Raspoloženje u Davosu je "previše pesimistično", utisak je koji s ovogodišnjeg okupljanja globalne finansijske i političke elite prenosi predsednik UBS banke Aksel Šmit. "Nervoza" - opisuje "Volstrit džurnal", a slično će i "Fajnenšel tajms", koji navodi da je na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu ove godine atmosfera bila "daleko mračnija" nego pre.


I ko zna koliko bi još mračnija bila da u proteklih godinu dana superbogati svoje bogatstvo nisu uvećali za još 12 odsto - dok su istovremeno siromašni osiromašili za dodatnih 11 procenata, tako da 26 najbogatijih pojedinaca sad poseduje koliko i 3,8 milijardi najsiromašnijih ljudi. S vedrije strane, broj milijardera se od svetske ekonomske krize gotovo udvostručio. I ovo je sistem koji nema alternativu, tvrdi vlasnik "Majkrosofta" Bil Gejts.

Sankcije Sjedinjenih Američkih Država su glavni razlog za ekonomsku katastrofu u Venecueli, izjavio je bivši specijalni izvestilac UN Alfred de Zajas u intervjuu za britanski list "Indipendent".

On je bio prvi predstavnik Ujedinjenih nacija koji je za proteklu 21 godinu posetio ovu latinoameričku zemlju i to 2017. godine, pre početka trenutne krize. Tokom svoje posete, razgovarao je ne samo sa predstavnicima venecuelanske vlade, nego i sa nevladinim organizacijama koje rade u zemlji, sa opozicijom, naučnicima, aktivistima, predstavnicima crkve i lokalnih kancelarija UN u zemlji.

"Sankcije ubijaju", izjavio je Alfred de Zajas za britanski list, ističući da najsiromašniji slojevi stanovništva najviše stradaju, umirući bez hrane i lekova.

Nakon svog putovanja podneo je UN izveštaj, gde je predložio da Međunarodni krivični sud istraži da li su te sankcije zločin protiv čovečnosti. Prema njegovom mišljenju, sankcije su nezakonite i zbog toga što su usvojene bez odobrenja UN.

"Savremene ekonomske sankcije i blokade slične su srednjovekovnoj opsadi gradova", naglasio je bivši zvaničnik UN.

Međutim, kako je primetio Zajas, UN nisu obratile pažnju na njegov izveštaj iz Venecuele, a visoki komesar UN za ljudska prava odbio je da se sastane s njim, a razlog za to je, prema mišljenju bivšeg izvestioca, što njegov izveštaj nije u skladu sa sadašnjim mišljenjem da je Venecueli potrebna promena režima, a UN su zainteresovane samo za one izveštaje koji kritikuju režim i pozivaju na njegovo rušenje.

Ustavni predsjednik Venezuele Nicolás Maduro je odbacio europski ultimatum o raspisivanju izbora u roku od osam dana, te optužio oporbenog čelnika Juana Guaidóa da je, proglasivši se predsjednikom zemlje, prekršio ustav Venezuele .

"Sada se suočavamo s državnim udarom u punom razvoju", kazao je Maduro u nedjelju u intervjuu za CNN Turk . Istodobno je kazao kako je otvoren za dijalog i da je susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom malo vjerojatan, ali ne i nemoguć.

Kao što smo naveli, jučer Španjolska, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo rekle da će priznati Juana Guaidóa za predsjednika, ako Maduro ne raspiše izbore u nametnutom roku.

Tijekom posebnog zasjedanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, sazvanog na zahtjev Sjedinjenih Država, Rusija je europski ultimatum nazvala "apsurdnim", kao i samu sjednicu o stanju u Venezueli, a ruski predstavnik Vasilij Nebenzja je rekao da bi, vodeći se tom logikom, Rusija mogla sazvati sjednicu o neredima i prosvjedima Žutih prsluka u Francuskoj, jer kao stalna članica ovog tijela na to ima pravo. Ruski predstavnik je ultimatum europskih zemalja, kojima su se danas pridružile Belgija i Nizozemska, osudio kao uplitanja u unutarnje poslove suverenih država, te dodao kako samo narod Venezuele i institucije te zemlje imaju pravo i moraju pronaći izlaz iz trenutne situacije.

Na sjednici je Venezuelu predstavljao ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza, koji je rekao da SAD žele rat u njegovoj zemlji, ali im to neće poći za rukom.

"Što želite, gurnut Venezuelu u građanski rat? Nećete to uspjeti. "Predsjednik Trump, možda kao i drugi američki predsjednici, traži rat i želi pravo vladavine u našoj zemlji kako bi si osigurao određene prostore upravljanja i gospodarstva. Toga neće biti u Venezueli i biti rata u Venezueli", rekao je Jorge Arreaza tijekom sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, što je novinarima ponovio nakon izlaska iz dvorane za sastanke.

Jučer je u Francuskoj održan Čin XI mobilizacije Žutih prsluka, koji je vrlo slabo popraćen od mainstream medija. Prema informacijama koja se pojavila na jednoj od Twitter stranica pokreta, glavni mediji u Francuskoj i drugim zemljama EU su dobili upute da ne izvještavaju o događaju. Postoje samo videozapisi koji kruže internetom i na nekoliko medija zemalja izvan EU.

Ipak, primjetno je slabljenje pokreta, na što su ciljali predsjednik Emmanuel Macron i njegova vlada. Došlo je i do raskola unutar Žutih prsluka. Jedni su izabrali institucionalnu borbu i izlazak na izbore za Europski parlament, a tu frakciju predvodi medicinska sestra Ingrid Levavasseur koja se tajno sastajala s Macronovim ministrima i koju su Žuti prsluci odmah odbacili, dok drugi drže da treba nastaviti izvaninstitucionalni pritisak na ulicama i strateškim prometnicama. Iako spisak zahtjeva pokreta ne sadrži "ljevičarske" i "desničarske" prijedloge, za naklonost pokreta se jednako bore lider ljevice Jean-Luc Mélenchon i čelnica desnice Marine Le Pen. Jedan dio je pristao na Veliku debatu na lokalnoj razini, iako je to prijedlog Macrona u kojem se unaprijed moglo pretpostaviti da je upućen da se "razvodni" mobilizacija.

Situaciju pokušava popraviti mladi karizmatični vođa pokreta, Éric Drouet, koji je na stranici pokreta, koju je nazvao "Francuska u bijesu" (La France en colère), objavio priopćenje o incidentu s Jérômea Rodriguesa, ozbiljno ranjenom jučer tijekom Čina XI prosvjeda Žutih prsluka. Drouet je pozvao prosvjednike da se organiziraju "više nego ikad".

Nakon ranjavanja Jérômea Rodriguesa, jednom od istaknutih aktera pokreta, Éric Drouet je na stranici "La France en colère" proglasio "narodno izvanredno stanje" i pozvao prosvjednike na "nezapamćeni ustanak".

"Prijatelji Žuti prsluci, organizirajte se više nego ikad i ostavite vaše svađe po strani. S borbom se ne igra, ona se dobiva [...] Građani, formirajte svoje bataljone", stoji u ovoj objavi.

U osudi "ovog kukavičkog čina", naglasio je da je Jérôme Rodrigues "snimao prosvjed bez ikakvog uznemiravanja javnog reda" kada je pogođen "hicem od strane policije". Eric Drouet je optužio "određene policijske službenike da ne poštuju uvjete upotrebe oružja".

Kanadski premijer Justin Trudeau je u subotu, u potezu bez presedana, rekao da je otpustio kanadskog veleposlanika u Kini, koji je izazvao političku senzaciju komentarima o slučaju izručenja financijske direktorice Huaweia Meng Wanzhou.

John McCallum osramotio je Trudeauovu liberalnu vladu rekavši da bi Meng Wanzhou mogla imati jake argumente protiv toga da bude izručena Sjedinjenim Državama.

Oporbeni zastupnici i bivši veleposlanici optužili su McCalluma za neprihvatljivo političko miješanje u taj slučaj koji je jako naštetio odnosima između Kanade i Kine.

Meng, kći osnivača Huaweia, uhićena je u Vancouveru prošli mjesec na zahtjev SAD-a zbog navodnog kršenja američkih sankcija Iranu.

Oslobođena je uz jamčevinu prošli mjesec, a na vankuverskom sudu će se pojaviti 6. veljače.

Centralna banka Velike Britanije pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) odbila je isporučiti Venecueli zlato u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara, koje pripada toj zemlji, objavio je američki Bloomberg.

Navedeno je kako se u Centralnoj banci Velike Britanije nalaze venecuelanske rezerve zlata u vrijednosti od osam milijardi dolara. Ova zemlja je zatražila isporuku dijela zlata u vrijednosti 1,2 milijarde dolara, no Velika Britanija je to odbila učiniti, prenosi Anadolija.

Američki mediji navode da je Velika Britanija odbila isporučiti zlato nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa, glavnog državnog sekretara Mikea Pompea i savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona.


Venecuela ovu borbu vodi već nekoliko mjeseci, a predsjednik Centralne banke Venecuele Calixto Ortega je u decembru prošle godine posjetio Veliku Britaniju s ciljem postizanja sporazuma o transferu, no bilo je to bezuspješno.


Predsjednik Nacionalnog parlamenta Venecuele Juan Guaido, koji se proglasio privremenim predsjednikom zemlje, obratio se pripadnicima oružanih snaga Venecule, te kazao: "Kada ne budete dobili svoje plate, vidjet ćemo koliko ste odani vašem otmičaru (predsjedniku Venecuele Nicolasu Maduru, op.a.)."

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Jeremy Hunt je, nakon sastanka s američkim zvaničnicima, poručio kako je jasno da Nicolas Maduro nije legitimni lider Venecuele, odnosno da je Juan Guaido prava osoba koja će tu zemlje odvesti naprijed.

Protesti u Venecueli počeli su 10. januara na dan kada je predsjednik Venecuele Nicolas Maduro položio svečanu zakletvu i počeo drugi mandat na funkciji šefa države.

Opozicija u Venecueli ne priznaje vlast predsjednika Madura, a čelnik opozicije i parlamenta te zemlje Juan Guaido proglasio se privremenim predsjednikom.

Maduro tvrdi da je riječ o pokušaju državnog udara podržanog od SAD-a, koji je otvoreno stao na stranu opozicije i Guaida.

Uz SAD, opoziciju Venecuele u preuzimanju vlasti podržali su i Brazil, Argentina, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Gvatemala, Panama i Paragvaj. S druge strane, Turska, Iran, Bolivija, Meksiko i još neke zemlje i dalje priznaju legitimitet i podržavaju vlast Madura.

Nakon nametanja sankcija Rusiji od strane Zapada, što se dogodilo po raznim izgovorima, od "agresije" na Ukrajinu do obaranja malezijskog Boeinga nad Donbasom 2014. godine, od "uplitanja u izbore i podrivanje liberalnih demokracija" do trovanja Skripala, najbolji potez Vladimira Putina je bilo povjerenje u guvernerku Središnje banke Rusije, Elviru Nabiullinu, vjera u ministra financija Antona Siluanova i veliki tim ministara i poduzetnika zaduženih za energente i obnovu ekonomskog razvoja.

U više navrata smo podsjetili na gotovo nevjerojatne rezultate postignute pod pritiskom sankcija, a sada to potvrđuju i brojke. Međutim, ovdje ne govorimo samo da je spomenuti tim stručnjaka dokazao da je moguće voditi ekonomsku i financijsku politiku koja će davati rezultate i pod sankcijama, već da ta politika minira same temelje mitova zapadnih ekonomista.

Pođimo redom. Prema podacima Središnje banke Rusije, tijekom protekle 2018. se ukupni ruski vanjski dug smanjio za 64,4 milijarde dolara ili 12,4%. Trenutno iznosi 453,7 milijardi dolara i ovo je ukupni dug države, javnih i privatnih poduzeća, banaka i pojedinaca.

Ekonomski i financijski "geniji", poput američke zastupnice u Kongresu Aleksandrie Ocasio-Cortez i njeni pandani u Rusiji, kojima je draga Moderna monetarna teorija "print and share", već pokušavaju reći: "Pogledajte što rade! Dok normalne zemlje povećavaju svoje dugove, poput Sjedinjenih Država koje su povećale nacionalni dug za 1500 milijardi dolara tijekom godine i ljudi i dalje žive, oni ne!"

Međutim, ruski financijski "talibani" su na kraju pokazali da je Zemlja okrugla i da su ekonomije temeljene na velikom dugu ogroman rizik, za sebe i sve koji su s njima povezani.

Prvo treba reći da od ukupnog vanjskog duga od 453,7 milijardi dolara Rusija duguje samo oko 56 milijardi. Sve ostalo je dug drugih. I dug poduzeća, banaka i pojedinaca je također važan, iako ukupno iznosi nešto više trećine nominalnog bruto domaćeg proizvoda, što je zanemarivo.

Od preostalih otprilike četiri stotine milijardi, točnije 398 milijardi dolara, polovica duga je dug privatnog sektora, a ti su dugovi smanjeni za 32 milijarde dolara, što je polovica ukupnog smanjenja.

Da je ovo ciljana politika na razini države se vidi po tome što trend smanjenja duga traje već nekoliko godina. 2014. godine je ukupni dug dosegao najvišu razinu i iznosio 733 milijarde dolara. Od tada se stalno smanjuje.

Turski tisak je objavio detalje rusko-turskih pregovora o budućnosti sjeverne Sirije i normalizaciji rusko-turskih odnosa.

Moskva je predložila da Ankara provede Ugovor iz Adane iz 1998. godine, koji omogućava turskoj vojsci da prodre 5 kilometara u sjevernu Siriju, što je ruski odgovor na američki plan da Turska stvori sigurnu zonu dubine 32 kilometra uz sirijsko-tursku granicu, što bi značilo da bi teritorij pod nadzorom turske vojske i islamističkih proturskih milicija u Siriji bio veći od Libanona.

Prema turskoj agenciji Anadolu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je tijekom službene posjete Maroku rekao kako sporazum između Turske i Sirije iz Adane iz 1998. može pomoći da se uklone zabrinutosti Turske glede njezine sigurnosti na njihovoj zajedničkoj granici.

Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Rabatu, nakon sastanka sa svojim marokanskim kolegom Nasserom Bouritom, Lavrov je rekao kako je Ugovor iz Adane još uvijek na snazi, tvrdeći da sada može poslužiti kao temelj za pregovore o sličnim pitanjima.

"Sporazum iz Adane iz 1998. godine sklopljen je između Turske i Sirije. Njegova je suština uklanjanje zabrinutosti Turske glede njezine sigurnosti. Sirijska je vlada pristala na ovaj sporazum, preuzimajući određene obveze, i polazimo od pretpostavke da je ovaj sporazum i dalje na snazi. Kako znam, države potpisnice Sirija i Turska su potpisale ugovor kojim je Damask aktivno radio na rješavanju zabrinutosti Turske zbog aktivnosti Kurdistanske radničke stranke PKK", kazao je Lavrov.

Sporazum iz 1998. prethodno sklopljen kako bi pomogao obnovi bilateralnih odnosa između Ankare i Damaska i omogućio je izbjegavanje rata, nakon što je Ankara nagovijestila da će pokrenuti ofenzivu nakon sa svojim snagama razmještenim duž sirijske granice.

U skladu s tim ugovorom je Damask je aktivno radio na rješavanju problema Turske u sukobu s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), koju je Ankare proglasila terorističkom skupinom. Sirijska vlada se tada složila da neće dopustiti da PKK djeluje na njezinu teritoriju.

Prema zapadnim diplomatima, Moskva planira aktivirati ugovor, a Lavrov je već najavio ovu mogućnost, što bi potaknulo Tursku i Siriju na uzajamne ustupke koji će dovesti do normalizacije odnosa.

Ovaj tjedan svijet i većina ljudi u Venezueli su bili iznenađeni pojavom predsjednika Narodne skupštine Juan Guaidóa, zastupnika stranke Voluntad Popular, koji se proglasio privremenim predsjednikom Venezuele. Kao i sve u životu, ako nešto novo može izniknuti silom, mora se roditi zdravo, a korak koji je Guaidó učinio je najgori u novijoj povijesti zemlje. Osim toga, ova akcija koja neće proći bez posljedica koje će u bilo kojem razvoju situacije donijeti još više beznađa za milijune Venezuelanaca, kojima je dosta i toga što se radi njihovoj zemlji, ali i osjećaja da su od strane vodstva ostavljeni kao siročad.

Jučer kasno je predsjednik Nacionalne ustavotvorne skupštine objavio snimke nadzornih kamera i audio zapis kojim je dokazao da je prije uličnog prevrata Juan Guaidó došao na pregovore s njim u jednom od hotela u Caracasu, ali je Diosdado Cabello odbio njegove prijedloge i tražio da se spor vlade i oporbe riješi poštujući ustav i institucije. Time je zadao politički udarac Guaidóu, koji je insistirao da nikada nije pregovarao s Cabellom.

Nakon ponovne podrške Washingtona, jučer je Juan Guaidó ponovno pozvao vojsku da ga podrži, ali nije naišao na pozitivan odgovor.

Pozvao je časnike i vojnike da se distanciraju od vlade Nicolasa Madura, kojega je nazvao uzurpatorom. Cilj je unijeti nezadovoljstvu u redovima vojske i da dijelovi oružanih snaga stanu na stranu opozicije.

"Vidjet ćemo što oružane snage kažu kad vide da im taj uzurpator ne može čak platiti račune. Želim inzistirati na pozivu obiteljima vojnika i na njih same. Braćo, vrijeme je da budemo na strani ustava poštujemo narod Venezuele", rekao je jučer Juan Guaidó.

"Imat će važan test u sljedećih nekoliko dana, prvo sa svojim obiteljima i, naravno, pred Bogom, ali i svima onima koji su gladni i nemaju lijekove", rekao je oporbeni čelnik i kazao kako bi se vojska mogla pridružiti opoziciji kada shvati da ekonomska kriza s kojom se suočavaju djelo Madurove uprave.

Kada su ga izravno upitali hoće li tražiti neposluh od visokih i srednjih zapovjednika vojnog vodstva, Guaidó je rekao: "Vojne udare vojska provodi kada ne postoji ustav, a mi tražimo suprotno i da se pridržavaju ustava i konstituiraju vlast".

Venecuela se dugi niz godina nalazi među spoljnopolitičkim prioritetima SAD. Međutim, za razliku od prošlosti, kada su ekonomski interesi SAD u Latinskoj Americi igrali vodeću ulogu u zaštiti američkih interesa južno od Rio Grandea, aktuelni slučaj je drugačiji.

Latinska Amerika je još od kada je američki predsednik Džejms Monro 1823. formulisao doktrinu koja će poneti njegovo ime smatrana za unutrašnje dvorište Vašingtona.

Činjenica je da Monro nije imao imperijalističke ciljeve prema drugim zemljama, već je doktrinu formulisao po načelu "Amerika Amerikancima", buneći se protiv imperijalističke politike evropskih sila, ali nije predvideo da će SAD jednog dana ovu doktrinu koristiti kako bi se mešale i intervenisale u poslove drugih američkih zemalja.

Istorija intervenisanja SAD u Latinskoj Americi je duga i može se slobodno reći krvava. Podsetimo se samo državnog udara u Čileu 1973, u kome su SAD i pojedine kompanije iz ove zemlje igrale presudnu ulogu; zatim podrške kontrašima u Nikaragvi osamdesetih godina prošlog veka ili podrške eskadronima smrti širom Latinske Amerike.