Sjedinjene Države će objaviti planove da privremeno prekinu poštivanje nuklearnog sporazuma s Rusijom, što će potrajati šest mjeseci i moglo bi voditi njihovu povlačenju iz tog ugovora o kontroli naoružanja, rekli su američki dužnosnici.

Moguće je, međutim, da Washington izabere da se ne povuče iz Ugovora o nuklearnim snagama kratkog i srednjeg dometa, ako Rusija u tom razdoblju počne poštivati taj ugovor o kontroli naoružanja iz 1987.

Sjedinjene Države tvrde da novi ruski projektil Novator 9M729, koji NATO zove SSC-8, krši taj sporazum koji zabranjuje objema stranama raspoređivanje na tlu projektila kratkog i srednjeg dometa u Europi.

Rusija to niječe govoreći kako njegov domet stavlja projektil izvan sporazuma i optužuje Sjedinjene Države da izmišljaju lažni izgovor da napuste sporazum iz kojega Washington ionako želi izaći kako bi razvio nove projektile. Rusija je isto tako odbacila zahtjet SAD-a da uništi novi projektil.

"Objavit ćemo privremeni prekid", rekao je američki dužnosnik Reutersu pod uvjetom da ostane anoniman.

Drugi je američki dužnosnik rekao kako se američki postupak može "opozvati" ukoliko se Rusija vrati poštivanju ugovora tijekom šestomjesečne američke suspenzije. "Tada će SAD prekinuti suspenziju", rekao je dužnosnik.

Spor oko ugovora pogoršava najgore američko-rusko trvenje od prestanka Hladnoga rata 1991. Neki stručnjaci drže kako bi propast ugovora mogao ugroziti druge sporazume o kontroli naoružanja i ubrzati raspad globalnog sustava projektiranog da spriječi širenje nuklearnog oružja.

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro poručio je da je spreman na razgovore s opozicijom i otvoren za mogućnost posredovanja trećih država, no da neće biti prijevremenih predsjedničkih izbora, prenosi ruska novinska agencija RIA.

Ta je medijska kuća njegove izjave prenijela u vrijeme intenziviranja borbe za kontrolom nad Venezuelom nakon što je vlada počela pripremati istragu koja bi mogla dovesti do uhićenja čelnika opozicije, samoproglašenog predsjednika Juana Guaidóa koji poziva na nove ulične prosvjede.

Spreman na pregovore

Venezuela je u političkom kaosu od prošlog tjedna kad su Sjedinjene Države i niz zapadnih zemalja priznali 35-godišnjeg Guaidóa za predsjednika Venezuele. Rusija, Kina, Turska i druge države i dalje podržavaju Madura.

"Spreman sam sjesti za pregovarački stol s opozicijom kako bismo razgovarali za dobrobit Venezuele, za mir i njezinu budućnost", prenosi RIA Madurove riječi iz razgovora vođenog u Caracasu.

Upitan o ideji posredovanja trećih zemalja u razgovorima, Maduro je rekao kako "postoji nekoliko vlada i organizacija u svijetu koje pokazuju iskrenu zabrinutost oko toga što se događa u Venezueli i koje pozivaju na dijalog".

Odbio ultimatum europskih zemalja

Odbacio je održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora, nazvavši to ucjenom, pa je poručio da države koje ga pozivaju na to trebaju čekati do 2025. godine. Guaidó Madura optužuje da je drugi mandat na izborima prošle godine dobio prevarom.

Maduro je u razgovoru za rusku agenciju također zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na podršci. "Putin nam daje podršku na svim razinama i mi smo to primili s puno zahvalnosti i zadovoljstva", rekao je.

Poručio je i kako Venezuela uvijek ispunjava svoje financijske obaveze kreditorima, odgovarajući na pitanje hoće li Caracas vratiti dugove Rusiji i Kini. Rusija je u utorak objavila da bi Venezuela mogla imati poteškoća u vraćanju dugova Moskvi nakon što je Washington uveo sankcije nad venezuelskom državnom naftnom tvrtkom.

Zastupnik u ruskom parlamentu uhićen je zbog optužbe za ubojstvo, javljaju ruski mediji i prenosi BBC.

Rauf Arašukov optužen je za sudjelovanje u ubojstvu dvije osobe 2010., kao i za druge zločine. Arašukov je senator sjevernokavkaske republike Karačaevo-Čerkezija, a policija ga je privela tijekom sjednice zastupničkog doma, i to u njegovim službenim prostorijama zbog straha da ne pobjegne.

Ukinut mu je zastupnički imunitet, izvještava agencija Ria Novosti.

Istražitelji vjeruju da je 32-godišnji senator uključen u dva naručena ubojstva u Čerkesku, glavnom gradu polu-autonomne pokrajine Karačaevo-Čerkezija.

Ubijeni su Aslan Žukov, vođa pokreta mladih Adyge-Khase, koji je upucan u ožujku 2010., a dva mjeseca kasnije pretučen je i ustrijeljen Fral Šebkhuzov, savjetnik pokrajinskog predsjednika.

U rujnu prošle godine pojavila se vijest o tri svjedoka koji terete Arašukova, javlja BBC.

Optuženog zastupnika također terete za krivotvorenje dokumenata kako bi postao senator 2016. godine, kako izvještavaju ruski mediji.

Predsednik SAD Donald Tramp nije se složio sa ocenom pretnje od Irana, koju su juče na raspravi u Senatu saopštili predstavnici američkih specijalnih službi.

"Stvara se utisak da su ljudi iz obaveštajnih službi krajnje pasivni i naivni, kada se govori o pretnjama koje dolaze od Irana. Oni greše! Kada sam postao predsednik, Iran je pravio neprijatnosti na čitavom Bliskom istoku i van njega. Od kada smo stavili tačku na užasni nuklearni sporazum, oni su mnogo promenili svoje ponašanje, ali ipak ostaju izvor potencijalnih pretnji i konflikata", napisao je Tramp na Tviteru.



"Oni vrše testiranja raketa, a to nije najgore. Oni se kreću krajem provalije. Ekonomija im se raspada i to je jedino što ih uzdržava. Budite na oprezu sa Iranom. Ljudi iz obaveštajnih službi bi možda trebalo da se vrate u školu", napisao je američki lider.

Kriza u Venezueli je razlog za veliki broj komentara blogera, stručnjaka i običnih građana. Nažalost, brojne tvrdnje ove vojske "Latinoamerikanaca", od kojih su neki prvi put otkrili postojanje ove udaljene države, svjedoče da o životu ljudi Venezuele prosuđuju na temelju vrlo pristranih informacija svjetskih medija. Međutim, to su vijesti gotovo uvijek iskrivljene, često nisu istinite i ne daju stvarnu sliku procesa koji se odvijaju u ovoj zemlji, njihovih uzroka i stvarnih posljedica, kako za Venezuelu tako i za globalnu politiku. Pogledajmo tri najčešće ponavljana mita o venezuelanskoj politici, koji su nametnuti od medija i preplavili su blogosferu.

Mit prvi - Nicolas Maduro je diktator koji je potisnuo građanske slobode Venezuele

Tijekom cijelog predsjedanja Huga Chaveza i Nicolasa Madura vlasti nisu učinile niti jedan ozbiljan pokušaj da stvarno slome političke opoziciju. Predstavnici oporbenih stranaka su zadržali svoj utjecaj, osobito na regionalnoj razini, što je moguće zbog federalne strukture Venezuele koja svojim državama daje široka prava lokalne samouprave. Antikomunistički političari su bili stalno prisutni u Narodnoj skupštini, bili su na položaju gradonačelnika Caracasa i bili su upravitelji raznih država, uključujući i strateški važnu državu Zuliju, koja je središte nacionalne proizvodnje nafte. U tom svojstvu, čak su kontrolirali općinsku policiju koja je bila odana Chavezu ili Maduru.

"Protivnici Chaveza zauzimaju visoke položaje. Guverneri država, gradonačelnici, članovi zakonodavnih tijela, suci i šefovi policije mogu značajno otežati sukob u ovoj zemlji", izvijestila je čak i katarska Al-Jazeera.

Većina utjecajnih medija je godinama pod kontrolom oporbe, kao i veliki dio privatnog sektora. Predstavnici venezuelanske elite, "antichavisti", uvijek su održavali široku mrežu svojih stranačkih organizacija i imali su svoje oružane strukture koje su napadale i čak ubijale "chaviste" tijekom uličnih skupova.

"Prema izvješću kojeg je objavio ICG, velika većina žrtava političkog nasilja od 1999. godine su bile pristaše Chaveza. Stotine seljaka, kao što je Hermes Escalon, ubijeno je samo zbog pokušaja provedbe politika koje su bile prioritet Chávezove vladu i koje su dovele do neovisnosti zemlje od uvoza hrane iz inozemstva. Činjenica da su bogati zemljoposjednici mogli nekažnjeno ubiti stotine "chavista" mnogo govori o moći bogatih u ovoj zemlji i njihovoj sposobnosti da pribjegavaju nasilnim mjerama", priopćila je Al-Jazeera.

Prije nešto više od tjedan dana, točnije 18. siječnja, na društvenim mrežama se pojavila vijest o "sukobu" dvije frakcije sirijske vojske, od kojih je jednu podržavala Rusija, a druga Iran. Vijest je kasnije proširio libanonski list blizak stranci formalnog premijera zemlje Saada Hararija, a kasnije su je prenijeli svi glavni izraelski mediji.

Trenutno je ovaj "sukob" predmet vojnih i politoloških analiza raznih stručnjaka za Bliski istok, najviše u Izraelu.

No, pođimo od početka. Prema ovim tvrdnjama navodno su se sukobili vojnici 4. oklopno-mehanizirane divizije i borci 5. jurišnog korpusa sirijske vojske. Ubrzo nakon toga su se na društvenim mrežama i raznim medijima u regiji i svijetu, isključujući ruske, sirijske i iranske, pojavile tvrdnje o "početku rata između Rusije i Irana u Siriji", jer jednu brigadu snabdijeva Rusija, a drugu podržava Iran.

Međutim, nije objavljena nijedna snimka sukoba, nema uništene vojne opreme ni bolnica koje su primile ranjenike, iako je u nekim vijestima rat poprimio gotovo apokaliptične razmjere, sa stotinama mrtvih i desetinama uništenih tenkova. Danima tražeći po bespućima interneta, ruski bloger Bors Rožin nije pronašao ništa, ali je utvrdio da su prve informacije ovom "velikom sukobu" došle ne iz Libanona, kako se pretpostavljalo, nego sa službene Twitter stranice "Koalicije oporbenih iranskih grupa" sa sjedištem u Sjedinjenim Državama.

Na internetskoj stranici ove organizacije, stranici koja je podignuta početkom ovog mjeseca, stoji: "Mi smo Koalicija iranskih opozicijskih grupa (CIOG) koju je stvorila skupina iranskih iseljenika u Sjedinjenim Državama koji vjeruju u američke vrijednosti i žele donijeti slobodu i demokraciju Iranu. Naša stranica je lice svijeta koje u Iranu promiče slobodu i promjenu režima za iranski narod."

Preimenovanje Makedonije u Sjevernu Makedoniju omogućit će toj zemlji ulazak u NATO u vrlo bliskoj budućnosti, piše Bloomberg. Prema agenciji, ovaj događaj, koji je postao moguć nakon što je Skopje popustilo Grčkim zahtjevima, što je bio udarac Rusiji i omogućilo vojnom bloku da ojača svoj utjecaj na Balkanu.

NATO je odobrio protokol o pridruživanju Makedonije, koja će uskoro biti preimenovana u Sjevernu Makedoniju, jer se Skopje dogovorilo s Atenom oko dugog spora oko imena zemlje, koji je sprečavao ovu zemlju da se pridruži bloku, piše Bloomberg.

Prošlog mjeseca, na vrhuncu sukoba zbog utjecaja u regiji između Rusije i Zapada, ova balkanska država uklonila je najveću prepreku za ulazak u vojni blok i pristala je na promjenu imena. Prošlog tjedna se Grčka, koja je tvrdnjom da bi se riječ Makedonija trebala primjenjivati samo na jednu od njenih sjevernih pokrajina blokirala ulazak svog susjeda u Sjevernoatlantski savez, odrekla svojih zahtjeva.

To je omogućilo glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu da u ponedjeljak veleposlanicima saveza u Bruxellesu preda protokol o priključenju bloku Republike Sjeverne Makedonije. Ovaj dokument je prvi korak prema povećanju saveza na 30 zemalja članica.

"Datum potpisivanja pristupnog protokola bit će određen u sljedećih nekoliko dana. Nakon potpisivanja, Skopje će kao pozvana stranka moći sudjelovati u aktivnostima NATO-a", rekao je za Bloomberg jedan dužnosnik NATO pakta.

Sudjelovanje Sjeverne Makedonije u NATO paktu, prema Bloombergu, bit će "još jedan udarac za Rusiju", koja nastoji zadržati svoju dosadašnju sferu utjecaja na Balkanu, regiju koja je bila poprište najkrvavijih sukoba od kraja Drugog svjetskog rata. Čim bude potpisan protokol, parlamenti članica NATO pakta će ga morati ratificirati.

"Sjeverna Makedonija, koja ima 2 milijuna stanovnika, slijedila je primjer Crne Gore, Albanije i Hrvatske, koji su nakon ulaska u NATO najavili i svoj prozapadni kurs. Sada će Skopje morati povećati svoje izdatke za obranu na 2% BDP-a, čime će ispuniti američke zahtjeve za sve članice NATO-a na tom području", zaključuje agencija.

Proteklih je dana objavljena informacija o početku dijaloga između SAD-a i afganistanskog talibanskog pokreta s ciljem pronalaska načina za postizanje mira u toj zemlji. A sve to u okviru službeno nepotvrđenih američkih najava o povlačenju dijela svog vojnog kontingenta iz te zemlje, što je izazvalo veliko iznenađenje unutar američkih saveznika u NATO-u, kao i središnjoj afganistanskoj vladi u Kabulu koja u potpunosti ovisi o tamošnjoj američkoj vojnoj nazočnosti.

Danas se na tu temu oglasio i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, nakon održanog sastanka s američkim ministrom obrane Patrickom Shanahanom. Stoltenberg je izjavio kako će NATO nastaviti obavljati svoje poslove u Afganistanu, zajedno sa SAD-om, sve dok tamo postoji opasnost od pretvorbe te zemlje u utočište za međunarodne teroriste.

Tijekom sastanka njih su dvojica razgovarali o nizu pitanja od zajedničkog interesa, između ostalog i o Afganistanu, pri čemu je Stoltenberg priznao kako sadašnje stanje u toj zemlji zahtjeva sudjelovanje NATO-a kao pomoć afganistanskim snagama sigurnosti do njihove sposobnosti za samostalno izvršenje zadaća.

Stoltenberg je pozdravio mirovne pregovore SAD-a i talibana, ali se suzdržao od ocjene njihovih rezultata, kazavši, kako je za sada preuranjeno o tome govoriti i da je potrebno nastaviti ulagati napore za mirno riješenje sukoba.

Po prvi put je američki zvaničnik definitivno obelodanio činjenicu da SAD nemaju viziju za budućnost
Antonio Gramši je opisao "interregnum" kao period "u kojem staro umire, a novo ne može da se rodi. (...) U interregnumu se pojavljuju morbidni simptomi velike raznovrsnosti". U takvim periodima se novo tretira kao ludo, loše i opasno za razmatranje. Očigledno je da Britanija trenutno prolazi kroz takav interregnum: doba u kojem elite koje su nekada "upravljale" političkim diskursom (Mišel Fuko) unutar strogih konsenzualnih granica, otkrivaju da su one sada agresivno osporavane. Takvi periodi takođe podrazumevaju i momente gubitka razuma u kojim se granice i značenje onoga što je razumno misliti i činiti tope.

Američka administracija je formalno predala samoproglašenom venezuelskom predsjedniku Juanu Guaidou, čiju je vlast priznala, nadzor nad venezuelskim bankovnim računima u Sjedinjenim Državama, priopćio je u utorak State Department.

Čelnik američke diplomacije Mike Pompeo potpisao je dokument kojim se Juanu Guaidou povjeravaju "računi venezuelske vlade i venezuelske središnje banke u FED-ovoj banci u New Yorku i u svim drugim američkim bankama", dodao je glasnogovornik State Departmenta Robert Palladino.

"Ta će potvrda pomoći legitimnoj vladi u Venezueli da sačuva imovinu u korist venezuelskog naroda", ocijenio je.

SAD je prošli tjedan priznao Juana Guaidoa privremenim predsjednikom odmah nakon njegova samoproglašenja, pozivajući i druge zemlje da to učine. Usto traže od međunarodne zajednice da "poduzme slične korake kako bi se venezuelska imovina zaštitila od nove krađe korumpiranog režima" socijalističkog čelnika Nicolasa Madura kojeg Washington više ne priznaje za predsjednika, dodao je Palladino.

Venezuela ima oko osam milijarda dolara deviznih rezervi diljem svijeta. Juan Guaido je zatražio od Londona da mu preda kontrolu nad 1,3 milijarda u zlatu u Engleskoj banci.

Istodobno je američki ministar financija Steven Mnuchin upozorio u utorak da bi se gospodarski pritisak na Madurov režim mogao pojačati, dan nakon informacije o uvođenju sankcija venezuelskoj državnoj naftnoj kompaniji.

"Razmišljamo o uvođenju dodatnih sankcija kako bi se zaštitila imovina zemlje u korist venezuelskog naroda", rekao je Mnuchin za Fox Business.