Situacija u Venezueli je na prijelomnoj točki. Iako to nije njegova zadaća, Maduro s članovima Vrhovnog suda mora donijeti odluku hoće li uhititi Juana Guaidóa ili će mu ostaviti odriješene ruke za daljnju destabilizaciju zemlje. Jučerašnji povratak oporbenog zastupnika i samoproglašenog predsjednika u zemlju se u medijima prikazao kao trijumf, a prema zapadnim medijima ga je dočekala "oduševljena masa pristaša". Koja masa? Gdje?

Juana Guaidóa je na terminalu zračne luke u Caracasu dočekalo nekoliko stotina ljudi, a kasnije se pojavio u malom parku u istočnom dijelu glavnog grada na kojem se može okupiti jedva nekoliko tisuća ljudi. Većina medija je uspjela prikriti ovu činjenicu, dok je Sky News, greškom ili zato što je kamerman ovog kanala bio na takvom mjestu, prikazao "masovni skup" od jedva nekoliko tisuća pristaša Guaidóa u Caracasu, gradu od dva milijuna ljudi.

Američki predsjednik Donald Trump namjerava ukinuti trgovinske povlastice za Indiju i Tursku. Svoj je prijedlog o tome proslijedio Kongresu. Trump je svoju odluku obrazložio time, da New Delhi nije dao jamstva za ravnopravan i razuman pristup svojim tržištima za američke tvrtke, dok se turska ekonomija u vrijeme djelovanja povlstica značajno učvrstila, a razina prihoda stanovništva porasla.

Navodi se kako obustava povlastica može ozbiljno utjecati na indijski izvoz za koji su SAD ključno tržište (15% ukupnih indijskih izvoznih proizvoda završava u SAD-u). S druge strane, prema podacima američkog sveučilišta MIT, američki izvoz u Indiju iznosi svega 2% od ukupnog američkog izvoza.

Iako u znatno manjoj mjeri, Trumpova odluka imat će negativni učinak i na turski izvoz. Analitičari navode kako Turska u SAD izvozi 5,3% svojih proizvoda (prve dvije zemlje su Njemačka i Kina, dok su SAD tek na šestom mjestu za izvoz turskih roba). Istodobno, uvoz turskih proizvoda po SAD čini svega 0,4% njihovog ukupnog uvoza.

Iako se to izrijekom nigdje ne spominje, usudio bih se ukazati i na (geo)politički, a ne samo ekonomski karakter navedenog Trumpovog poteza. Naime, i Turska i Indija iskaču izvan okvira zacrtanih američkih vanjskopolitičkih planova po nizu ključnih tema: od Sirije i američkih sankcija protiv Irana, do Venezuele. Podsjetio bih kako je Ankara po pitanju ove posljednje otvoreno stala na stranu Rusije, Kine, Irana (i manje bitno Sirije) i snažno podržala venezuelenskog predsjednika Nicolasa Madura, dok je Indija, u vrijeme kada SAD snažno stežu omču sankcija protiv Caracasa (prije svega po pitanju naftne tvrtke PDVSA), u veljači enormno povećala uvoz nafte upravo iz Venezuele i time s drugog, izbila na prvo mjesto u svijetu po pitanju uvoza nafte iz te latinskoameričke zemlje, preskočivši do sada neprikosnovene SAD.

Osim toga Indija je krajem prošle godine sklopila konačni ugovor o isporukama ruskih PRO i PZO sustava S-400 usprkos američkom protivljenju i njihovom nastojanju blokiranja ruskog izvoza naoružanja (koje im je i najveća konkurencija i po kvaliteti, a da se i ne govori po cijeni) bilo gdje u svijetu. Identičnu stvar čini i Turska, kojoj bi prva isporuka tih ruskih sustava trebala stići već do kraja ove godine. SAD i NATO već dugo vrše snažan pritisak na Ankaru da od toga posla s Moskvom odustane, ali za Tursku je to već svršena stvar. Sada Ankara s Washingtonom vodi pregovore samo oko toga, da osim ruskih, eventualno nabavi i američke sustave "Patriot" ali i ti se pregovori odvijaju vrlo sporo i teško.

Povodom godišnjice trovanja bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije, ruska Ambasada u Velikoj Britaniji objavila je izveštaj u kojem su navedena sva pitanja koja je ruska strana uputila Londonu, na koja ni dan-danas nije dat nijedan odgovor, kako bi se rasvetlio slučaj u britanskom gradu Solsberiju.

Pre svega se skreće pažnja na nekonzistentnost policijskih izveštaja i na pogrešno tumačenje britanskih medija celokupnog događaja u Solsberiju. Zatim, ukazuje se na činjenicu da je Rusija sve svoje zalihe agensa "novičok", koji je navodno korišćen prilikom trovanja, još 2017. godine uništila i to pod budnim okom Organizacije za zabranu hemijskog oružja.

Pored toga, ruska Ambasada navodi da još nije utvrđeno ni na koji način su Skripaljevi otrovani - da li je agens nanesen direktno na njih, ili je stavljen na bravu od automobila, ili pak na kvaku od stana u kojem su živeli. Dovodi se u pitanje i odluka britanskih vlasti da se kremiraju sve životinje koje su se nalazile u kući Skripaljevih - jedna crna persijska mačka i dva morska praseta, budući da su upravo te životinje mogle poslužiti kao dokazni materijal.

Pragmatična politika Vašingtona konstantno narušava međunarodno pravo. Kad im se hoće, oni zaključe ugovor, a kad im više nije po volji, objave da taj ugovor više ne smatraju svojom obavezom. To možda i ne bi bilo toliko strašno, da oni sve vreme ne optužuju drugu stranu da narušava sporazume.

Komentarišući to što je ruski predsednik Vladimir Putin potpisao ukaz o obustavljanju realizacije Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa, neimenovani predstavnik američkog Stejt departmenta je saopštio da su SAD su spremne na pregovore sa Rusijom o kontroli naoružanja, ali uz određene uslove. Takođe, rečeno je da su "razočarani činjenicom da Rusija izgleda nije spremna da preduzme potrebne korake kako bi se vratila poštovanju (Sporazuma) i tim samim sačuvala Sporazum o raketama srednjeg i kratkog dometa".

Dobru vest da bi krajem ovog meseca lideri SAD i Kine mogli da postignu trgovinski sporazum koji bi označio kraj međusobnog rata tarifama koji je otpočeo Vašington, a Peking na to uzvratio, upravo je smenila nova loša vest iz slične Trampove kuhinje.

Američki predsednik Donald Tramp je obavestio Kongres da namerava da u okviru opšteg sistema povlastica povuče one koje su u trgovini sa SAD imale Indija i Turska. Te zemlje, kako je objašnjeno, više ne ispunjavaju uslove iz programa Generalnog sistema preferencijala (GSP) koji omogućava pogodnosti u plasiranju robe na američko tržište. Indija i Turska su sa statusom zemalja u razvoju imale korist od tog programa, što im je, prema pisanju Blumberga, omogućavalo bescarinski ulazak oko 2.000 proizvoda na američko tržište.

Tramp je potez objasnio štetnom trgovinskom praksom po američku privredu i ipak ostavio rok od dva meseca tokom kojeg bi mogao da odustane od svoje namere ukoliko dve države reše probleme koji brinu američku administraciju.

Nakon što je 1. ožujka venezuelanska potpredsjednica Delcy Rodriguez u Rusiji izjavila kako će se europski ured državne naftne tvrtke PDVSA iz Lisabona preseliti u Moskvu zbog velike suradnje s "Rosneft"-om i "Gazprom"-om, čini se kako Caracas u istom smijeru ide i dalje.

Naime, ozbiljno se razmatra preseljenje ureda u Rusiju najvećih venezuelanskih državnih kompanija. Jučer je, tako, Delcy Rodriguez izjavila kako bi to trebala biti velika metalurška tvrtka - Corporation Venezolana de Guayana - koja objedinjuje 14 proizvođača zlata, aluminija, čelika, željezne rudače, boksita, dijamanata i niza čeličana. Ured bi se prebacio u Moskvu (info: intervju Delcy Rodriguez za televiziju "Russia-24").

Podsjećamo: prije nekoliko dana venezuelanska potpredsjednica boravila je u službenom posjetu Moskvi. Osim formalne potpore ruskog državnog vrha čelniku te zemlje Nicolasu Maduru i protivljenju bilo čijoj vojnoj intervenciji protiv Venezuele i neuvažavanja njezinog suvereniteta, konkretni razgovori odnosili su se na organizaciju sastanka međuvladine komisije dviju zemalja početkom idućeg mjeseca u Moskvi. Prebacivanje europskog ureda PDVSA u Moskvu mnogi analitičari već ocjenjuju kao rusko-venezualanski naftni savez, a ruski državni vrh i šefovi glavnih energetskih tvrtki koje posluju u Venezueli ovih dana izjavljuju kako nema nikakvih problema oko njihovog trenutačnog rada u toj karipskoj zemlji i da će se on nastaviti i dalje u planiranim okvirima.

Podsjećamo kako je nedavno savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika John Bolton pozvao Rusiju da prizna Juana Guaida za novog privremenog predsjednika Venezuele i tako zaštiti poslove svojih naftnih tvrtki u toj zemlji. Drugim riječima, Bolton je Rusiji poručio kako može ostati bez ičega ako nastavi podupirati Nicolasa Madura, iako je i on svjesan da su ruske tvrtke tamo došle temeljem pravnovažećih ugovora, a ne temeljem snage oružja ili političke ucjene. Moskva je osudila Boltonov prijedlog i, naravno, nije promijenila svoj stav oko toga tko je u Venezueli zakonito izabrani predsjednik.

SAD su 28. siječnja protiv Venezuele pokrenule nove sankcije, koje se prije svega odnose na energetsku tvrtku PDVSA, kojoj je Washington blokirao aktive u iznosu od 7 milijardi dolara, a pod blokadu su pale i njezine tri velike rafinerije na teritoriju SAD-a. Nakon što se poslije tih sankcija izvoz venezuelanske nafte u SAD, koji je bio njezin najveći uvoznik, drastično smanjio, uvoz nafte iz te latinskoameričke zemlje dodatno je povećala Indija, čime je izbila na prvo mjesto u svijetu po pitanju uvoza "crnog zlata" iz te zemlje.

Slučaj Skripal, koji je izazvao ozbiljnu diplomatsku krizu između Moskve i Londona, ostaje pun tajni, možda i ne baš. Ali pogledajmo prvo što se dogodilo proteklih godinu dana.

4. ožujka 2018. ruski bivši dvostruki agent Sergej Skripal i njegova kćerka Julija su navodno otrovani u britanskom gradu Salisburyu s tvari koju je London identificirao kao nervni agens Novičok. Oboje su preživjeli napad.

Godinu dana nakon navodnog trovanja, za koje je London požurio okriviti Moskvu bez iznošenja dokaza, ono što se doista dogodilo toga dana ostaje misterija. U međuvremenu, ruske vlasti provode vlastitu istragu o tom slučaju, kako je u nedjelju priopćila glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Trovanje i optužbe

Nekoliko dana nakon što je Skripal primljen u bolnicu u Salisburyu, britanska premijerka Theresa May izjavljuje da su bili otrovani nervnim agensom imena Novičok, te da "vrlo vjerojatno" iza napada stoji ruska vlada. Nakon njene izjave je uslijedio verbalni rat, sankcije i diplomatski progoni.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, njeni NATO saveznici i srodni mediji su za ono što se dogodilo okrivili rusku obavještajnu službu i ustrajavali su da Novičok može biti proizveden samo u Moskvi.

Međutim, premda je britanski laboratorij u Porton Downu identificirao tvar koja se koristila kao Novičok i kao vojni nervni agens, znanstvenici nisu mogli utvrditi u kojoj je zemlji proizveden.

Češki predsjednik Miloš Zeman je opovrgnuo tvrdnju Ujedinjenog Kraljevstva da je Novičok proizvodila samo Rusija, navodeći u svibnju da je njegova zemlja također proizvela mali dio i da ga je uništila.

Do rujna je službena britanska priča bila da su dva časnika ruskog Središnjeg obavještajnog odjela (GRU) odletjela u Veliku Britaniju iz Moskve, navodno ostavivši tragove otrova u hotelskoj sobi u kojoj su boravili i uhvaćeni kamerama za video nadzor ulicama Salisburya 4. ožujka, prije trovanja Skripala, koje su otrovali tako što su otrov razmazali na kvaki njegove kuće.

U istom danu kada je Predstavnički dom američkog Kongresa najavio da će pokrenuti istragu protiv Donalda Trampa u okviru širenja istrage povodom "ruskog mešanja u predsedničke izbore 2016. godine", stigla je vest da će se američke "monitoring-misije" uključivati u rad centara posebno u vreme izbornih kampanja u drugim državama.

Najavljeno je da će ta akcija da startuje već krajem ovog meseca u Ukrajini. Dakle, ono što spočitavaju drugome, Amerikanci sami sebi mogu da dozvole - samo zato što su sila.

Ali se SAD, izgleda, teško mire sa činjenicom da svi vide da je car go, a vidljivost je, pre svega, obezbedio "ruski informativni uticaj". Zato je Vašington odlučio da mu parira globalnim sistemom u vidu mreže Nacionalnih centara za digitalna istraživanja po celom svetu, koja bi sarađivala sa lokalnim medijima i nevladinim organizacijama, pišu "Izvestija".

Ko je pobedio u najnovijem vojno-političkom sukobu između dve nuklearne sile, Indije i Pakistana, koji je zabrinuo čitav svet? Koje su vojne, a koje političke posledice tog vazdušnog okršaja?


O tome su u ovonedeljnoj u emisiji "Na nišanu Lazanskog" govorili gosti Sputnjikovog kolumniste i spoljnopolitičkog komentatora, asovi nekadašnjeg Ratnog vazduhoplovstva SFRJ, piloti-lovci general Ljubo Bajić i pukovnik Mirčeta Jokanović, a o političkom aspektu krize govorio je nekadašnji dopisnik lista Politika iz Indije, Milan Mišić.

Facebook je lobirao diljem svijeta, obećavajući članovima vlada i drugim dužnosnicima investicije ili prijeteći da će ih zaustaviti, kako bi ih nagovorio da lobiraju za njega protiv zakona o privatnosti podataka, uključujući kontroverzni europski GDPR.

Do ovog otkrića došao je britanski tjednik Observer u suradnji sa specijaliziranim listom Computer Weekly. Do njih su procurili interni dokumenti ovog internetskog diva koji ima najveću društvenu mrežu na svijetu, s više od dvije milijarde aktivnih korisnika.

Ovi tajni dokumenti otkrivaju kako je Facebook vodio tajnu globalnu operaciju lobiranja u kojoj su pokušavali vrbovati stotine zakonodavaca i regulatora u SAD-u, Kanadi, Indiji, Vijetnamu, Argentini, Brazilu, Maleziji i svih 28 država članica Europske unije - dakle i u Hrvatskoj, izvještava The Guardian.

Facebook je u strateškoj operaciji lobirao kod političara diljem Europe protiv "pretjerano restriktivne" Generalne regulacije za zaštitu podataka (GDPR). Pri tome je, otkrivaju dokumenti, koristio svoj "sjajni odnos" s tadašnjim irskim premijerom Endom Kennyjem, koji je za Facebook bio posebno koristan budući da iz Irske dolazi EU povjerenik za zaštitu podataka. Aktivisti za zaštitu podataka odavno kritiziraju "prisan" odnos irskih vlasti i Facebooka.

Prijetili da neće ulagati u zemlje koje izglasaju zakone štetne za Facebook

U dokumentima se navodi i Kennyjeva "zahvalnost" za odluku Facebooka da smjesti svoje sjedište upravo u Dublinu te ističe da je GDPR, koji se tada još razmatrao kao prijedlog zakona, "prijetnja poslovima, inovaciji i ekonomskom rastu u Europi". Posebno je sporno što Facebookov dokument navodi kako Irska "ima priliku utjecati na odluke o europskoj direktivi za podatke" kada preuzme predsjedavanje EU-om (u prvoj polovici 2013.), iako priznaje da bi "tehnički Irska trebala ostati neutralna u ovoj ulozi". Unatoč tome, "premijer je obećao koristiti svoje predsjedanje EU-om kako bi ostvario pozitivan ishod u vezi s direktivom", dodaje se.