Tviteru.


Bendžaminova je prethodno saopštila da je američka policija ušla u Ambasadu kako bi uhapsila ljude koji protestuju protiv zauzimanja tog zdanja.

​"Policija sada upada u Ambasadu kako bi uhapsila pristalice 'Kolektiva za zaštitu Ambasade'", napisala je Medeja Bendžanim na Tviteru.

Nakon što je ukinut imunitet gotovo svim oporbenim zastupnicima koji su sudjelovali u događajima 23. veljače u Cucuti u Kolumbiji i napadu na vojarnu La Carlotta u istočnom Caracasu 30 travnja, Bolivarska garda je u utorak okružila je zgradu Nacionalne skupštine Venezuele i svima blokirala pristup. Straža je unutar zgrade postavljena pred određenim brojem zatvorenih prostorija. Oporbeni zastupnici nisu pušteni u zgradu. Sastanak parlamenta nije održan, a u zgradi su bili samo agenti tajne službe SEBIN.

Službeni razlog je navodna poruka o prisutnosti eksplozivnih naprava u objektu, iako je jasno da je ova akcija vlade posljedica neuspjelog državnog udara.

Prema Maduru je među sudionicima zavjere bio i bivši ravnatelj službe sigurnosti SEBIN, koji se i prije pokušaja državnog udara ponašao pretjerano sumnjivo. Uoči pokušaja vojnog udara je ministar obrane Padrino upozorio Madura o nadolazećoj zavjeri, nakon čega su se odmah počele provoditi protumjere.


Prema Maduru, to je bio jedan od razloga za lažni početak udara koji se, kako je kasnije postalo poznato iz američkog tiska, trebao provesti početkom svibnja. Međutim, otkrivanje jednog od glavnih sudionika u zavjeri je prisililo urotnike da ubrzaju stvari, što je rezultiralo nepripremljenim i neuspjelom urotom.

U biti, prema riječima Madura, ministar obrane Venezuele je još jednom, bez razmišljanja, torpedirao pokušaj svrgavanja vlasti u zemlji. Prijetnje iz Washingtona ga očito nisu impresionirale. Nakon onoga što se dogodilo, Maduro je još jednom službeno objavio da potpuno vjeruje u vodstvo vojske i uvjeren je da neće izdati Bolivarsku revoluciju. Do sada, povjerenje u Vladimira Padrina opravdava i vidno nezadovoljstvo Sjedinjenih Država, koje su krivo računale i na njegovo sudjelovanje u svrgavanju Madura.

Također se otkrilo da su lokalne tajne službe, iako u mnogo manjem opsegu, ponovile dobro poznatu operaciju "Povjerenje". Služba nacionalne sigurnosti je stvorila priču u "zavjeri venecuelanskih generala" i tim informacijama je hranila CIA-u tijekom proljeća. Zanimljivo je da su u Washingtonu zaista mislili da je netko od "starijih drugova" predložio smjenu Madura, zbog čega su u Sjedinjenim Državama bili apsolutno sigurni da razgovaraju s pravim urotnicima.

Izbori za Evropski parlament donose mnoge novosti na političku scenu EU, a najvažnija je ideološki rat zasad nepomirljivih strana - tradicionalnih partija i suverenista.

Pad popularnosti stranaka desnog i levog centra u državama-članicama Evropske unije (EU) i porast popularnosti kako takozvanih suverenističkih stranaka tako i stranaka radikalne levice, čini izbore za Evropski parlament (EP) veoma interesantnim, kaže direktor Instituta za evropske studije (IES) Miša Đurković.

Ovaj beogradski institut organizovao je sesiju posvećenu izborima za EP pod nazivom "Evropski izbori i budućnost Evropske unije", na kojoj je dvadesetak analitičara IES-a objašnjavalo moguće ishode izbora.

Na osnovu istraživanja javnog mnjenja u različitim evropskim državama očekuju se, prema Đurkovićevim rečima, slične tendencije - pad dve vodeće grupacije, takozvanih mejnstrim partija okupljenih oko Evropske narodne partije (EPP, partija desnog centra) i socijaldemokrata okupljenih oko Progresivne alijanse socijalista i demokrata (SD).