Ili je Trampu "ušla voda u uši", pa pojačava mere koje daju kontraefekat od prvobitno deklarisanog, ili računa da će novo, obuhvatnije i drastičnije povećanje carine baciti Kinu na kolena. Međutim, podaci o povećanom izvozu Kine u svet govore suprotno.

Američki predsednik Donald Tramp je, izgleda, rešio da u kampanju za drugi predsednički mandat uđe prilično ratoborno. Pošto je nosačem aviona "Abraham Linkoln" i raketama dugog dometa "Patriot" vojno zapretio Iranu u Persijskom zalivu, trgovinski rat sa Kinom je podigao na viši nivo. Kako je poručio Pekingu, po Kinu bi moglo da bude mnogo gore ukoliko trgovinski sporazum bude pregovaran u njegovom drugom mandatu.

Da li je time Tramp više slao poruku domaćoj javnosti nego kineskim zvaničnicima, kada je pre tri dana podigao carinu sa 10 na 25 odsto za kinesku robu u vrednosti od 200 milijardi dolara, a odmah potom najavio i uvođenje tarifa na gotovo celokupan preostali izvoz - vredan 300 milijardi dolara?

U današnjem granatiranju mjesta Sakalabiya u području Hame, koje su provele terorističke skupine iz Idliba, poginulo je šest civila, među kojima troje djeca, a više ih je ranjeno. Ova vijest ne budi poseban interes u svijetu, posebno na Zapadu, gdje općenito ne vide sirijske žrtve.

Situacija na jugu takozvane de-eskalacijske zone Idlib je napeta. Sve do nedavno su tamo dolazile terorističke bande iz središnjih predjela Idliba, koje su pažljivo planirale napad na položaje sirijske vojske i civilna područja. Militanti nisu sjedili besposleni i stalno su držali u strahu lokalno stanovništvo, lansirajući projektile iz višecijevnih raketnih bacača na sjeverni dio pokrajine Hama. Međutim, žrtve terorističkih napada na Zapadu još uvijek nitko ne primjećuje. Spomenimo da su u razdoblju "primirja", kojeg su u rujnu prošle godine u Sočiju dogovorili Rusija i Turska, ovakvi teroristički napadi odnijeli živote 250 sirijskih vojnika.

Bilo je i pokušaja bombardiranja ruske zrakoplovne baze Hmeymim. Samo 8. Svibnja, prije četiri dana, na bazu je ispaljeno 12 projektila velikog kalibra.

Zahvaljujući ruskim sustavima protuzračne obrane, nijedan nije dosegao cilj, ali su neki od projektila pali u stambena područja u blizini baze. Prema podacima Centra za pomirenje zaraćenih strana u Siriji, mjesta s kojih su militanti dvije manje islamističke frakcije, Katiba Ard Al-Bab i Katiba Jebel-Butm, gađali rusku bazu, identificirana su i uništena, zajedno s raketnim sustavima.

Brojni napadi terorista na mirna područja u Latakiji i Hami, kao i njihovi pokušaji da probiju obranu sirijske vojske, nisu ostavili mogućnost izbora vladinim snagama. 6. svibnja započela je vojna operacija na sjeveru Hame, nakon čega su teroristi poslali pojačanja i uslijedili su nasilni sukobi.

Uz potporu artiljerijske vatre i zračnih udara ruskih zrakoplovnih snaga su sirijske specijalne snage, "Tigrovi" generala Suheila Al-Hassana, uspjele osloboditi naselja Janabar, Al-Ban i uzvisinu Tall Otman. Sljedeći je bio grad Kafr Nabuda, a potom grad Qalaat Al-Muqid. Sve ovo su mjesta iz kojih su teroristi do jučer stalno bombardirali civile.

Venecuelanski opozicioni vođa Juan Guaido rekao je danas da je dao instrukcije svom političkom izaslaniku u Washingtonu da odmah uspostavi odnose sa američkom vojskom.

Rekao je da je zatražio od svog ambasadora Carlosa Vecchioa da otvori "direktnu komunikaciju" sa američkom vojskom u cilju moguće koordinacije.

Guaido, koga SAD podržava, vodi kampanju da svrgne predsjednika Venecuele Nicolasa Madura.

Posljednjih dana venecuelanske sigurnosne snage uhapsile su zamjenika predsjednika nacionalne skupštine Edgara Zambrana.

Guaido je predsjednik nacionalne skupštine gdje je opozicija u većini. Drugi poslanici takođe su zatražili utočište u stranim ambasadama uplašeni da će predsjednik djelovati poslije neuspjelog vojnog puča koji je predvodio Guaido.

Kazao je da su "sve opcije otvorene" za svrgavanje Madura, koristeći izraz koji je koristio američki predsjednik Donald Trump i njegovi glavni savjetnici.

Sve manje ljudi na protestima

Mala grupa ljudi izašla je danas na ulice Venecuele da pokaže podršku nacionalnoj skupštini koju predvodi opozicija i koja je pod sve većim pritiskom vlade predsjednika Nicolasa Madura.

Opozicioni vođa Guaido govorio je pred nekoliko stotina ljudi koji su se okupili u glavnom gradu da podrže njegove napore da svrgne socijalističkog predsjednika Madura.

Međutim uočljivo manji broj ljudi pokazuje da raste strah i da je opao moral među pristalicama Guaida poslije neuspjelog vojnog puča koji je on predvodio 30. aprila. Ranijih mjeseci Guaido je okupljao hiljade demonstranata.


"Mi živimo u diktaturi. Mi nemamo opciju da ostanemo kod kuće i čekamo nego moramo da nastavimo da tražimo svoja prava na ulicama", rekao je Guaido.

Konzervativna stranka premijerke Therese May pala je na četvrto mjesto u istraživanju javnoga mišljenja o namjerama glasanja za evropske izbore, daleko ispod nove stranke Brexit Nigela Faragea koja ima veću podršku nego tradicionalno najveće dvije britanske stranke zajedno.

Prema najnovijem istraživanju "Opiniuma" za novine Observer Farageova novoformirana stranka je na 34 posto glasova uoči izbora za Evropski parlament 23. maja koji se održavaju u Britaniji zato što nije uspjela izaći iz Evropske unije u martu kako je bilo očekivano, podsjeća Hina.

Anketa stavlja Laburističku stranku na drugo mjesto sa 21 posto dok su premijerkini Konzervativci daleko ispod na četvrtom mjestu s 11 posto podrške.

Proeuropski Liberalni demokrati, najpopularnija stranka koja otvoreno poziva na održavanje drugog referenduma kako bi se opozvao Brexit, je na 12 posto.

Težak udarac za dvije najveće stranke

Dvije najveće britanske stranke ovaj su mjesec pretrpjele teške udarce na lokalnim izborima na kojima su birači izrazili razočaranje potpunim zastojem u koji je dospio Brexit.

Farage, čijoj bivšoj stranci UKIP mnogi pripisuju da je iznudila referendum o članstvu Britanije u EU-u 2016., formirao je novu stranku u aprilu prijeteći da će se obračunati s britanskim političkim čelnicima koje je optužio da su iznevjerili referendumsku odluku da se izađe iz Unije.

May je bila prisiljena započeti pregovore s oporbenim Laburistima kako bi došla do kompromisa o Brexitu nakon što su zastupnici u parlamentu tri puta velikom većinom odbili njezin dogovor s EU-om o izlasku.

Britanija bi trebala napustiti Uniju u oktobru, ali s parlamentom podijeljenim oko uslova, ostaje nejasno kako i hoće li to učiniti.

Belgijski čelnici razmišljaju o obustavi prodaje oružja Saudijskoj Arabiji, objavio je nacionalni televizijski kanal RTBF, nakon što je objavljeno da se ono koristi u ratu u Jemenu.

Ministar vanjskih poslova Belgije Didier Reynders izjavio je za RTBF da bi "bilo dobro suspendovati isporuku oružja Saudijskoj Arabiji, ako se pokaže da je ono korišteno u tekućem konfliktu, kakav je onaj u Jemenu".


U tom slučaju, regionalna vlada Valonije "morala" bi donijeti takvu odluku.

Prema Statutu Belgije, odgovornost za ovakve odluke donosi regija u kojoj se oružje proizvodi, a u ovom slučaju to je Valonija, iz koje je proizvođač oružja FN Herstal.

Regionalni predsjednik Willy Borsus rekao je za RTBF da "će ići koliko je moguće u nastojanju da se postojeća licenca za izvor oružja suspenduje", ukoliko se pokaže da su prekršeni uvjeri pod kojima je ona izdata.

Rijad podržava i Khalifu Haftara

Belgijski list Le Soir u srijedu je objavio da je istraga pokazala kako je Rijad koristio belgijsko oružje i tehnologiju u operacijama protiv pokreta Husi u Jemenu, gdje su tokom četverogodišnjeg rata poginuli deseci hiljada ljudi.

Rat je izazvao krizu koju Ujedinjene nacije nazivaju najvećom humanitarnom, sa 3,3 miliona raseljenih ljudi, te 24,1 miliona kojima je potrebna pomoć.

Pitanje prodaje oružja Saudijskoj Arabiji podijelilo je vlade evropskih država, pa tako francuski predsjednik Emmanuel Macron brani njegovu isporuku, govoreći da je to dio "borbe protiv terorizma".

"Rukavica" novog ruskog izazova Amerikancima ovoga je puta "bačena" na jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Trumpove administracije -Iran! Preciznije rečeno - zemlju, koju je Trump - nakon što ju je Obamina administracija nastojala, i poslje postignutog nuklearnog sporazuma postupno uspjevala usmjeravati prema suradnji nakon desetljeća međusobno potpuno pokidanih odnosa - označio kao glavnog američkog neprijatelja u bliskoistočnoj regiji, uz veliku dozu izraelskog utjecaja na takvu odluku. Pri tom podsjećam kako su na vlasti u Teheranu već dugi niz godina tzv. reformisti na čelu s predsjednikom Hassanom Rouhanijem (s kojima se moglo i može lakše razgovarati), a ne konzervativci!

U tome i leži sadašnji problem: ako Washington sada sponzorima terorizma proglašava "meku struju" iranske politike, kojoj upravo zbog toga sada "za vratom puše" "tvrda" - konzervativna linija, optužujući vladajuće reformiste (koji su s Obamom i potpisali nuklearni sporazum) za lakovjernost i naivnost prema Washingtonu koji ih je izigrao, otvoreno kršeći međunarodne zakone i norme a na što su ih konzervativci upozoravli i suprostavljali se njegovu potpisivanju, koja je onda alternativa iranskim reformskim snagama? S kim to onda u budućnosti Washington želi i može pregovarati? Očito, pregovarati niti ne želi jer je na sceni najtvrđa američka vanjska politika općenito, ne samo prema Iranu, koja pregovore shvaća kao kombinaciju diplomacije i otvorene prijetnje uporabom sile ako se ne pokoriš američkim interesima.

A nakon što je Moskva već ranije Washingtonu "pomutila račune" u Siriji, a odnedavno i u Venezueli (iako ta "priča" još niti izdaleka nije završena, ali je činjenica, kako je nakon nedavnog neuspjelog vojnog udara tamošnje oporbe pod patronatom SAD-a vlada Nicolasa Madura preuzela inicijativu, o čemu svjedoči i nedavna vijest o uhićenju zamjenika predsjednika oporbenog Nacionalnog parlamenta, uz snažno protivljenje Washingtona. Pa ako ga vlasti i puste iz pritvora, jasno je kako Maduro, koji se do sada nije usuđivao poduzimati represivne mjere prema predvodnicima oporbenog pokreta, konkretnim potezima počinje "sondirati teren" i iščitavati reakcije Washingtona, ali i svima davati do znanja kako se na njega još itekako mora računati), čini se kako kroz svoju otvorenu potporu Teheranu ona sada želi priskrbiti dodatne "jake karte" za buduće trgovanje s Washingtonom, do kojeg će prije ili kasnije morati doći.

Tako posljednjih dana pojedini analitičari najavljuju i mogućnost novog summita Putin -Trump nakon pozitivnih signala u njihovom nedavnom telefonskom razgovoru, kao i nakon održanog sastanka šefova diplomacija dviju zemalja Mikea Pompea i Sergeya Lavrova u Finskoj, i njihovog zakazanog novog susreta za 14. svibnja u Sočiju, kada bi Pompea mogao primiti i predsjednik Vladimir Putin.

U članku o najnovijoj eskalaciji i ratnoj prijetnji u Pojasu Gaze je netko od čitatelja pravilno primijetio da islamski pokret otpora Hamas, kojeg je od 1996. do 2017. vodio Khaled Meshal, kao da donosi odluke koje idu u prilog Izraelu. Prije svega s raketnim napadima, na koje izraelska vojska odgovara višestruko većom odmazdom i nanosi patnje civilnom stanovništvu.

U vrijeme vladavine Khaleda Meshala je Hamas postao militantno krilo Muslimanskog bratstva, do te mjere da je pokret izdao Bashara Al-Assada i svojim članovima koji su živjeli u Siriji preporučio da se pridruže islamističkoj pobuni koju je podržavao i Izrael. Prije nego će ga uhititi sirijske tajne službe, Meshal je sa suradnicima pobjegao iz ureda i rezidencije u Damasku, gdje je godinama uživao u gostoprimstvu Sirije.

Njega je 2017. naslijedio Ismail Haniyeh, ali je prošlo tek dvije godine od kada je preuzeo ured glavnog tajnika Hamasa i teško je ocijeniti koliko se i je li se uopće odmakao od politike koju je godinama vodio kao Meshalov suradnik.

Palestinci u Pojasu Gaze žive u najvećem koncentracijskom logoru na svijetu i ne preostaje im ništa nego boriti se. U tom kontekstu možemo tumačiti i najnoviju eskalaciju prošle subote i nedjelje, kada je u sukobu između Pojasa Gaze i Izraela poginulo dvadeset pet Palestinaca, stotine ih je ranjeno, a na izraelskoj strani su stradale četiri osobe. To je bila najteža borba u posljednjih nekoliko godina.

Primirje u Gazi i kritika Netanyahua

Ali je u nedjelju već postignuto primirje. U Pojasu Gaze su položili oružje u zamjenu za financijsku pomoć. Katar, ključna zemlja za višedesetljetno preživljavanje i aktivnosti Muslimanskog bratstva, s kojim se Izrael prije nekoliko mjeseci dogovorio da financijski pomogne Palestincima, dao je 80 milijuna dolara, prvu tranšu od ukupno 400 milijuna, koliko je dogovoreno da će poslati.

Krhki mir je tražio Benjamin Netanyahu, unatoč kritikama onih koji su željeli vrlo težak odgovor zbog"velikog broja" izraelskih žrtava.

Netanyahu je na kritike pokušao odgovoriti tvrdeći da su mnogi ciljevi Hamasa uništeni i da je ubio Hamada Al-Khodorija, desnu ruku vođe Hamasa Yahye Sinwara.

Ova likvidacija signalizira povratak na ciljana ubojstva, koje je Izrael ostavio po strani.

Komandant iranske vojske Husein Hanzadi je, komentarišući dolazak američkog nosača aviona u persijski zaliv, izjavio da SAD moraju da napuste region Bliskog istoka, prenosi agencija "ISNA".

"Njihovom prisustvu je došao kraj, oni moraju da napuste region", rekao je.

Kako je naveo, najave o slanju nosača aviona u region Persijskog zaliva nisu ništa novo, Amerika već duže vreme pokušava da poveća šansu za rat.

Prethodno je njegov kolega, komandant iranske Revolucionarne garde Amir Ali Hadžizadeh, izjavio da američko vojno prisustvo u Zalivu nekada je predstavljalo ozbiljnu pretnju, ali sada predstavlja mogućnost.

"Ako krenu na nas udarićemo ih pravo u glavu", upozorio je.

Vlasti Ekvadora saopštile su da će predati Americi sve dokumente osnivača "Vikiliksa" Džulijana Asanža koji su se nalazili u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, prenose mediji.

Pored dokumenata, Sjedinjenim Državama će biti predati i svi Asanžovi mobilni telefoni, kompjuteri i hard diskovi.

Mediji navode i da će kompletan pretres njegovih prostorija u ambasadi Ekvadora biti obavljen 20. maja.

Podsetimo, Ekvador, u čijoj se londonskoj ambasadi Asanž krio od 2012. godine, odlučio je da ukine diplomatski azil osnivaču "Vikiliksa" zbog narušavanja više međunarodnih konvencija.

Venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro u petak je nazvao svog bivšeg šefa obavještajne službe Manuela Cristophera izdajnikom i rekao da je on pomogao u planiranju vojne pobune 30. travnja.

"Uspjeli smo dokazati da je Christophera Figueru "regrutirala CIA prije godinu dana i da je radio kao izdajnik, kao krtica, infiltriran na vrhu Sebin-a, obavještajne službe", optužio je Maduro, ne pokazujući, međutim, dokaze.

Za Madura, "general Figuera je koordinirao neuspjeli državni udar" na koji je pozvao oprbeni vođa Juan Guaido 30. travnja. Od tada je general Figuera u bijegu. Ali "uskoro će ga pravda stići i platit će izdaju", istaknuo je Nicolas Maduro.

Maduro je također u govoru koji je prenosila državna televizija rekao da ima puno povjerenje u ministra obrane Vladimira Padrina i predsjednika Vrhovnog suda Maikela Morena koji su, kako su izjavili neki američki dužnosnici, pregovarali s opozicijom oko planova za svrgavanje Madura.

Maduro je kazao da su ga Padrino, Moreno i zapovjednik predsjedničke garde Ivan Hernandez upozorili na zavjeru tjedan dana prije toga.