U indijskoj saveznoj državi Jammu i Kashmir, u jutarnjim satima, u četvrtak, 7. ožujka, izvršen je novi teroristički napad u posljednja tri tjedna. Današnja meta terorista bila je autobusna stanica u gradu Jammu, na kojoj je eksplodirala bomba koju je bacila nepoznata osoba u vrijeme kada se na njoj nalazio veliki broj ljudi.

Kako priopćava medij Times of India (na linku možete pogledati video), u to je vrijeme poginula jedna, a ranjeno 28 osoba, od kojih su 3 u kritičnom stanju.

"Molim sve sačuvati mir", izjavio je novinarima na mjestu događaja zapovjednik gradske policije, "mi nastavljamo potragu za zločincem."

Podsjećam kako je Pakistan prije nekoliko dana u policijskoj operaciji uhitio dvojicu bliskih rođaka vođe terorističke organizacije "Jaish-e-Muhammad", koja je preuzela odgovornost za teroristički napad 14. veljače, kada je poginulo više od 40 pripadnika indijskih snaga sigurnosti. To zlodjelo ubrzo je postalo povod za novi vojni obračun između Indije i Pakistana, za sada ipak ograničenog karaktera i svedenom na razmjenu topničkih napada jer su dvije zemlje itekako svjesne posljedica uvlačenja u novi otvoreni ratni sukob s obzirom na svoje velike vojne potencijale (i ljudske i tehničke) i činjenicu da obje posjeduju i nuklearno naoružanje.

S druge strane, ovakvi napadi indijsku vladu primoravaju na akciju, poglavito u svjetlu nadolazećih parlamentarnih izbora u svibnju ove godine, u kojima bi premijer Narendra Modi zbog eventualnog oklijevanja s oštrim odgovorom na terorizam na indijskom teritoriju sasvim sigurno pretrpio političku štetu, a vjerojatno i izgubio izbore. S druge strane slično je i s Pakistanom: on je, u svrhu očuvanja unutarnje stabilnosti, primoran na protuodgovor na indijske vojne napade na dio Kashmira pod njegovim nadzorom.

Italija planira potpisati memorandum o razumijevanju, kako bi već krajem ožujka postala dio goleme kineske infrastrukturne inicijative "Jedan pojas-jedan put", a to je naišlo na kritiku od strane SAD-a, navodi The Financial Times.

"Pregovori još nisu okončani, ali će, vjerojatno, biti završeni prije posjeta (kineskog predsjednika Xi Jinpinga)", navodi FT pozivajući se na talijanskog zamjenika ministra gospodarstva Michelea Geracia.

Sjedinjene Države izjavile su kako ovaj projekt teško može pomoći Italiji u gospodarskom planu, a može dovesti do značajnog gubitka međunarodnog ugleda države (?). "Mi razmatramo "Jedan pojas-jedan put" kao "inicijativu pokrenutu od Kine za Kinu", citira FT glasnogovornika Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Garretta Marquisa.

Trgovinska i infrastrukturna inicijativa Pekinga "Jedan pojas-jedan put" namjerava objediniti više od 60 država Azije, Europe, Afrike i regije Bliskog istoka kopnenim i morskim putovima. Osim povećanja trgovine i investicija Kina teži stimuliranju razmjena u sferama poput znanosti, tehnologija, kulture i obrazovanja.

Podsjećamo: u utorak, 5. veljače, Vijeće Europe je usvojilo novi mehanizam za provjere direktnih stranih investicija koje ulaze u EU. Novi sustav, predložen od strane Europske komisije još 2017., počet će s radom u travnju ove godine. Njime se žele zaštititi sigurnost, poredak i strateški interesi EU, izjavila je Europska komisija. Ta shema nadzora predstavlja odgovor na zabrinutost pojedinih članica EU, prije svih Njemačke i Francuske, oko kineskih investicija.

Međutim, Italija u posljednje vrijeme manje koordinira svoje poteze s Europskom komisijom vezano uz strane investicije. Talijanska vlada se nada kako će kineski investitori pomoći u izgradnji infrastrukture. Navodno se Rim zalagao protiv proširenja investicijskih sektora koji bi mogli biti podvrgnuti provjerama.

U linku ispod teksta saznajte više o 5 glavnih projekata inicijative "Jedan pojas, jedan put"

BBC je objavio kratku reportažu snimljenu na granici Jordana i Sirije.

Prilog dolazi s kontrolnog punkta Jaber s jordanske strane, odakle se u Siriju ulazi kroz granični prijelaz Nasib, koji je otvoren prošlog listopada kada su sirijske vladine snage preuzele kontrolu nad južnim dijelovima zemlje.

U početku je dnevno granicu prelazilo nekoliko automobila i na desetke ljudi, ali danas, kako priznaje BBC, svakoga dana iz Jordana u Siriju ulaze kolone ljudi s osobnim vozilima, kamionima i autobusima.

Svako jutro se na granici stvaraju kolone automobila. Mali trgovci donose robu u Siriju, izbjeglice se vraćaju kući, čak turisti dolaze u zemlju.

Novinarka ulazi u jedan autobus pun turista iz Bahreina, a jedan mladić joj govori kako od djetinjstva dolazi u Siriju i kako mu je drago da opet može posjetiti ovu predivnu arapsku zemlju.

Ali na kraju priloga dolazi najzanimljivije. BBC javlja: "Na tisuće izbjeglica se odlučilo vratiti u zemlju nakon što su sirijske vladine snage, uz potporu Rusije i Irana, ponovno preuzele nadzor nad većim dijelom teritorija zemlje."

Što se dogodilo? Zar se Sirijci ne boje Assada? Ne žele da ode? Kako? Pa to su svi željeli i zbog toga su pobjegli iz zemlje, kako su godinama tvrdili zapadni i mediji zaljevskih monarhija.

Danska još nije donijela konačnu odluku o tome, hoće li dozvoliti da plinovod "Sjeverni tok 2" prolazi njezinim teritorijalnim vodama, izjavio je ministar vanjskih poslova te zemlje Anders Samuelsen.

Danska namjerava procijeniti "što se događa u Rusiji i kako se oni (ruska vlada) odnosi prema Ukrajini", pojasnio je Samulsen čije su riječi prenijeli ruski mediji. "S obzirom na nastavak sukoba s Ukrajinom ruski potezi nisu u skladu s danskim interesima", kazao je danski šef diplomacije.


Danska agencija za energetiku razmatra zamolbu "Gazproma" za izgradnju plinovoda. Ukoliko danska vlada nju odbaci, alternativna ruta, koja zaobilazi danske teritorijalne vode, poskupit će projekt jer će zahtjevati dodatnih cca 50 kilometara dužu trasu. Taj rusko-njemački plinovod već je dobio potrebne dozvole od svih zemalja kroz čije vode on prolazi, osim Danske.

Kopenhagen je otegnuo čitav proces svog odgovora usvojivši zakon koji omogućuje ulaganje veta na polaganje cijevi na svom teritoriju. Tamošnji premijer Lars Lekke Rasmussen je u lipnju 2018.g. izjavio kako predlaže razmatranje projekta plinovoda "Sjeverni tok 2" na općeeuropskoj razini (u Bruxellesu), nakon koje bi i Danska donijela svoju konačnu odluku.

Danska, kao velika američka saveznica, koja se u ovom slučaju, zapravo, rukovodi američkim stavovima koji se snažno protive izgradnji ovog plinovoda, riskira ostati bez financijske koristi koju bi imala od tranzita plina kroz dio plinovoda koji bi prolazio njezinim teritorijalnimm vodama. Kopenhagen, vjerojatno, čeka posljednji čas i konačan rasplet ove velike energetske ali i geopolitičke zavrzlame koja se u međuvremenu stvorila, nakon čega će i donijeti konačnu odluku. Taktiziranje Kopenhagena je sasvim sigurno vremenski precizno tempirano i ne vjerujem kako će Danska, ukoliko definitivno spozna da je ovaj projekt politički nezaustavljiv, sebe "odrezati" od dijela njegovog financijskog "kolača" koji će pripasti njezinim susjedima.

Ruski prankeri Vladimir Kuznjecov (Vovan) i Aleksej Stoljarov (Leksus) u ime predsednika Švajcarske Uelija Maurera održali su niz telefonskih razgovora sa specijalnim izaslanikom SAD u Venecueli Eliotom Abramsom. Šaljivdžije su obavestile Abramsa o venecuelanskim računima u izmišljenoj banci "Limpopo" i razjasnili šta planira Vašington u Venecueli.


Kako Sputnjik doznaje, prankeri su prvi put stupili u kontakt sa Abramsovom kancelarijom sredinom februara, kada su tražili telefonski razgovor na temu švajcarsko-američke saradnje u finansijskoj sferi, kao i o situaciji u Venecueli.

Razgovor je održan 19. februara. Kuznjecov i Stoljarov saopštili su Abramsu da švajcarska strana ne vidi nikakvo kršenje zakona u tome što osobe iz bliskog okruženja predsednika Venecuele Nikolasa Madura imaju otvorene privatne račune u švajcarskim bankama, kao ni venecuelanske kompanije, kao što je naftna korporacija PVDSA.

Kompanija Huawei podnijela je tužbu protiv američke vlade zbog regulative kojom je saveznim agencijama zabranila korištenje proizvoda te tvrtke, piše BBC.

Navela je kako SAD nije pružio nikakve dokaze koji bi opravdali takvu zabranu korištenja proizvoda te odbacila tvrdnje da je povezana s kineskom vladom.

SAD protiv Huaweija

Naime, Sjedinjene Američke Države nedavno su ograničile uporabu proizvoda tvrtke Huawei zbog pitanja nacionalne sigurnosti, ali i nagovarale saveznike da izbjegavaju suradnju s tom kineskom telekomunikacijskom kompanijom.

Kompanija Huawei jedna je od najvećih svjetskih pružatelja telekomunikacijske opreme i usluga.

Nema dokaza

"Kongres SAD-a je u više navrata propustio iznijeti bilo kakve dokaze koji bi potkrijepili izdata ograničenja uporabe proizvoda tvrtke Huawei. Stoga smo prisiljeni podnijeti tužbu", rekao je Guo Ping, rotirajući predsjednik uprave Huaweija.

"Zabrana nije samo nezakonita nego i onemogućava kompaniji Huawei da se uključi u pošteno tržišno natjecanje te time zabrana na kraju šteti i američkim potrošačima", dodao je.

Kaznene prijave protiv financijske direktorice

Osim zabrane korištenja proizvoda, SAD je podnio kaznene prijave protiv tvrtke i njezine financijske direktorice Meng Wanzhou.

Meng, kći osnivača Huaweija Rena Zhengfeija, uhićena je u prosincu prošle godine u Kanadi, na zahtjev SAD-a, zbog sumnje na prevaru, odnosno zbog kršenja američkih sankcija Iranu. Amerika je stoga, na temelju navedenih optužbi o prijevari financijskih institucija prikrivanjem informacija o poslovanju s Iranom, predala zahtjev za njezino izručenje.

Venezuelska vlada je u srijedu priopćila da je protjerala njemačkog veleposlanika zbog miješanja u unutarnje poslove zemlje, dva dana nakon što je diplomat u zračnoj luci u Caracasu dočekao oporbenog čelnika Juana Gauidoa koji se vratio iz posjete Kolumbiji.

Vlada predsjednika Nicolasa Madura je objavila da veleposlanik Daniel Kriener ima 48 sati da napusti Venezuelu, optuživši ga za kršenje međunarodnih diplomatskih normi.

"Venezuela smatra neprihvatljivim da strani diplomat na njezinom teritoriju preuzima javnu ulogu blisku ulozi političkog vođe koji podržava konspirativnu agendu ekstremističkih segmenata venezuelske oporbe", stoji u vladinom priopćenju.

Njemačko veleposlanstvo u Venezueli je u ponedjeljak na Twitteru objavilo da se nada da je Guaidov povratak "korak naprijed prema miroljubivom i političkom procesu kako bi se prevladala venezuelska kriza".

Kriener je, uz veleposlanike i diplomate iz ostalih europskih veleposlanstava, bio u ponedjeljak na dočeku Guaidoa kako bi mu iskazao potporu. Postojala je, naime, mogućnost da Guaido bude uhićen zbog kršenja zabrane o izlasku iz zemlje.

Nakon današnjeg sastanka s ruskim predsjednikom vlade Dmitriem Medvedevom, njegov bugarski kolega Boiko Borisov sve je protivnike ruskog plinovoda "Turski tok" nazvao izdajicama, izvijestio je bugarski medij Dnes.

Boiko Borisov je izjavio kako Bugarska mora očuvati isporuke plina, a da su protivnici izgradnje plinovodnog huba na bugarskom teritoriju nacionalne izdajice. Oni žele da naše investicije budu zakopane u zemlju, a mi želimo izgradnju potpuno transparentnog huba, izjavio je bugarski premijer, kazavši slijedeće:

"Dozvolite mi da pojasnim onima koji kritiziraju balkansko plinsko čvorište. Bugarska ne želi nove količine plina. Ali kada se (ruske) isporuke plina u Tursku (plinovodom po ukrajinskom teritoriju i dalje kroz Bugarsku) završe, naše će cijevi ostati prazne. I što ćete onda raditi? Zato Bugarska hoće makar samo očuvati i ono što ima."

Prije toga bugarski predsjednik vlade u Sofiji je održao sastanak sa svojim ruskim kolegom Dmitriem Medvedovom, a o konkretnim planovima oko produljenja plinovoda "Turski tok" kroz bugarski teritorij nije ništa priopćeno, iako je gotovo sigurno da je upravo to pitanje bilo u fokusu međusobnih razgovora . Međutim, ruski premijer je službeni stav Moskve o tome jasno izrekao još prije dva dana, u intervjuu za izvjesni bugarski medij, kada je kazao slijedeće: "Nova cijev ne smije ponoviti žalosnu sudbinu "Južnog toka". Zato odluka o produljenju plinovoda "Turski tok" ovisi o mogućnosti Sofije da dobije čvrsta jamstva kako Europska unija neće ometati planove o isporukama plina kroz taj plinovod".

Podsjećam kako je bugarski plinski operater Bulgartransgaz nedavno donio odluku o gradnji plinovoda od granice s Turskom, kroz teritorij Bugarske, do granice sa Srbijom, u dužini nešto većoj od 470 kilometara. Radi se o spoju s rusko-turskim plinovodom "Turski tok" čija je druga cijev namjenjena za zemlje Europske unije ukoliko Bruxelles za to bude zainteresiran.

Rusija je, naime, nakon što se "opekla" s plinovodom "Južni tok", promijenila pravila igre i sve obveze oko izgradnje budućih plinovoda u inozemstvu prebacila na zemlje kroz čiji bi teritorij oni prolazili. Time se Moskva, zapravo, osim što smanjuje vlastite financijske rizike, prilagođava tzv. plinskoj direktivi iz trećeg energetskog paketa EU, koja brani da jedna tvrtka isporučuje plin u EU, a da istodobno bude i vlasnik plinovoda kroz koji se on dostavlja. Zadnji projekt koji djeluje po prijašnjem modelu, do kada je to formalno još bilo moguće, je "kontroverzni" plinovod "Sjverni tok 2", koji će povezivati Rusiju i Njemačku i u kojem će "Gazprom" biti i jedini dobavljač plina i vlasnik plinovoda.

Amazon je Jeffa Bezosa učinio najbogatijim čovjekom na svijetu. Tvrtka je također oborila rekorde i 2018. godine imala dobit veću od 11 milijardi dolara, a da nije platila ni cent poreza. I sve je u redu.

Prema izvješću američkog istraživačkog centra ITEP, koji provodi analize poreznih pitanja, gigant e-trgovine je uspio dobiti poreznu stopu od -1%. Točno ste pročitali, minus jedan posto. Drugim riječima, Amazon ili Jeff Bezos ne samo da nisu platili porez, već su dobili 129 milijuna dolara.

Gotovo svi američki političari su osudili ovaj paradoks. Osude dolaze i od Trumpa i od Bernia Sandersa, koji su već dugo uključeni u izravnu borbu protiv Amazona.

Ali ova priča je samo vrh ledenog brijega problema globalnih dimenzija. Izvješće Oxfama za 2018. o tom pitanju iznosi na vidjelo uznemirujući scenarij.

"Iako se broj milijardera diljem svijeta od financijske krize iz 2008. udvostručio, porezne stope super bogatih se stalno smanjuju", piše Oxfam.

U stvari, Oxfam se fokusirao na porez na osobnu dobit, koji je u najbogatijim zemljama pao sa 62% iz '70-ih na samo 38% u 2013. godini.

Kao potporu Oxfamu dodajmo izvješće za 2018. godinu istraživačkog centra World Inequality Lab koje prikuplja podatke o dinamici globalne nejednakosti. Skupina s jakim kvalificiranim timom međunarodnih analitičara optužuje politike država da su izravno uključene u favoriziranje ekstremne koncentracije resursa u rukama nekoliko pojedinaca.

U trideset godina je politika osobni dohodak milijardera učinila sigurnim i sve više nedostupnim poreznim vlastima.

Ruska Federacija uzima pod zaštitu Severni morski put, Vlada je izradila pravila plovidbe stranih vojnih brodova po njemu, piše list "Izvestija", pozivajući se na dokument.

"Prema novim pravilima, strana država treba da pošalje obaveštenje o prolasku svojih plovila severnim putem 45 dana do njegovog početka. U dokumentu se traži da se navede ime vojnog broda, cilj, trasa i vreme plovidbe, kao i osnovni parametri - nosivost, dužina, širina i karakteristike energetskog bloka. Na kraju treba da se navede i vojno zvanje i ime kapetana broda. Pojaviće se i zahtev da na brodu budu i ruski vodiči. U slučaju poteškoća sa ledom upravo će ruski ledolomci pratiti strane brodove", navodi se u tekstu.

List dodaje da su brodovi obavezni da čuvaju životnu sredinu. U slučaju havarije ili pogoršanja vremenskih uslova, komanda treba da pošalje saopštenje obližnjoj ruskoj luci ili vojnoj bazi.

List podseća: predstavnici SAD su više puta saopštavali da Severni morski put treba da bude saobraćajna arterija, otkrivena za ceo svet. Poslednji put je to izjavio američki general Pol Zukunft, komandant Obalske zaštite SAD.

SAD osporavaju pravo okolnim državama da uspostavljaju pravila plovidbe severnim širinama. Oni ne priznaju ni Kanadi pravo da kontroliše arktičke puteve.