Jučer poslijepodne je poluslužbena agencija sirijskih Kurda Hawar News potvrdila da visoko izaslanstvo vodi službene pregovore sa sirijskom vladom u Damasku i objavila ključne teme o kojima će stranke pregovarati.

Takozvana Demokratska autonomna uprava Sjeverne Sirije je predstavila stavke o kojima će se raspravljati tijekom pregovora između predstavnika autonomne uprave i sirijske vlade, koje uključuju nekoliko tema, od kojih je najvažnija jedinstvo sirijskog teritorija, njegova obrana i obrazovanje u područjima autonomne uprave, piše Hawar News.

Novinska agencija sirijskih Kurda navodi kako je iz svojih izvora dobila neke od stavki koje je Demokratska autonomna uprava pripremila za podnošenje tijekom svojih pregovora sa sirijskom vladom.

Prema agenciji, među stavkama koje će pregovarati autonomna uprava su:

1. Jedinstvo sirijske zemlje.

2. Sustav u Siriji je demokratska republika, a Autonomna uprava je dio tog sustava.

3. Autonomne uprave imaju predstavnike u parlamentu u središtu Damaska.

4. Zajedno sa sirijskom zastavom bi trebale postojati zastave koje predstavljaju autonomne uprave.

5. Diplomacija na području autonomnih uprava neće se voditi u suprotnosti s interesima sirijskog naroda i ustavom zemlje.

6. Sirijske demokratske snage dio su sirijske vojske, koja je odgovorna za zaštitu sirijske granice.

Jedna za drugom države pokazuju izlazna vrata američkim jastrebovima kao što su Pompeo i Bolton. A odgovori SAD su slabi ili nikakvi

"Šta to čitate gospodaru?" - Polonije

"Reči." - Hamlet

Nešto se promenilo u američkoj politici. I možda se konačno nešto menja nabolje. Od najave (koja nije ispraćena konkretnim koracima) okončanja našeg vojnog učešća u Siriji, ono što se smatra našim državnicima - Džon Bolton i državni sekretar Majk Pompeo - je ignorisano, izrugivano, ili oba. Bolton je pokušao da satera Trampa u ćošak kako ne bi bilo povlačenja iz Sirije, dok se Izrael busao u grudi kako Iranu neće biti ustupljen ni pedalj Sirije. Turski predsednik Erdogan ga je (Boltona) javno izgrdio, bez ikakvog odgovora od strane predsednika Trampa. Ili bilo koga drugog.

Kada ste poslednji put čuli da je neka vodeća američka politička ličnost otputovala preko okeana da bi joj tamo bio uskraćen susret sa nekim stranim šefom države, potom "očitana bukvica", da bi na kraju bila ispraćena kući kao neko pomoćno smetalo? Ne mogu da se setim da se to ranije dogodilo. Bolton je došao na Bliski istok i postavljao zahteve kao da je on sam predsednik, znajući vrlo dobro da ono o čemu govori predstavlja crvene linije za Erdogana - pre svega u kontekstu garantovanja bezbednosti za sirijske Kurde.

Da su vremena normalna, vest da FBI vodi istragu protiv predsednika Amerike, i to zbog sumnje da je predsednik Amerike zapravo ruski agent, izazvala bi potpuni šok. Okolnosti su, međutim, takve da je ovako šokantno otkriće dočekano kao nešto normalno i, bezmalo, sasvim očekivano.

"Njujork tajms", naime, otkriva da je istragu protiv Donalda Trampa FBI pokrenuo još pre skoro dve godine, nakon što je Tramp otpustio dotadašnjeg direktora FBI Džejmsa Komija. Kontraobaveštajna istraga treba da utvrdi da li predsednik SAD "radi u korist Rusije, a protiv američkih interesa" svesno ili tako što je "nenamerno potpao pod ruski uticaj".

Hilari Klinton zbog toga likuje - "Rekla sam vam da je marioneta", poručuje na Tviteru - a "Vašington post", praktično istovremeno, pojačava sumnje u Trampa otkrićem da je američki predsednik od svojih najbližih saradnika prikrio detalje sastanaka s predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Sve u svemu, ustvrdiće Strob Talbot, nekadašnji zamenik Medlin Olbrajt, "bio svestan ili ne, Tramp je integralni deo Putinove strategije jačanja autoritarnih režima i potkopavanja demokratija širom sveta".

Afganistanski talibani negirali su navode pakistanskih medija da su spremni nastaviti pregovore s američkim izaslanikom Zalmayem Khalilzadom u Islamabadu te su ponovili da ne žele direktno surađivati s afganistanskom vladom.

Pakistanski mediji najavili su pregovore u Islamabadu nakon sastanka između Khalilzada i pakistanskih dužnosnika uključujući i premijera Imran Khana u petak.

Viši talibanski vođe rekli su kako su im pristupili predstavnici regionalnih sila poput Pakistana te od njih zatražili da se sastanu s američkom delegacijom u Islamabadu. Također, tražili su i sudjelovanje afganistanske vlade u mirovnom procesu, no talibani su to odbili.

"Htjeli smo pojasniti da nećemo održati nikakav sastanak sa Khalilzadom u Islamabadu", poručio je glasnogovornik talibana Zabiullah Mujahid.

Ne žele pričati ni s afganistanskom vladom

Pregovori između dviju strana su zapeli nakon što su talibani optužili Khalilzada da skreće od zacrtanog cilja pregovora te nema naznaka kada će opet sjesti za stol.

"Pojasnili smo više puta da se nikada nećemo sastati s afganistanskom vladom jer znamo da nisu sposobni riješiti naše zahtjeve", rekao je jedan viši vođa talibana, koji je izjavu dao anonimno.

Sjedinjene Države napominju kako bilo kakav sporazum u Afganistanu mora biti dogovoren između međunarodno priznate afganistanske vlade i talibana, koji su do sada odbijali pregovore s administracijom koju opisuju kao nezakoniti marionetski režim.

Jedan talibanski vođa je rekao kako se mirovni pregovori s američkom delegacijom mogu nastaviti samo ako se usmjere na tri ključna pitanja - američko povlačenje iz Afganistana, razmjena zarobljenika i prekid zabrane kretanja talibanskim vođama.

Od 21. travnja 2017. godine u Makedoniji, zemlji u kojoj se ignoriraju sve državne institucije i gazi se volja naroda, kontinuirano se provodi državni udar, rekao je izrazio makedonski publicist i novinar Milenko Nedelkovski.

Podsjetimo da je predsjednik Sobranja Makedonije, Talat Jaferi, 15. siječnja potpisao Zakon o upotrebi jezika na temelju kojeg albanski postaje drugi službeni jezik u toj zemlji. Zaobilazeći ustavnu proceduru i mišljenje predsjednika zemlje, zakon je istog dana upućen u objavu u "Službenom glasniku", nakon čega zakon stupa na snagu i postaje obvezujući. Kontroverzni zakon makedonskog parlamenta odobren je u ožujku 2018. godine, bez javne rasprave o predloženim izmjenama i bez potpore oporbe.

Makedonski parlament je 11. siječnja ove godine, nakon trećeg pokušaja, s 81 glasom "za" izmijenio ustav, na temelju kojeg je država preimenovana u "Republiku Sjevernu Makedoniju", kao što je predviđeno Prespanskim sporazumom potpisanim sa susjednom Grčkom, čime se zemlja gurnula na ubrzani kolosijek za ulazak u NATO pakt.

"Ako govorimo o zakonu o upotrebi albanskog kao drugog službenog jezika u zemlji, njegovo stupanje na snagu je protuzakonito i protuustavno, budući da nije poštovan ustavni postupak i zakon nije potpisan od strane predsjednika", objasnio je Nedelkovski.

"Potrebno je uzeti u obzir su oko rezidencije predsjednika Đorđa Ivanova raspoređeni službenici specijalnih policijskih odreda koji su izravno podređeni premijeru Zoranu Zaevu. To znači da je predsjednik u tajnom kućnom pritvoru. Ne može slobodno komunicirati telefonom, jer je njegov broj prisluškivan, prijem posjetitelja je ograničen i nema pravo primati novinare. Ovo je vrsta državnog udara koji traje već gotovo dvije godine", rekao je Milenko Nedelkovski.

Komentirajući rezultate glasovanja o pitanju izmjene Ustava Makedonije, koje je održano 11. siječnja u makedonskom parlamentu, makedonski je novinar izjavio da su i oni potpuno nelegitimni, jer su ljudi na referendumu 30. rujna 2018. godine, koristeći sve pravne mehanizme, već odbacili Prespanski sporazum o preimenovanju Republike Makedonije.

Sjedinjene Države i Poljska su zajednički organizirale međunarodnu konferenciju o Bliskom istoku. Jedna od ključnih tema planiranih za 13. i 14. veljače u Varšavi je razvoj zajedničkog pristupa zapadnih zemalja i arapskih monarhija Perzijskog zaljeva u suprotstavljanju "iranskoj agresiji". Inicijatori foruma nastoje na najvišu razinu podići opseg interpretacije i geografske pokrivenosti navodne "iranske prijetnje".

O tome svjedoče najnoviji koraci nekih europskih zemalja da suzbiju navodne ilegalne i kriminalne aktivnosti obavještajnih službi Islamske Republike na kontinentu. Najglasnije u ovim optužbama su Danska i Nizozemska.

Konferencija sredinom veljače u Varšavi se održava prije višednevne turneje na Bliskom istoku koja pokriva arapske zemlje, potencijalne sudionike u takozvanom Bliskoistočnom strateškom savezu (MESA), najavio je američki državni tajnik Mike Pompeo.

Prošle godine, 21. svibnja, SAD su predstavile glavne točke američke strategije u "suzdržavanju Irana" u regiji. Jedan od ključnih alata u ovom "suzdržavanju" je takozvani arapski NATO, kojeg bi trebale činiti je Saudijska Arabija, Egipat, Jordan, Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman i UAE. No, ovaj projekt ima malo šansi da zaživi, barem ne u bliskoj budućnosti, prije svega zbog agresivne politike dijela zemalja prema Kataru, ali i zbog odbijanja Omana da sudjeluje u vojnih savezna koji nisu obrambene i antiterorističke prirode. Sudjelovanje Egipta u ovom projektu je također upitno.

Međutim, čelnik američke diplomacije ponovno iznosi anti-iranske teze Trumpove administracije. Pompeo je o bliskoistočnoj politici Washingtona govorio 10. siječnja na Američkom sveučilištu u Kairu. Tvrdio je da je Amerika promijenila pogreške prethodne administracije Baracka Obame, naučila potrebne lekcije i sada je odlučna ojačati svoj položaj na Bliskom istoku. Sjedinjene Države neće napustiti ovu regiju do "potpune pobjede nad teroristima", rekao je Pompeo i dodao kako su SAD na Bliskom istoku "oslobađajuća sila i nikada nisu pokušavale dominirati u regiji, za razliku od Irana".

"Sjedinjene Države rade na formiranju novog strateškog bliskoistočnog saveza koji će pomoći u borbi protiv prijetnji u regiji i promicati gospodarsku i energetsku suradnju među državama", kazao je čelnik State Departmenta.

Nova strategija američke proturaketne obrane je borba za vojno-industrijski kompleks, koji će odvesti SAD u još veći dug i može donijeti bijedu zbog poticanja sve više nacija da se uključi u utrku u naoružanju, rekao je bivši američki kongresnik Ron Paul

Ideja o projektilima koji bi se lansirali iz svemira uzrokovala je pravu pometnju i naišla na žešći skepticizam još i u vrijeme nastanka Strateške odbrambene inicijative Ronalda Regana, poznatijom kao "Ratovi zvijezda".

Planovi za naoružavanje svemira novim slojem senzora koje je Trump otkrio u sklopu njegove administrativne revizije proturaketne obrane je nepotreban i teško provediv projekt kojim će se sigurno obogatiti vojno-industrijski lobi, kazao je Ron Paul za RT.

"Najveći problem ovdje je da će netko zaraditi mnogo novca na tome. To me podsjeća na antiraketni projekt "Ratove zvijezda". "Nikada ga nisu doista razvili, ali ljudi su bili uzbuđeni zbog toga" - rekao je Paul, povlačeći paralele između novog projekta predsjednika Donalda Trumpa i programa Strateške obrambene bivšeg predsjednika Ronalda Reagana.

Obraćajući se u Pentagonu u četvrtak, Trump je rekao da je cilj razmještanja raketnih presretača na Aljasku i senzora u svemiru zaustavljanje lansiranja projektila neprijateljskih snaga na njihovom teritoriju.

Paul kaže da je razmjer prijetnje sigurnosti SAD-u pretjeran i ne jamči obranu uz pomoć ekstravagantnih sredstava koja možda neće biti učinkovita.

"Ja sam za to da imam obrambeno oružje ako je potrebno, ali ne mogu sasvim shvatiti opasnost o kojoj oni pričaju o tome da sada moramo ići mnogo dublje u dug da bi pokrenuli nešto što može potrajati mnogo, mnogo godina i postoje pitanja o tome kako će to funkcionirati" - rekao je.

Trump će povući američke snage za 30 dana.... Trump ih ipak neće povući... Trump će se povući iz Sirije za četiri mjeseca... Američke snage su počele povlačiti vojnu opremu, ali ne i osoblje... Trump će održavati tampon zonu od 20 milja u Siriji ...

Sve te kontradiktorne najave došle su iz Bijele kuće u posljednjih mjesec dana, ukazujući na neku kombinaciju nedostatka iskustva u vanjskoj politici ili nedostatka kontrole nad vlastitom administracijom trenutnog stanara Bijele kuće. Nitko na Bliskom istoku ne vjeruje Trumpu. Samo je predsjednik Erdogan potvrdio ozbiljnu namjeru SAD-a da se povuče iz Sirije, ali i to je srušeno Trumpovom prijetnjom da će "onesposobiti tursko gospodarstvo ako Turska napadne Kurde". No, ubrzo nakon Trumpove prijetnje Erdoganu, ponovno se predomislio i iznenada objavio novi plan za tampon zonu "kako bi zaštitio Kurde", najgore Turske neprijatelje na Levantu. Trump signalizira visok stupanj konfuzije oko svoje namjere da ostane ili napusti Siriju.

Nije važno ako svijet ne razumije koji je Trumpov plan. Nema smisla pokušavati analizirati i predvidjeti sljedeći korak jer izgleda da Trump sam ne zna što dalje. On se budi s jednom odlukom i čini se da je mijenja satima kasnije ili sljedećeg dana.

Njemačka i Rusija nedvojbeno su "uskladili satove" kada je u pitanju plinovod "Sjeverni tok 2", a samim time, njemačka se vanjska politika sve više distancira od smijera kojeg vode Sjedinjene Države. O tome smo nedavno i mi pisali, kada smo analizirali riječi Heiko Masa, njemačkog ministra vanjskih poslova o važnosti Rusije, kao glavnog partnera istočno-europske politke ne samo Njemačke, nego i čitave EU.

A da je to upravo tako, potvrđuje i današnja zajednička konferencija na razini ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja, održana u Moskvi. Ruski šef diplomacije Sergey Lavrov tom je prigodom kazao kako SR Njemačka nastavlja podupirati izgradnju plinovoda "Sjeverni tok 2" i da ga razmatra u svojstvu gospodarske inicijative, usmjerene na diversifikaciju smjerova isporuka prirodnog plina i na povećanje europske energetske sigurnosti. Rusija cijeni takav njemački stav, kazao je ruski šef diplomacije.

Podsjećam, njemački šef diplomacije Heiko Maas danas je izjavio slijedeće: "Taj projekt (Sjeverni tok 2") više ne može uništiti nitko. Sankcije SAD-a mogu dovesti do povlačenja zapadnih tvrtki iz njega, između ostalog i njemčkih koncerna. Međutim, to neće dovesti do ukidanja projekta. U tom će ga slučaju Rusija realizirati samostalno i tada više nitko neće imati utjecaja na očuvanje tranzita (ruskog) plina kroz Ukrajinu" (info: Deutsche Welle).

Zanimljivo će biti čekati američki odgovor na sve snažnije javno izražavano političko i gospodarsko partnerstvo između Berlina i Moskve, prije svega u odnosu na spomenuti plinovod. Naime, Washington je, dolaskom Trumpove administarcije u Bijeku kuću, "ispucao" glavninu svog političkog arsenala koji mu je bio na raspolaganju s ciljem blokiranja tog rusko-njemačkog energetskog projekta (kojeg podupire i Bruxelles, uz pojedine ograde, poput nužnosti očuvanja transporta ruskog plina i kroz Ukrajinu, a čemu se Rusija, zapravo, niti ne protivi (zašto i bi, time može izvoziti samo još više svoga plina), ali ga želi ugovorno dugoročno definirati na tržišnim, a ne političkim načelima kako je to bilo ranije, u vrijeme kada su Kijev i Moskva politički i gospodarski snažno surađivali što je Kijevu omogućavalo dobivati znatno povoljnije cijene).

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je na godišnjoj konferenciji za medije o rezultatima rada ruske diplomatije 2018. godine da Sjedinjene Američke Države nastavljaju da silom nameću svoju volju međunarodnoj zajednici.

"Situacija u svetu je i dalje teška. Prošle godine se povećao potencijal za sukob, prvenstveno zbog tvrdoglave nespremnosti nekih zapadnih zemalja na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama da prihvate realnost nastajanja multipolarnog sveta i zbog svoje želje da nastave da nameću svoju volju vojnim, ekonomskim i propagandnim uticajem", naglasio je Lavrov.

Lavrov je napomenuo da "smo bili svedoci pokušaja da se potčine multilateralne institucije i razvodnji njihov međudržavni karakter".

On je rekao da će Moskva nastaviti adekvatno da reaguje na povećanu aktivnost NATO-a i približavanje vojne infrastrukture Alijanse ruskim granicama i istakao da je Rusija i dalje zainteresovana za uspostavljanje normalnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom na principima ravnopravnosti i uzajamnih interesa.