Blomberg je jučer objavio, pozivajući se na svoje izvore, kako američki potpredsjednik Mike Pence na nedavnoj Munchenskoj međunarodnoj konferenciji o sigurnosti nije uspio nagovoriti njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog čelnika Emmanuela Macrona na slanje njihovih vojnih brodova kroz Kerčska vrata (morski tjesnac kroz koji se iz Crnog mora ulazi u Azovsko more, iznad kojeg je izgrađen novi ruski most koji povezuje poluotok Krim s ruskim kopnom, op.ZM.). Vođe dviju europskih država, prije svega Angela Merkel, odbili su sudjelovati u proturuskoj provokaciji.

Bloombergov izvor navodi kako su Merkel i Pence razgovarali u vrijeme Minhenske konferencije o sigurnosti, održane 16. veljače. Tada je kancelarka bila suglasna, u dogovoru s Macronom, poslati jedan brod prema Krimu u svojstvu zajedničke vježbe, ali Ukrajina je smatrala kako to nije dovoljno. Tada je Merkel, a za njom i Macron, odbila i tu namjeru o slanju jednog njemačkog broda. Francuska je to sve okarakterizirala kao "nepotrebnu provokaciju" (Rusije). Sjedinjene Države ovim su činom željele pokazati Rusiji kako kako Zapadne i europske zemlje neće odustati od toga da "prolaz kroz kanal bude postojano otvoren", izjavio je izvor.

Ova vijest najbolje potvrđuje koliko Sjedinjene Države danas igraju opasne "igre", uvijek daleko od svoga teritorija, i koliko, zapravo, te "igre" ovise o njezinim saveznicima. U ovom, konkretnom slučaju, osim sigurnosne, te "ige" imaju i svoju gospodarsku, poglavito energetsku dimenziju, jer bi narastanje napetosti do maksimuma na relaciji Zapad-Rusija vjerojatno značilo i krah svih sadašnjih i budućih planova o proširenju europsko-ruske energetske suradnje i gotovo sigurni prekid izgradnje plinovoda "Sjeverni tok 2", koji se gradi dnom Baltičkog mora i povezuje rusku i njemačku obalu, a koji SAD pod svaku cijenu žele zaustaviti pod izlikom prevelike europske energetske ovisnosti o Rusiji, opasnosti od njezine agresije i td. Naravno, u pozadini svega su isto takvi američki energetski interesi - umjesto "zlog" ruskog plina, na europske prostore dovesti svoj "dobri", "saveznički", pa makar i skuplji ukapljeni plin.

S druge strane Washington, samostalno, vojno provocirati Rusiju nipošto ne želi. Štoviše, to je striktna naredba američkim terenskim zapovjednicima od strane samoga Pentagona, najbolje vidljiva još u vrijeme opasnog narastanja mogućih konfliktnih situacija između SAD-a i Rusije na nebu iznad Sirije, nakon što se Rusija odlučila uključiti u tamošnji vojni sukob na poziv predsjednika Bashara Al-Assada.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi jučer je na konferenciji za novinare, održanoj u Pekingu, izjavio kako Kina i Rusija snose veliku međunarodnu odgovornost, i da će, dok se Moskva i Peking drže zajedno, svijet biti sigurniji i stabilniji.

"U sferi međunarodnih odnosa Kina i Rusija, kao velike države i stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, snose veliku odgovornost", kazao je Wang Yi, čije je riječi prenijela agencija Xinhua.

"Naše zemlje održavaju stalnu komunikaciju po većini glavnih međunarodnih problema i naši su stavovi jednaki ili slični. Namjeravamo učvrstiti stratešku koordinaciju ove godine, pridržavajući se načela i ciljeva Povelje UN-a. Dok se Kina i Rusija drže zajedno, svijet će biti sigurniji, mirniji i stabilniji", zaključio je šef kineske diplomacije.

Senatori Rand Paul i Tom Udall su predstavili Zakon o okončanju beskonačno skupog sukoba u Afganistanu, proglašavajući 'pobjedu' u najdužem ratu u povijesti SAD-a nakon 18 godina, troška oko 6 bilijnuna dolara i preko 100.000 mrtvih

"Važno je znati kada treba proglasiti pobjedu i napustiti rat", kazao je Paul u videozapisu koji je najavio zakon o Američkim snagama koje idu doma nakon plemenite službe (AFGHANS), dodajući: "Mislim da je vrijeme za odlazak već odavno prošlo."

"Uskoro će pripadnici se američkih službi početi razmještati u Afganistan kako bi se borili u ratu koji je započeo prije njihova rođenja" - navodi senator Udall u priopćenju objavljenom uz zakon, ističući da je al-Kaida - navedena meta invazije još od 2001. godine - praktično još tu prisutna gotovo dva desetljeća kasnije, a Osama bin Laden je već dugo mrtav.

Možda podsjećajući na predsjednikovu odluku o povlačenju o povlačenju iz Sirije, zakon AFGHANS bi trebao biti usvojen vrlo brzo, postavljajući jednogodišnji rok za potpuno povlačenje SAD-a iz Afganistana s planovima za predaju zemlje afganistanskoj vladi koja će biti sastavljena u roku od 45 dana nakon usvajanja zakona.

Odobrenje za uporabu vojnih snaga iz 2001. godine - dokument koji je malo proširen sa svakom zemljom koju SAD napada pod okriljem "rata protiv terorizma" - ukinut će se na kraju povlačenja.

Nacrt zakona će izdvojiti 7 milijardi dolara za bonuse ratnim veteranima - što zvuči puno dok se ne usporedi sa 51 milijardom dolara godišnjih troškova rata u Afganistanu.

Paul je naveo neke od smiješnijih projekata "izgradnje nacije" koje je SAD financirala nakon što im je postalo dosadno boriti se protiv talibana, uključujući i izgradnju luksuznog hotela u Kabulu i benzinskih postaja u zemlji u kojoj se gotovo nitko ne vozi na benzin, a projekt elektrifikacije zemlje je pod kontrolom talibana.

Zašto ujak Sam mora platiti sve to? Popis troškova koji je objavljen nevjerojatno vrijeđa američke porezne obveznike.

Njemačka neće slijediti Veliku Britaniju u proglašavanju Hezbollaha terorističkom organizacijom, poručio je pomoćnik njemačkog ministra vanjskih poslova Niels Annen.

Reuters ocjenjuje da bi takva odluka mogla potaći tenzije sa Saudijskom Arabijom i Washingtonom.


Annen je za njemački list Der Spiegel ocijenio da je šiitski islamski pokret Hezbollah i dalje relevantan faktor u libanskom društvu, uz podsjećanje da je Evropska unija još 2013. stavila vojno krilo te organizacije na listu zabranjenih grupa.

Britanija je, međutim, prošlog mjeseca saopćila da će zabraniti sva krila Hezbollaha zbog toga što djeluju destabilizirajuće na prilike na Bliskom istoku.

Annen, koji je za Der Spiegel govorio nakon posjete Libanu, naglasio je da je Njemačka zainteresirana za stabilnost te zemlje i poručio da odluka Britanije neće direktno utjecati na stav Njemačke ili EU-a.

'Možemo preživjeti ovaj rat'

Zbog sve rigoroznijih sankcija zapadnih zemalja, čelnik Hezbollaha Sayyed Hassan Nasrallah danas je pozvao sve pristalice da doniraju sredstva toj organizaciji.

Američka agencija podsjeća da su SAD nedavno povećale pritisak na šiitsku organizaciju tako što joj je nametnuo nove sankcije.

SAD su ujedno uvele nove sankcije Iranu, koji važi za glavnog regionalnog pomagača i finansijera Hezbollaha.

"Otporu je potrebna vaša podrška zato što smo u srcu borbe. Možemo preživjeti ovaj rat", poručio je vođa Hezbollaha.

Predsednik Češke Miloš Zeman izjavio je da je minuli incident sa ruskim diplomatom, kada mu češke vlasti nisu dozvolili da uđe na teritoriju zemlje kako bi učestvovao na zasedanju međuvladine državne komisije - "glupa provokacija".

On je to izjavio tokom svog izlaganja na televiziji "TV Barandov".

"Smatram celokupunu situaciju glupom provokacijom jer isto tako znam da je ruska delegacija u tom trenutku razmatrala mogućnost da se jednostavno okrene i vrati u Moskvu. Međutim, budući da se radilo o međuvladinoj komisiji koja ima izuzetno bitnu ulogu u razvoju ekonomskih odnosa između Češke i Rusije, to bi se izuzetno negativno odrazilo na buduću saradnju", rekao je.

Prema njegovim rečima, postoje ljudi koji ništa drugo ne znaju nego da priređuju glupe provokacije - "ne treba jednostavno odmahivati rukom, treba se zapitati kome je to u interesu", naglasio je.

Belgijski sud osudio je francuskog državljanina Mehdija Nemmouchea krivim za "teroristička ubojstva", odnosno za ubojstvo četiri osobe u Židovskom muzeju u Bruxellesu koje je počinio 2014. nakon što se vratio iz Sirije, objavili su tužitelji.

Kazna će biti izrečena kasnije. Napad za koji je osuđen Nemmouche smatra se prvim napadom nekog islamističkog militanta s europskim državljanstvom koji se vratio iz Sirije.

Odvjetnik tvrdio da je njegov klijent prevaren

Nemmouche, star 33 godine, priznao je da je nosio kalašnjikov, revolver i streljivo slično onome koje je uporabljeno u pucnjavi u muzeju. No njegov je odvjetnik tvrdio da u napadu u kojem je ubijen jedan par iz Izraela i dvoje djelatnika muzeja Nemmouche nije povukao okidač, izvijestila je belgijska javna televizija RTBF.

Nemmouche je sudu rekao da je "prevaren", dok je njegov odvjetnik tvrdio da je snimka pucnjave montirana, a da su njegovog klijenta prevarili plaćeni ubojice poslani da ubiju dva agenta izraelskog Mossada. Te su tvrdnje razbjesnile obitelji žrtava i preživjele.


Čelnik Europskog židovskog kongresa Moshe Kanotr u četvrtak je rekao da su taktike i uporabe teorija urote odvjetnika optuženog sramotne i "za osudu".

Napad izveden u svibnju 2014. prvi je ukazao na prijetnju koju predstavljaju radikalizirani muslimani koji se vraćaju svojim domovima u Europi nakon borbe u sirijskom građanskom ratu.

Ministar spoljnih poslova RF Sergej Lavrov reagovao je povodom stanja u izbegličkom kampu i izjavio da je "Rukban" potreban SAD kako bi opravdali svoje nelegitimno prisustvo u Siriji. Ruski šef diplomatije je istakao da je 95 odsto izbeglica iz kampa izjavilo da želi da se vrati kućama, kao i da će ruska strana insistirati da ovi ljudi budu pušteni.

Rusija i Sirija su apelovale na SAD da dozvole izlazak ljudi iz izbegličkog kampa "Rukban" i time omoguće njihov povratak kućama, navodi se u vanrednom saopštenju međuresornih koordinacionih štabova dveju zemalja. Kako se ističe, SAD su prekinule humanitarnu operaciju spasavanja građana u Tanfu, gde se nalazi izbeglički kamp "Rukban".

U saopštenju se apeluje na američku stranu da sa populizma pređe na realne akcije i izbeglicama iz kampa "Rukban" osigura pravo na slobodan odlazak svojim kućama. Takođe, traži se i pružanje garancija bezbednog prolaska humanitarnog konvoja kroz nezakonito okupiranu zonu Tanf.

Ekspert Ruskog instituta strateških istraživanja Vladimir Fitin za Sputnjik objašnjava da su izbeglice u ovom kampu bukvalno američki taoci, jer im se ne dozvoljava da odu iz kampa, ne dozvoljava im se povratak u svoje domove, u mesta gde su živeli i gde više nema opasnosti za njihovu bezbednost, jer je većina terorista potisnuta ili likvidirana. Do sada, kaže naš sagovornik, bez obzira na brojne pokušaje i napore Rusije i zvanične sirijske Vlade, pitanje kampa "Rukban" nije rešeno.

"Ova priča je praktično već prilično stara. Kamp 'Rukban' se nalazi u zoni koju u radijusu od 50 kilometara kontroliše američka vojska, koju su oni sami odredili kao svoju i tuda nikoga ne puštaju, a uzgred i blokiraju kretanje izbeglica. Zato im je nekoliko puta bio upućivan apel, molbe da se ovo pitanje reši. Međutim, oni su ostajali nemi na sva dosadašnja obraćanja ovim povodom i to je još jedan pokazatelj protivurečne politike Trampa u Siriji", objašnjava Fitin.

Tramp je, podseća naš sagovornik, prvo rešio da povuče američku vojsku, a potom je zaboravio na svoju odluku. Delovalo je u jednom trenutku da će ipak doći do povlačenja američkih i drugih savezničkih snaga iz Sirije. Međutim, vidimo da oni nastavljaju blokadu i to ne samo teritorije koju kontrolišu, već i izbegličkog kampa.

Američki predsjednik Trump je za još godinu dana produžio sankcije Rusiji zbog krize u Ukrajini, objavljeno je u ponedjeljak u službenom dokumentu Bijele kuće. Sankcije su Rusiji uvedene zbog krize u Ukrajini i njima su pogođene ruske osobe, uključujući i dužnosnike, poduzetnici i nekoliko kompanija, kao i lideri Donjecke i Luganske Narodne Republike. Obrazloženje graniči sa zdravim razumom.

"Akcije i politike Rusije koje se spominju u ovim izvršnim naredbama i dalje predstavljaju neuobičajenu i izvanrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici Sjedinjenih Država", navodi se u priopćenju kojeg je potpisao američki predsjednik Donald Trump.

Osim ovih mjera, jednako nepojmljiva i, blago rečeno, glupa je prijetnja američkih kongresmena da će istražiti podatke o Putinovoj osobnoj imovini. Zakon je objavljen pod imenom Defending American Security from Kremlin Aggression Act of 2019 (DASKA). Tekst sadrži namjeru objavljivanja izvješća "o osobnom statusu i imovini predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina", a podatke o fantomskim "Putinovim milijardama" mora dostaviti američka obavještajna služba.

Ovakav delirij nije zabilježen u povijesti. Švedski kralj Karlo XII nije tražio izvješća o prihodima Petra Velikog. Napoleona nimalo nije interesirao dohodak Aleksandra Prvog. Čak ni Hitleru i Goebbelsu nije na pamet palo tražiti Staljinove "tajne račune".

Samo su Amerikanci došli na ideju da budu nacija dušebrižnika koja uvijek misli samo na novac.

I odmah su ruski liberali, koji obično cmizdre na radiju Eho Moskva, graknuli: "To je to! Ovaj put točno i konačno. Sada će nam Bijeli Učitelj pokazati kako se kažnjavaju lopovi."

Ali njihov zajednički problem je da imaju sjećanje ribe, oko tri minute. Sve što se dogodilo prije, odavno su zaboravili.

Tema "Putinovih tajnih milijardi" se na Zapadu redovito otvara svakih nekoliko godina.

Prije otprilike dvije godine je CNN snimio cijeli film koji je istraživao ovo pitanje. U ovom su filmu intervjuirali gomilu "stručnjaka" Radija Slobodna Europa, koji su iznijeli informacije zastrašujuće kao nuklearni rat. Svi ti "stručnjaci" su publiku uvjeravali: "Potvrđujemo da ove milijarde postoje, ali ne znamo gdje su."

S obzirom da velika većina svijeta još uvijek vidi Nicolasa Madura kao legitimnog vođu Venezuele, američki specijalni izaslanik navijestio je kako bi Washington mogao sankcionirati treće strane koje prkose naporima američkih vlasti za promjenom režima

Međunarodna zajednica mora mudro izabrati strane u venecuelanskom sukobu, rekao je kustos američke intervencije u latinoameričkoj zemlji i posebni izaslanik Elliott Abrams, ukazujući kako se Washington neće ograničiti na ekonomske sankcije samo protiv Madurove vlade, nego i protiv svih zemalja koje su ga odlučile podržati.

"Sekundarne sankcije, to je očigledna mogućnost" - rekao je Abrams na konferenciji za novinare upozorivši da će odluka o sankcioniranju trećih zemalja "ovisiti o ponašanju venecuelanskog režima tijekom vremena."

Do sada se oko 54 zemalja poklonilo pritisku SAD-a i podržaloo samoproglašenog 'privremenog predsjednika' Juana Guaidoa, koji od siječnja okuplja potporu za promjenu režima.

Dok Sjedinjene Države tvrde da je "zamah dobar" u priključivanju sve više zemalja, većina svjetskih zemalja i stanovništva odbacila je "imperijalističke" ambicije Washingtona, rekao je Colin Cavell, izvanredni profesor političkih znanosti na sveučilištu Bluefield State Collegeu.

Američka administracija "internacionalizira venecuelanski sukob na vrlo opasnoj osnovi ... prijeteći drugim zemljama koje su podržale Venecuelu, rekavši im da ako ne podrže naše sankcije, mi ćemo njima izreći sankcije" - objasnio je Cavell.

Trumpova administracija prisiljava svoje saveznike i druge zemlje da izaberu: "jeste li izabrali podržati ovaj agresivni pokušaj državnog udara koji želi zbacite izabranu demokratsku vladu Venezuele ili ćete podržati ovu vladu koju Sjedinjene Države ne vole."

Sankcioniranje vlada u zemljama širom svijeta zbog podrške Madurou umjesto Guaida ne samo da krši međunarodno pravo, nego naglašava i drsko uplitanje SAD-a u poslove suverene nacije.

Da li je zaista reč o iznenadnoj epidemiji antisemitizma, ili je posredi politička zloupotreba ovog opakog oblika rasizma?

Antisemitizam je ponovo postao velika tema u političkom životu Evrope, tema koja se sa periferije polako pomera (ili gura) ka centru političkih zbivanja. Predsednik Francuske, Emanuel Makron, tvrdi da je antisemitizam u velikom porastu u Evropi, da njegova eskalacija traje već godinama i da je reč o fenomenu kakav nije viđen još od Drugog svetskog rata.


U Londonu se Laburistička partija optužuje za institucionalni antisemitizam, uz dodatne tvrdnje da njen lider Džeremi Korbin zatvara oči pred tom činjenicom. Pre nedelju dana partiju je napustilo devet poslanika koji su antisemitizam u redovima partije naveli kao ključni razlog, ili jedan od ključnih razloga zbog kojih napuštaju laburiste. Ovakva vrsta pobune odavno nije viđena na britanskoj političkoj sceni.