Američki predsjednik Donald Trump je tijekom posjete američkim vojnicima u vojnoj bazi Al-Assad u Iraku rekao nešto što se nikako neće svidjeti Izraelu, iako je koristio tople riječi pri spominjanju svog prijatelja Benyamina Netanyahua.

"Regionalne zemlje se moraju aktivirati i preuzeti na sebe više odgovornosti za svoju budućnost. SAD više neće igrati ulogu svjetskog žandara", kazao je Trump.

Američki predsjednik Donald Trump je rekao "kako će Washington s Izraelom postupati s velikom pažnjom, nakon povlačenja američkih vojnika iz Sirije".

Tijekom iznenadnog posjeta Iraku, Trump je potvrdio kako Sjedinjene Države godišnje osiguravaju 4,5 milijardi dolara financijske pomoći Izraelu kako bi jamčile njegovu sigurnost, tako da će sve "biti dobro", unatoč odlasku američke vojske sa sirijskog teritorija.

"Razgovarao sam s Bibijem (nadimak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua). Rekao sam Bibiju da znam da Izrael dobiva 4,5 milijarde dolara godišnje. I oni će znati kako se obraniti", rekao je čelnik Bijele kuće, priznajući pritom da Washington daje mnogo više novca Izraelcima od onog koji se prikazuje.

"Da, tako kažu knjige", pohvalio se Trump.

Trump je također branio svoju odluku o premještanju američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem i naglasio da je upravo on bio taj koji je odlučio to napraviti.

"Tako je, hajde da dobro pazimo na Izrael", rekao je američki predsjednik.

Kada je Trump 19. prosinca objavio svoju odluku da povuče američku vojsku iz Sirije, izraelski premijer je o tome govorio nekoliko puta. Netanyahu je iznova zaprijetio "da će udvostručiti "agresivne akcije protiv Sirije, kako bi spriječio povećanje utjecaja i vojne nazočnosti Irana u arapskoj zemlji".

Trumpova odluka izazvala je kritike nekoliko američkih senatora. Senator Lindsey Graham je upozorio da kraj američke vojne nazočnosti može značiti "pobjedu" za Iran, Rusiju i sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada.

Odluka je također iznenadila europske saveznike Sjedinjenih Država. Francuska je priopćila kako će, unatoč odluci Washingtona, zadržati svoju vojsku u Siriji. Trumpovu odluku je Pariz opisao kao "izuzetno lošu", budući da, prema Parizu, borba protiv terorista ISIL-a još nije gotova.

Europa se u zadnjih nekoliko godina pretvorila u nestabilnu društveno-političko tvorevinu koja se sve više savija pod "prijateljskim i savezničkim" nalozima Sjedinjenih Američkih Država. Psihopati EU vrhuške polako ali sigurno ostaju bez "maski" koje su nas desetljećima zavaravale u dobrohotni duh demokracije. O demokraciji nema ni govora, zajednička tvorevina poprima sve više karakteristika diktature s rastućim elementima fašizma.

Iz povijesti možemo naučiti puno toga, na žalost mnogi ljudi smatraju da je povijest tek mrtvo slovo na papiru koje opisuje davno prošle događaje. Povijest pokazuje da svaka akcija elite izaziva reakciju puka, te da se negativni efekti u društvu akumuliraju sve do točke u kojoj se ljudske frustracije eksplozivno oslobađaju u vidu masovnih protesta, pobuna i revolucija.

Tako dugo dok bude neprijatelja, sistem koji živi samo uz pretpostavku njihovoga postojanja ne mora se bojati za svoju budućnost. Zbog toga je svjetski hegemon uoči Božića sam sebi poklonio nešto neizmjerno vrijedno: Kinu kao novoga, najopasnijeg neprijatelja

Božićno je vrijeme. Ono vrijeme što ga je nemilosrdni liberalni kapitalizam kroz potrošačko društvo oteo i vjeri i obitelji, pretvorivši ga u sezonu kupnje i prodaje. Prikladno to se, naravno, zove malo drugačije, pa se govori o vremenu darivanja. Globalni sistem koji postoji, održava se i perpetuira samo i isključivo na osnovi postojanja neprijatelja, stvarnih ili izmišljenih, svejedno, tako je sam sebi uoči Božića poklonio nešto neizmjerno vrijedno: novoga neprijatelja, opasnijeg od svih s kojima se do sada sučeljavao. Ispravnije bi bilo reći: s kojima je suočavao svoje građane. Taj ih sistem, na čelu sa supersilom bez premca, mora uvijek iznova mobilizirati i homogenizirati (neki to zovu i zajedništvom). Mora ih uvjeriti da ih netko ili nešto ugrožava, kako se ne bi sjetili početi propitivati njegove 'vrijednosti' i njegove okvire unutar kojih im se nude blagodati liberalnog sustava što se za sve veći broj ljudi pretvara u luđačku košulju koja ih sputava i onemogućuje im da uživaju sve ono što im taj isti liberalni kapitalizam nominalno obećava, pa čak i jamči. Dar dakle, 'otkriće' zapravo.


Sada znamo tko je najveći i najopasniji neprijatelj ne samo Sjedinjenih Država nego i cijeloga svijeta. Ako vas je zaveo novi hladni rat između Washingtona i Moskve pa ste kao takvoga neprijatelja detektirali Rusku Federaciju, griješite. Ne, pravi je neprijatelj Narodna Republika Kina! Pomoćnik direktora kontraobavještajnog odjela FBI-ja, izvjesni E. W. Priestap, na tzv. kongresnom saslušanju (hearing), a na temu 'netradicionalne špijunaže protiv SAD-a', ustvrdio je kako je 'kineska špijunaža prijetnja ne samo budućnosti Amerike nego i svijeta'. Optužio je Kinu za 'ekonomsku agresiju i neumornu krađu američkih resursa', a sve to kako bi 'zamijenila Ameriku kao svjetska supersila'. Dramatično je poentirao ponavljajući kako 'nije u pitanju samo budućnost SAD-a nego budućnost svijeta'.

"Kapital nema domovinu", napisali su prije 150 godina Marx i Engels i nisu pogriješili. Razvoj kapitalizma pokazao je svu dubinu ove istine.

Kapital, koji nije ništa drugo do akumulirani rad, živi izvan granica nacionalizama, sentimentalnosti ili subjektivnih preferencija. Stvara vlastite zakone temeljene na akumulaciji i reprodukciji, pa je njihova "prirodna" tendencija da se širi. Za kapital patriotizam nema nikakvu vrijednost, jer su njega pravila hladni odnosi ponude i potražnje, gubitka i dobitka. Nacionalističke strasti su relikt prošlosti i nešto što treba iskorijeniti.

"Zločin je opljačkati banku, ali je još veći zločin osnovati", napisao je Bertolt Brecht, tumačeći financijski kapitalizam, najokrutniji oblik eksploatacije i uništenja zemalja i naroda.

Početni europski kapitalizam je nastao u renesansi i postao je punoljetan s engleskom industrijskom revolucijom i francuskom revolucijom 1789. Međutim, on nikada nije prestao jačati i širiti se.

Početkom ove vrste globalizacije svijeta se može smatrati dolazak Europljana u Ameriku, koju je pratila prvobitna akumulacija kapitala, proces u kojem su bili potrebni crni robovi da rade u "Novom svijetu", kojem su pokradeni njegovi primarni resursi za izradu industrijskih proizvoda za Europu i tada već svjetsko tržište, koje je komercijalizirano modernim trgovačkim flotama. Zatim je uslijedio klasični imperijalizam. Dva velika svjetska rata bila su krvavi odraz tog razvoja, za kojeg je trebalo masakrirati milijune ljudskih bića i podijeliti planet između nekoliko sila.

Danas, nakon dva desetljeća od simboličnog rušenja Berlinskog zida, čime je označen kraj sovjetskog socijalističkog iskustva, svijet je apsolutno globaliziran. Kažemo "apsolutno" ističući trend, jer je proces globalizacije započeo mnogo ranije, dolaskom Europe u Ameriku, a ne 1989. godine.

"Specifični zadatak građanskog društva je uspostavljanje svjetskog tržišta i proizvodnju na tom tržištu. Kako je svijet okrugao, čini se da to ima globalno značenje", govoreći o onome o čemu danas svjedočimo je Marx govorio 1858. godine.

Govoriti o "globalizaciji" danas znači gotovo pobjednički uzviknuti da je socijalizam poražen i da nema alternative. Kapitalizam ili kapitalizam! Međutim, ovaj proces ide ruku pod ruku sa samim sustavom. Dakle, klasici političke ekonomske misli su prije jednog i pol stoljeća s pravom tvrdili kako da "kapital nema domovinu".

Američki predsjednik Donald Trump je tijekom posjeta američkim vojnicima u vojnoj bazi "Al-Assad", u iračkoj zapadnoj regiji Al-Anbar, izjavio kako SAD ne planiraju povlačenje vojske iz Iraka. Štoviše, prema potrebi one bi mogle koristiti bazu u Iraku i "ako bi željele nešto napraviti u Siriji".

Komentirajući odluku o povlačenju iz Sirije, Trump je izjavio kako je uvjeren da postupa ispravno glede povlačenja vojske i završetka tog procesa. Kazao je, također, kako je turski predsjednik Erdogan pristao na likvidaciju "bilo kakvih ostataka" terorističke organizacije "Islamska država" u Siriji.

"Regionalne zemlje moraju se aktivirati i preuzeti na sebe više odgovornosti za svoju budućnost. SAD više neće igrati ulogu "svjetskog žandara", kazao je američki vođa.

Zastupnici, šijti i suniti, u iračkom parlamentu, inače na suprotnim polovima političkog spektra, koji se vrlo često razilaze po brojnim temema i problemima unutar iračkog društva, danas su bili jedinstveni kao rijetko kada: namjeravaju pozvati iračku vladu na izdavanje zahtjeva o potpunom i brzom povlačenju američkih vojnika iz Iraka. Tako kategoričan ton iračkog zakonodavnog tijela posljedica je jučerašnjeg iznenadnog posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je isprovocirao novi, jedinstveni val protuameričkog raspoloženja u toj zemlji (info: Associated Press, 27. prosinca).

Danas su se irački parlamentarni zastupnici ujedinili u jedinstveni front glede zahtjeva o američkom povlačenju iz zemlje: "Parlament mora jasno i žurno izraziti svoj pogled na nastavak američkog kršenja iračkog suvereniteta", izjavio je Salam al- Shimiri, član parlamentarne frakcije, na čijem je čelu utjecajni šijtski propovjednik iz Bagdada Mokhtada al-Sadr.

Trenutačno se u Iraku nalazi oko 5200 američkih vojnika.

Podsjećamo: zastupnici i vođe šijtskih vojnih postrojbi Iraka danas su osudili jučerašnji kratki posjet američkog predsjednika zemlji, nazvavši ga kršenjem iračkog suvereniteta. Učinili su to i vođe drugih stanaka i vojnih organizacija. Primjerice, vođa parlamentarne stranke "Isla" Sabah al-Saadi pozvao je na izvanredno zasijedanje parlamenta, kako bi se "razmotrilo kršenje iračkog suvereniteta i zaustavili agresivni potezi Trumpa, koji mora znati svoje okvire... Američka okupacija Iraka je završila".

Politički blok "Bina", kojem je na čelu jedan od vođa iračkih šijtskih pobunjenika Hadi al- Ameri također je oštro osudio "neusuglašeni" posjet Donalda Trumpa, kazavši, kako je to "javno kršenje diplomatskih normi", koje svjedoči o "njegovom (Trumpovom) preziru i neprijateljstvu prema iračkoj vladi".

Međutim, prema ranijem priopćenju kabineta iračkog premijera Adela Abdela Mahdija, američka vlada je pravodobno izvijestila iračko čelništvo o Trumpovom posjetu, ali se susret čelnika dviju zemalja nije održao zbog njegovog "neusuglašenog formata". "Raznoglasja oko formata susreta dovela su do toga, da se umjesto susreta održao telefonski razgovor (između Trumpa i Mahdija)", navedeno je u priopćenju.

Ove je godine navodno "rusko uplitanje" prepoznato u 15 zemalja, u kojima je političare i medije zahvatila masovna histerija zbog "produžene ruke Kremlja koja se uplela u njihove unutarnje poslove i izborne procese". Situacija je vrlo zabrinjavajuća, jer govorimo o globalnoj pandemiji do sada rijetko viđene duševne bolesti.

Ravnatelj američke Nacionalne obavještajne službe, Daniel Coats, optužio je 22. prosinca Rusiju i druge zemlje, uključujući Kinu i Iran, za provedbu "aktivnog utjecaja" uoči srednjoročnih izbora održanih u studenom ove godine, kako bi "promovirale svoje strateške interese". Međutim, nakon iznesenih optužbi je Daniel Coats priznao kako američka agencija nije pronašla dokaze o izravnom uplitanju u američke izbore.

Ako se potvrde nalazi iz izvješća, tim se zemljama automatski mogu izreći nove sankcije. Dok je Moskva i dalje pod mikroskopom Washingtona zbog navodnog uplitanja u politički život Sjedinjenih Država, ni zemlje nisu oklijevale vrištati do neba kako su i same vidjele "ruski trag". Ruski list Kommersant sastavio je popis od 15 zemalja u koje tvrde da se Kremlj navodno uplitao u njihove unutarnje poslove.

SAD

Tijekom cijele godine u Sjedinjenim Državama traje istraga o "ruskom uplitanju" na predsjedničkim izborima 2016. i navodnom dogovaranju izborne kampanje Donalda Trumpa s Kremljom. Rezultati istrage, koju je vodio specijalni tužitelj Robert Mueller, još nisu objavljeni, niti postoje jaki i nepobitni dokazi koji ukazuju na uplitanje ruske vlade, što ipak nije bila prepreka za uvođenje sankcija protiv Rusije zbog tih navodnih "uplitanja". Američki političari su uvjereni da su ruske vlasti koristile društvene mreže i računalne tehnologije kako bi na predsjedničkim izborima osigurale pobjedu republikanskog kandidata.

Istražni usred je otkrio je da nekoliko bivših bliskih suradnika američkog predsjednika prekršilo zakon, kao što je bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn, koji je lagao FBI-u, ili bivši šef kampanje republikanskog kandidata Paul Manafort .

Trump je u nekoliko navrata ponovio "kako nije bilo dogovora s Rusijom" tijekom kampanje 2016. i predložio da se Ministarstvo pravosuđa usredotoči na "korupciju demokrata". Sa svoje strane, Rusija je odbacila američke optužbe o navodnom uplitanju u predsjedničke izbore i nazvala ih apsurdnima, podsjetivši da do danas nitko od istražitelja nije predočio nikakve dokaze koji bi potkrijepili ovakve tvrdnje.

Izjava američkog lidera Donalda Trampa da bi SAD svoje borbene operacije, nakon povlačenja iz Sirije, u toj zemlji mogle da obavljaju koristeći iračke baze potvrđuje činjenicu da "Amerikanci odlaze da bi tu i ostali", izjavio je član Komiteta Saveta federacije Rusije za međunarodne odnose Oleg Morozov.

"Svakako da SAD mogu da koriste teritoriju Iraka - Bagdad je u velikoj meri zavisan od Vašingtona. Istovremeno, Amerikancima je čak i bezbednije da svoje operacije vrše sa udaljenih lokacija", ocenio je Morozov.

On je naveo i da se Amerikanci u Siriji ne osećaju preterano komforno - njihovo prisustvo se nikome ne dopada, a pre svih to se odnosi na aktivne učesnike u političkom procesu.

"Naša reakcija je očigledna. Neprihvatljivo je bilo čije vojno prisustvo, pa čak i sa udaljenih lokacija, koje nije u skladu sa međunarodnim normama", zaključio je ruski senator.

Podsetimo, američki predsednik Donald Tramp je izjavio da bi SAD za borbena dejstva u Siriji, u slučaju potrebe, mogle da korist vojnu bazu koja se nalazi u Iraku.

Sjeverna i Južna Koreja organizovale su ceremoniju kojom su najavile ambiciozni projekat modernizacije i ponovne uspostave željezničkog i cestovnog saobraćaja između dvije zemlje, iako radovi na njemu ne mogu početi dok se ne napravi pomak u nuklearnim pregovorima.

Voz sa 100 južnokorejskih zvaničnika, političara i pet osoba rođenih u Sjevernoj Koreji u srijedu je iz Seoula doputovao do sjevernokorejskog pograničnog grada Kaesonga, gdje je u njega ušla delegacija od 100 članova iz Sjeverne Koreje, kao i zvaničnici iz Ujedinjenih nacija, Kine, Rusije i Mongolije.

Sjedinjene Američke Države podržale su ceremoniju, no, radovi ne mogu početi dok su na snazi sankcije prema Sjevernoj Koreji koje blokiraju isporuku energije, proizvoda od metala i drugih potrebnih resursa.

Južnokrejski predsjednik Moon Jae-in i njegov sjevernokorejski kolega Kim Jong-un, na samitu u septembru su se dogovorili da održe ovu ceremoniju do kraja godine.

Vlasti Venecuele ponudile su ruskim kompanijama učešće u istraživanju i eksploataciji zlata u toj zemlji, izjavio je ruski ambasador u Venecueli Vladimir Zaemski.

"Što se tiče učešća Rusije u projektima eksploatacije zlata ili u drugim rudarskim projektima, Venecuela je napravila širok spektar interesantnih predloga koje trenutno razmatraju zainteresovani ruski operateri", rekao je ambasador.

Zvanični Karakas je, kako dodaje, duboko zainteresovan za saradnju sa Rusijom u sektoru istraživanja mineralnih resursa, uključujučhi zlato, dijamante i koltan (ruda koja se koristi u izradi električnih kondenzatora koje ima svaki laptop, mobilni telefon, kamera...).

Osim dokazanih naftnih rezervi, koje se smatraju najvećim na svetu, Venecuela je bogata i drugim prirodnim resursima kao što su dijamanti, zlato, ruda gvožđa, aluminijum, boksit i prirodni gas.

Venecuela ima 150 metričkih tona rezervi zlata, što su 25. najveće rezerve zlata na svetu, prema izveštaju Svetskog saveta za zlato objavljenom u junu.

Međutim, trenutna ekonomska kriza i američke sankcije su primorale Venecuelu da se osloni na pomoć drugih zemalja, prenosi Raša tudej.

Ranije ove godine, Vašington je zabranio američkim preduzećima i pojedincima da rade sa preduzećima i ljudima koji su uključeni u prodaju zlata iz Venecuele. RT podseća da su Karakas i Moskva u decembru potpisali ugovor o ulaganju pet milijardi dolara u povećanje proizvodnje nafte u Venecueli za jedan milion barela dnevno.