U Washingtonu, nakon potpune blokade zgrade venecuelanskog veleposlanstva koja već traje danima, djelatnici američke tajne službe i policije nastoje iz nje izbaciti one osobe koje su odane predsjedniku Nicolasu Maduru (kojega Sjedinjene Države smatraju ilegalnim) i zgradu predati u ruke pobornika samoproglašenog predsjednika Juana Guaida.

Međutim, problem je nastao jer su zgradu okružili civili s venecuelanskim zastavama i parolama, koji podupiru aktualnog predsjednika Madura. Neki od njih su se zabarikadirali tj. lancem zaključali ogradu koja vodi u dvorište zgrade. Policija je lanac prekinula, a dio aktivista se zaključao u samu zgradu, kojoj je isključena struja i voda. Američke savezne službe, koje zapovjedaju operacijom, boje se da aktivisti prenose vodu djelatnicima veleposlanstva. Dio aktivista iz dvorišta se predao policiji, dok ostali to odbijaju učiniti.


S pravne strane gledano akcija je potpuno nejasna, jer SAD i znatan dio zemalja priznaju Guaida za predsjednika pa bi on i "njegov tim" s te strane gledano morao imati i nadzor nad zgradama veleposlanstava te države, a s druge strane aktualnog predsjednika Madura također podržava niz država, između ostalih i "teškaši" poput Kine i Rusije, kao i pojedine zemlje latinskoameričke regije, a također i UN. Osim toga, u stvarnosti, na samom terenu tj. u Venezueli, Maduro ima puni nadzor nad svim polugama vlasti, dok Guaido faktički gledano ne kontrolira ništa.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz oštro je kritizirao ono što je nazvao "regulatorsko ludilo EU" i pozvao na ukidanje 1.000 regulacija.

"Građani traže od EU odgovore na bitna pitanja, kao što su osiguranje, kontrola vanjske granice i klimatske promjene. Ali nitko ne treba EU da nam regulira kako da pržimo šnicle", rekao je za austrijsku novinsku agenciju APA.

"Umjesto što traže sve više novca, EU bi trebala prekinuti govoriti građanima kako da žive."

Otkad je ušao u ured 2017., mladi austrijski kancelar iz stranke desnog centra se već sukobio s drugim liderima EU oko mnogih pitanja, a najviše oko imigracije. Pozivao je da se kazne države koje puste previše imigranata u EU i učvrstio je granicu sa Slovenijom i Mađarskom dodatnim kontrolama kako bi spriječio ilegalni ulazak imigranata u Austiju.

Nije među onima koji bi odbacili ideju Europske unije, ali traži od Bruxellesa da se ponaša "manje odgajateljski" prema državama članicama.

Kurz nije ni prvi političar koji kritizira Bruxellesove pretjerane regulacije. Bivši britanski državni tajnik Boris Johnson je koristio Regulaciju 1333/2011 u sklopu kampanje za Brexit. Riječ je o regulaciji koja traži da banane, koje se prodaju u EU, ne smiju imati "abnormalnu zakrivljenost" osim ukoliko dolaze iz Portugala ili Grčke.

Kurzova stranka je jedna od konzervativnijih članica europske koalicije desnog centra EPP koja je brojčano najjača u EU parlamentu, a prema anketama nakon izbora će vjerojatno učvrstiti svoju prednost (iz Hrvatske je jedini predstavnik HDZ). Problem za EU ipak dolazi desnije od njih, u grupaciji ECR i budućoj asocijaciji koju planira nakon izbora osnovati zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini skupa s euroskepticima, nacionalistima i populistima koji će, čini se, dosta ojačati.

Na sastanku glavnih savjetnika za sigurnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa prošlog četvrtka, vršilac dužnosti ministra odbrane Patrick Shanahan predstavio je osvježeni vojni plan koji predviđa slanje do 120.000 američkih vojnika na Bliski istok u slučaju da Iran napadne snage SAD-a ili ubrza rad na stvaranju nuklearnog oružja.

To je u ponedjeljak navečer objavio New York Times pozivajući se na neimenovane zvaničnike Trumpove administracije.

List navodi da je predloženi obim snaga šokirao neke od zvaničnika koji su obavješteni o ovome. Navodi se da bi 120.000 vojnika bilo slično broju pripadnika američkih trupa koji su poslate u invaziju na Irak 2003. godine, prenosi Tanjug.

"Slanje tako robusnih zračnih, kopnenih i pomorskih snaga pružilo bi Teheranu više meta za gađanje, a potencijalno i više razloga da to čini, čime bi se riskiralo da se SAD upetlja u dugotrajni sukob. Time bi se također poništile godine smanjivanja broja američkih vojnika na Bliskom istoku koje je počelo sa povlačenjem trupa iz Iraka 2011. godine koje je naredio predsjednik Barack Obama", piše u tekstu New York Timesa.

Dnevnik navodi se da su reviziju plana naredili pripadnici tvrde linije predsjedničke administracije, na čelu s Johnom Boltonom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost.

"Oni ne pozivaju na kopnenu invaziju na Iran, za koju bi bilo potrebno znatno više vojnika", kazali su zvaničnici američkom listu.

Navodi se da ovakav razvoj događaja ukazuje na to koliko je utjecaj Boltona, kojeg New York Times naziva jednim od najopasnijih "jastrebova" kada je u pitanju Iran, čije je težnje za ulazak u sukob s Teheranom nekadašnji američki predsjednik George Bush Mlađi ignorirao prije više od decenije, dok je bio u Bijeloj kući.

Pojavila se interesantna inicijativa kojom se predlaže da Kijev sa Vašingtonom zaključi sporazum o cesiji, čiji predmet će biti grad-luka Sevastopolj na Krimu.

Inicijativa se pojavila na sajtu ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka.

"Predlažemo da se zaključi međunarodni sporazum o predaji Sjedinjenim Američkim Državama teritorije grada Sevastopolja u najam prema uzajamnom dogovoru država (cesija), na vremenski period ne duži od 49 godina", piše u peticiji.

Autor prijedloga navodi da, s obzirom da Krim pripada Ukrajini, ona može da raspolaže svojim teritorijama prema svom nahođenju, a davanje gradova članicama NATO-a potpuno odgovara Kijevu.

"Ovaj korak pojačaće odbrambenu sposobnost Ukrajine i ubrzaće proces faktičkog povratka Krima pod našu jurisdikciju, pošto će privući američki interes za region", ističe autor inicijative.

Peticija je objavljena na sajtu ukrajinskog predsjednika 11. maja. Do podneva 13. maja peticiju je potpisalo 57 osoba.

Ranije je vojna komanda Rusije donijela odluku da na Krimu postavi radarsku stanicu za rano upozoravanje "Voronjež" koja će radarskom kupolom "zatvoriti" čitavo Sredozemlje sve do Gibraltara.

U nedjelju se u luci Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dogodila prilično neobjašnjiva situacija. U početku je libanonski kanal Al-Mayadin izjavio je da u luci Fujairah gori 7 do 8 tankera nafte.

Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata su nekoliko sati tvrdoglavo pokušavale prikriti stvarnu situaciju s brodovima, a isprva su čak dale službenu izjavu kako informacije o eksplozijama nisu potvrđene i da je luka UAE radila normalno radila. Na društvenim mrežama arapskog segmenta internete je bilo teško naći bilo kakve informacije o incidentu u luci Fujairah.

Nakon više od četiri sata vlasti UAE su potvrdile da brodovi gore, ali su rekle da je riječ o "sabotaži" na tankerima od kojih su se dva pokazala kao saudijska, a jedan od njih je namjeravao utovariti naftu za isporuku Sjedinjenim Državama.

Vlasti Saudijske Arabije, odnosno ministar energetike Khaled Al-Falih, izjavio je jučer ujutro da su dva naftna tankera kraljevstva bila među brodovima koji su pogođeni "sabotažama" u UAE.

Dva saudijska tankera su bila na putu za luku Ras Tanura, gdje su trebali pokupiti naftu u nedjelju ujutro i isporučiti je u Sjedinjene Države. Gdje je drugi tanker trebao ići nije navedeno. Tijekom napada nitko nije poginuo ili ozlijeđen, niti je došlo do izlijevanja nafte, ali su oba saudijska tankera oštećena, kazao je ministar Khaled Al-Falih u priopćenju.

Po povratku kineskog pregovaračkog tima iz Washingtona i nakon što je u Pekingu svima jasno da američki predsjednik Donald Trump u trgovinskom ratu protiv Kine neće odustati od taktike maksimalnog pritiska, kineske vlasti su najavile prvi korak odmazde na povećanje carina na 200 milijardi vrijedan kineski izvoz u SAD na 25%.

Kina je danas odbacila Trumpove optužbe da je kineska strana prekinula trgovinski sporazum i najnovije carine za kinesku robu, najavivši uvođenje carina od 5 do 25 posto za 5140 američkih proizvoda koje će se početi naplaćivati 1. lipnja, navodi se u priopćenju Komisije za carinsku tarifu Državnog vijeća NR Kine.

U priopćenju se navodi da će Kina povećati carine na 25%, 20% ili 10% na dio američkog uvoza u zemlju vrijednog 60 milijardi dolara. Za stavke koje su prethodno bile podložne carine od 5 posto, stopa će ostati nepromijenjena.

Odmah nakon priopćenja Kine o carinskoj odmazdi, pali su burzovni indeksi Dow, S&P 500 i NASDAQ.

Povećanje i dodatne carine u Kini su odgovor na američki unilateralizam i trgovinski protekcionizam. Kineska strana je priopćila kako se još uvijek nada da će se SAD vratiti na ispravan put bilateralnih gospodarskih i trgovinskih konzultacija i raditi zajedno s Kinom u nastojanju da se na temelju uzajamnog poštovanja postigne obostrano koristan sporazum, navodi se u priopćenju.

Međutim, trgovinski rat neće stati i više se ne čini da su carine Washingtona dio pregovaračke taktike, misleći da će se Kina uplašiti. Američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer izjavio je u petak kako ga je predsjednik Donald Trump uputio da započne proces podizanja carina na sav preostali uvoz iz Kine, a detalji bi trebali biti objavljeni u danas.

Američki ministar financija Steven Mnuchin izjavio je istog dana "kako od sada nema planova za daljnje trgovinske pregovore između Sjedinjenih Država i Kine". Dok SAD prijete politikom "maksimalnog pritiska", termin koji se koristi za ekonomsko podrivanje Kube, Venezuele, Irana, Sirije, Sjeverne Koreje i drugih zemalja, Državno vijeće i partijski vrh Kine na čelu s predsjednikom Xi Jinpingom su se pripremili za različite scenarije.

Prošlog tjedna je suosnivač Facebooka Chris Hughes pozvao američke vlasti da "obuzdaju Marka Zuckerberga".

Chris Hughes, koji je sada viši savjetnik u institutu Roosevelt, zabrinut je zbog nekontroliranog utjecaja Marka Zuckerberga na glavne društvene mreže. Hughes upozorava da je "utjecaj Zuckerberga ogroman i daleko iznad bilo čijeg utjecaja u privatnom sektoru ili u vladi".

Zuckerberg kontrolira tri glavne komunikacijske platforme, Facebook, Instagram i WhatsApp, koje svakodnevno koriste milijarde ljudi. Problem je nastao kada je upravni odbor Facebooka sveden na savjetodavno tijelo i nema nadzornu ulogu.

"Zuckerberg posjeduje oko 60% dionica s pravom glasa i sam može odlučiti kako promijeniti algoritme Facebooka i tako odrediti što ljudi čitaju u njegovim vijestima i koje uvjete privatnosti mogu koristiti. Sam postavlja pravila kako razlikovati pozive na nasilje i govor mržnje od izraza jednostavnog prkosa, a konkurenciju može ukloniti kupnjom, blokiranjem ili kopiranjem", rekao je Hughes.

Suosnivač Facebooka je ogorčen što Zuckerberg u potrazi za rastućim brojem korisnika društvenih mreža "žrtvuje načela sigurnosti i komunikacije, razmjenjujući ih za klikove".

"Razočaran sam što ja i grupa koja je bila na početku Facebooka nismo bolje razmišljali o tome kako algoritam za vijesti može promijeniti našu kulturu, utjecati na tijek izbora i ojačati položaj nacionalističkih vođa", rekao je Chris Hughes i dodao kako je posebno zabrinut jer se "Mark okružio skupinom zaposlenika koji podržavaju njegov stav, umjesto da ga preispituju".

Dakle, američka vlada mora učiniti dvije stvari, razbiti monopol Facebooka i regulirati aktivnosti tvrtke tako da bude odgovornija prema Amerikancima.


Naravno, Chris Hughes nije htio ni komentirati glasine da je CIA na početku uložila oko 40 milijuna dolara u Facebook, da bi ova društvena mreža bila upravo to što je danas.

Ipak, sve je više bivših suradnika Marka Zuckerberga koji izražavaju nezadovoljstvo načinom kako funkcioniraju Facebook, Instagram i WhatsApp.

Izrael bi se mogao suočiti s napadom iz Irana ili njegovih saveznika u regiji koji bi mogli uključivati raketne napade ili previranja u Gazi ako neprijateljstvo između Islamske Republike Irana i SAD-a dramatično eskalira, rekao je izraelski ministar

Međusobni neprijateljski odnos između Irana i SAD-a povećava volatilnost na ionako nestabilnom Bliskom istoku, a previranje između Amerike i Irana može imati izravan utjecaj na Izrael, izjavio je ministar energetike Yuval Steinitz. Govoreći za dnevnik Ynet, rekao je da se "sukob zahuktava" u Perzijskom zaljevu.

Ako postoji neka vrsta previranja između Irana i Sjedinjenih Država, između Irana i njegovih susjeda, ne isključujem da će se aktivirati Hezbollah (u Libanonu) i islamski džihad iz Gaze, ili čak da će pokušati lansirati rakete iz Irana na državu Izrael.

Takva priča dolazi dok je u tijeku gomilanje mornaričkih snaga SAD-a u Perzijskom zaljevu u blizini iranskih teritorijalnih voda.

Nedavno je Pentagon razmjestio napadačku mornaričku skupinu USS Abrahama Lincolna i bombašku vojnu jedinicu na Bliski istok navodeći prijetnju interesima SAD-a iz Irana Najavljujući raspoređivanje, savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton podigao je napetosti na nove visine kada je zaprijetio da će upotrijebiti "nepopustljivu silu" protiv Teherana.

Državni tajnik Mike Pompeo, još jedan mrzitelj Irana, ponovio je Boltonovu poruku i obećao "brz i odlučan" odgovor na ono što je Iran nazvao "eskalacijskim akcijama".

Kasnije se pokazalo da je odluka o raspoređivanju tih snaga donesena nakon nejasnog iskaza o "vjerodostojnoj prijetnji" iz Irana, koja je došla iz izraelske špijunske agencije Mossad.

Pouzdanost obavještajnih podataka je pod zakom pitanja, ali Washington je ipak bio spreman iskoristiti ih za odmazdu.

SAD odgađaju izraelsku tvrdokornu politiku prema Iranu otkako je Donald Trump preuzeo dužnost 2017. godine, najprije tako što je ukinuo prekretnicu u nuklearnom sporazumu iz 2015., a zatim nametnuo Teheranu daljnje ekonomske sankcije.

Osim toga, Washington je formalno proglasio iransku Revolucionarnu gardu (IRGC) kao "terorističku organizaciju", što je izazvalo reakciju Teherana.

Oni koji uz iole pažnje osluškuju vijesti što se montiraju o najnovijim zbivanjima u Perzijskom zaljevu, posebno oko tjesnaca Hormuz i uz iransku obalu, lako će shvatiti o koliko se opasnim igrama radi. Potencijalno opasnijim po svijet nego što je bila svojevremena prevara pa invazija na Irak, ili sve ovo što traje evo bezmalo deceniju u Siriji.

U najnovijem »slučaju« Irana optužbe su pokrivene već pomalo šizofrenom trumpovsko-boltonovsko-pompeovskom šaradom. Uz pripadajuće poslušnike, glavni partneri u akcijama tragom vlastitih interesa su Izrael i Saudijska Arabija i njihove različite a doista fascinantne osvajačko-mitološke opsesije.

Na stolu su ogromna nastojanja Washingtona da porazi Iran blokadama, sankcijama ili vojskom, potom odlučnost Teherana da se po ko zna koji put odupre internim načinima koje svijet ne prepoznaje, a njih čini jačim, onda storije o pasivnosti hedonističke, a ni za kakav odlučniji potez sposobne Evrope, zatim jad UN-a i marionetskih režima, pa priče o novim silama poput Kine, ponovo Rusije i drugih što su već došli ili dolaze iza brda...

Mimo svega ovoga nekoliko je veoma interesantnih i samo naoko manje važnih istina koje na svoj način razjašnjavaju cijeli kontekst navodno iranske storije. Mnogi to zaboravljaju, ali život i istorija ne.

Zanimljiv je, recimo, primjer ministra vanjskih poslova velike sile poput Amerike Mike Pompea koji kaže javno, u intervjuu američkoj mega-mreži CBS kako »je Bog poslao Trumpa da spasi Izrael od Irana...«. Tu se normalnom čovjeku odjednom učini kako je manji problem šta će biti sa ovakvim fanatikom na takvom mjestu, nego što je strah šta će biti sa svijetom kojeg ovakvi vode! Posebno kada vidite šta je operacionalizacija tog »božjeg ushita« - direktno slanje nosača aviona uz taktičku grupu bombardera i ko zna čega još pred čime smrt likuje.

Teško je vjerovati i onima više okrenutim nebu i onima što su bliže prostoj zemlji, ako kažu da Bog daje naloge za masovna ubijanja koja se pokušavaju pokriti čisto krvavo ovozemaljskim interesima.

Primjer broj dva iz pozadine mračnih predviđanja o cilju cijele operacije, još je dubiozniji. Zna se, naime, da su rodoslovnici svekolike svjetske otimačine onoga što nije njihovo, a treba im i zato im se sviđa, dakle crtači novih granica i rušitelji neposlušnih režima, već poodavno izmudrijali novu taktiku za njihove političko-kriminalne operacije.

Američki državni sekretar Majk Pompeo otkazao je moskovski deo posete Rusiji, ali će se, kao što je i planirano, u utorak sastati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Sočiju. To će biti njegova prva poseta Rusiji na mestu šefa američke diplomatije.

Prvobitno je bilo najavljeno da će Pompeo, dan uoči puta u Soči, posetiti Moskvu kako bi se sastao s američkim diplomatama i biznismenima i da bi položio venac na Grob neznanog junaka u čast boraca protiv nacizma, ali je neplanirano otputovao u Brisel kako bi sa evropskim liderima razgovarao o "neodložnim pitanjima", među kojima je i situacija u vezi sa iranskim nuklearnim sporazumom.

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini je izjavila da je EU tokom noći obaveštena o izmeni plana putovanja američkog državnog sekretara.